VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Novi plan: EU uvodi “vojni Šengen”

    Novi plan: EU uvodi “vojni Šengen”

    Države članice Evropske unije imaće samo tri dana u mirnodopsko vrijeme i šest sati u kriznim situacijama da odobre prolazak vojnih trupa i opreme preko svojih granica, prema novom prijedlogu Evropske komisije.

    Cilj takozvanog “vojnog Šengena” je drastično poboljšati vojnu mobilnost širom EU, piše Euronews.

    “Vojni Šengen” za bržu odbranu
    “Danas, kako bi se vojna oprema i trupe premjestile, recimo, sa zapada na istok, nažalost, potrebni su mjeseci”, rekao je Apostolos Cicikostas, evropski povjerenik za održivi saobraćaj i turizam.

    “Ono što želimo postići jest da se to dogodi u roku od nekoliko dana. Ne možete braniti kontinent ako se ne možete kretati po njemu”, poručio je na konferenciji za medije.

    “Vrlo je jasno, stoga stvaramo ovaj vojni Schengen”, poručio je on.

    Paket za vojnu mobilnost, koji će službeno biti predstavljen danas, najnoviji je u nizu planova Komisije za jačanje obrane EU-a do kraja decenije.

    Novi sistem po uzoru na civilnu zaštitu
    Jedna od ključnih mjera biće ubrzanje izdavanja dozvola za prekograničnu vojnu mobilnost.

    Trenutno pravila u 27 država članica nisu usklađena, a nekima su potrebne sedmice da odgovore na zahtjev druge zemlje EU. Komisija želi to skratiti na najviše tri dana u mirnodopsko vrijeme i samo šest sati u kriznim situacijama, pri čemu bi se u potonjem slučaju odobrenje podrazumijevalo.

    Plan predviđa novi evropski sistem za vojnu mobilnost, osmišljen po uzoru na Mehanizam civilne zaštite EU koji omogućuje brzu pomoć u slučaju katastrofa.

    Uključivaće “fond solidarnosti za vojnu mobilnost”, putem kojeg će članice moći staviti na raspolaganje imovinu poput teretnih vozova ili trajekata, kao i “katalog vojne mobilnosti” s popisom imovine dvojne namjene iz civilnog sektora koja se može koristiti za vojne operacije.

    Ulaganje u ključnu infrastrukturu
    Sve aktivnosti koordiniraće nova radna grupa sastavljena od nacionalnih koordinatora iz svake države članice.

    Njihov zadatak biće i davanje prioriteta finansiranju za 500 odabranih infrastrukturnih projekata ključnih za poboljšanje četiri dogovorena vojna koridora, čije su lokacije i dalje tajne.

    Cilj je nadograditi ceste, željezničke pruge, luke, aerodrome, tunele i mostove kako bi mogli izdržati težinu i veličinu vojne opreme.

    “Čvrste logističke mreže čine razliku između pobjede i poraza u ratovima”, naglasio je Cicikostas, dodajući da je “fokus na kratkoročnim ulaganjima s brzim dobitkom kako bi se brzo povećao kapacitet.”

    Cijena mobilnosti
    Cicikostas procjenjuje da će za ovaj posao biti potrebno 100 milijardi evra.

    Međutim, EU je dosad izdvojila samo 1,7 milijardi evra za vojnu mobilnost u trenutnom višegodišnjem budžetu koji završava 2027. godine, iznos koji je povjerenik opisao kao “kap u moru”.

    Prijedlog za sljedeći sedmogodišnji budžet od 2028. iznosi nešto manje od 18 milijardi evra – deseterostruko povećanje, ali i dalje daleko od cilja.

    Ipak, Cicikostas je pojasnio da to nije jedini izvor financiranja.

    S obzirom na to da je infrastruktura dvojne namjene, države članice moći će koristiti kohezijske fondove, kao i novac iz programa obrambenih zajmova SAFE. Ta ulaganja moći će se uračunati i u novi cilj potrošnje NATO saveza.

    “Nije samo novac u pitanju. Ovaj paket je i o okviru”, istaknuo je Cicikostas.

    “Geopolitička situacija u svijetu sada nije laka, stoga moramo naučiti kretati se brže, moramo naučiti raditi više i moramo naučiti postići rezultate mnogo ranije nego što bi se očekivalo”, zaključio je Cicikostas.

  • Zaharova: EU bila dio ukrajinskih korupcijskih šema

    Zaharova: EU bila dio ukrajinskih korupcijskih šema

    Evropski političari ne samo što su bili upoznati, već su bili i dio korupcijskih šema koje je predvodio ukrajinski biznismen Timur Mindič, izjavila je za Sputnjik predstavnica Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.

     

    Kada kažu da su Evropljani bili ogorčeni, o kome govore? Koji Evropljani su se uznemirili ili bili ogorčeni? (predsjednica Evropske komisije) Ursula fon der Lajen, (bivši ministar spoljnih poslova EU Žozep) Borelj? Mislite da nisu znali? Svi ​​su umiješani u te šeme. Ako je Ursula kupovala vakcine za Evropsku uniju preko SMS poruka, ne sprovodeći ove transakcije ni kroz kakve mehanizme verifikacije, mislite li da je imala ikakve iluzije o situaciji u Ukrajini ili kijevskom režimu? Oni su i učestvovali u tim šemama. Nemoguće da nisu znali gdje taj novac ide. Sve su vrlo dobro znali, jer su dio te šeme. Taj novac je išao na račune povezane sa njima. To je suština igre – objasnila je Zaharova.

    Ona je primjetila i da se ono što se dešava u Ukrajini ne može nazvati korupcijskim skandalom, jer skandal zahtjeva normalan život prema zakonu, a u Ukrajini posljednjih 10-15 godina nije bilo normalnog pravnog okvira.

    Kako je navela, stvari su bile loše čak i nakon što je Ukrajina stekla nezavisnost, ali se tada sve moglo objasniti potrebom za uspostavljanjem pravnog okvira. Država se našla bez sopstvenih zakona, bez sopstvenog ustava, bez prakse sprovođenja zakona, bez advokata.

    U tom trenutku, Ukrajina nije bila jedina u ovoj situaciji.

    – O kakvom pravnom okviru možemo da govorimo ako su tokom prvog Majdana smislili treći krug izbora? Zajedno su ga smislili – taj motor koji je postavio Zapad, zapadnjaci. Smislili su treći krug izbora koji nigdje nije bio propisan. A onda je nastao apsolutni haos. Kada su na ključne pozicije postavljeni ljudi koji čak nisu imali ni ukrajinsko državljanstvo, suprotno njihovim zakonima. Zatim su se ti isti ljudi pridružili pokretu i postali tranzitne tačke za prebacivanje ogromne količine novca. Prvo je bilo ono što je dolazilo sa ukrajinske teritorije, ono što je oduzimano od ukrajinskog naroda i slato van njenih granica. A drugo je bila stanica za pranje novca, gdje se novac primao u vidu pomoći, i što je bio veći iznos, brže se vraćao u bazu, u iste te zapadne banke – zaključila je Zaharova.

    Korupcijski skandal u Ukrajini

    Nacionalni antikorupcijski biro Ukrajine (NABU) i Specijalizovano antikorupcijsko tužilaštvo (SAP) objavili su 10. novembra o velikoj operaciji pod nazivom “Midas” za otkrivanje velike korupcijske šeme u energetskom sektoru.

    Pretresi su izvršeni u kućama biznismena Mindiča, poznatog kao “novčanik” Zelenskog, bivšeg ministra energetike i sadašnjeg ministra pravde Germana Galuščenka, kao i u kompaniji “Energoatom”. Kasnije su objavljeni snimci razgovora vezanih za slučaj, ali imena umiješanih nisu objavljena. U tom kontekstu, poslanici Vrhovne rade pozvali su Јermaka, šefa ukrajinskog predsjedničkog kabineta, da podnese ostavku.

    Ključne ličnosti u korupcijskom skandalu optužene su za pranje novca. Prema preliminarnim procjenama, preko ove šeme oprano je oko 100 miliona dolara.

    Nakon toga, ukrajinska premijerka Јulija Sviridenko izjavila je da se planira revizija svih državnih kompanija, a posebno energetskih.

    Kasnije je NABU objavio odlomke snimaka, na kojima se pojavljuju lica koje je agencija nazivala “Tenor”, “Roket” i “Karlson”. Prema riječima Železnjaka, “Karlson” je Mindič, “Tenor” je predstavnik “Energoatoma” Dmitrij Basov, a “Roket” je savjetnik bivšeg ministra energetike Galuščenka, Igor Mironjuk.

  • Kongres SAD podržao objavljivanje informacija o slučaju “Epstin”

    Kongres SAD podržao objavljivanje informacija o slučaju “Epstin”

    Predstavnički dom SAD gotovo jednoglasno je podržao zakon koji će podstaći Ministarstvo pravde da objavi dodatne informacije u vezi sa slučajem DŽefrija Epstajna.

    Ukupno 427 poslanika glasalo je za zakon, dok je jedan republikanac glasao protiv, a za usvajanje zakona bila je potrebna dvotrećinska većina.

    Zakon poziva Ministarstvo pravde da objavi što više informacija u vezi sa federalnom istragom o Epstajnovim postupcima.

    Јedini republikanski poslanik koji je glasao protiv peticije, poslanik Klej Higins, rekao je da je donio takvu odluku jer dokument u sadašnjem obliku otkriva i povređuje hiljade nevinih ljudi.

    – Ako se usvoji u sadašnjem obliku, ova vrsta širokog otkrivanja krivičnih istražnih dosijea apsolutno će rezultirati povređivanjem nevinih ljudi. Ne mojim glasom – napisao je Higins na mreži “Iks”, dodajući da će podržati zakon ako ga Senat izmijeni kako bi se pravilno obratila pažnja na privatnost žrtava i drugih Amerikanaca, koji su imenovani, ali nisu krivično umiješani.

    Predsjednik SAD Donald Tramp ranije je kritikovao one republikance koji su podržali ideju objavljivanja dodatnih Epstajnovih dosijea.

    Međutim, nedavno je promijenio stav i pozvao Predstavnički dom da glasa za objavljivanje, te istakao da republikanci nemaju šta da kriju.

    Tramp je juče obećao da će potpisati zakon ako prođe kroz Kongres.

  • Orban: Apsurdan zahtjev Fon der Lajenove za dodatno finansiranje rata

    Orban: Apsurdan zahtjev Fon der Lajenove za dodatno finansiranje rata

    Premijer Mađarske Viktor Orban ocijenio je da je apsurdan zahtjev koji je članicama EU uputila predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen za dodatno finansiranje Ukrajine i rata u toj zemlji i poručio da će odgovor Budimpešte uslijediti bez odgađanja.

    On je na Iksu napisao da Fon der Lajenova, ni manje ni više, traži da se tokom dvije godine izdvoji dodatnih 145 milijardi evra, što je 65 odsto godišnjeg ekonomskog prihoda Mađarske, sedam godina penzija svih mađarskih penzionera i gotovo tri četvrtine godišnjeg budžeta EU.

    – To je astronomska suma koja danas jednostavno ne postoji. Briselski “magični trik” ponovo će biti zajednički evropski kredit, a time će se osigurati da i naši unuci plaćaju troškove rusko-ukrajinskog rata – naveo je Orban.

    Mađarski premijer napomenuo je da EU očekuje da u tome učestvuje i Mađarska, koja je kažnjena sa milion evra dnevno jer ne želi da prihvati migrante.

    – Oni to traže od zemlje koja je finansijski kažnjena zbog svog stava o ratu i rodne ideologije. To je više nego nemoguće, kategorički apsurdno. Odgovor Mađarske uslijediće bez odgađanja – dodao je Orban.

  • Tramp: Iznenađen sam što mir u Ukrajini još nije postignut

    Tramp: Iznenađen sam što mir u Ukrajini još nije postignut

    Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da je iznenađen što mir u Ukrajini još nije postignut, ali je potvrdio namjeru da se postigne rješenje konflikta.

    – Zapravo sam već zaustavio osam ratova. Ostao mi je još jedan koji treba da riješim sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Ovo je potrajalo duže, nego što sam očekivao – istakao je Tramp u Bijeloj kući tokom sastanka sa saudijskim prestolonasljednikom Mohamedom bin Salmanom.

    Rusija je više puta rekla da je spremna da nastavi razgovore sa Ukrajinom.

  • SAD i Rusija tajno rade na novom planu za okončanje rata u Ukrajini?

    SAD i Rusija tajno rade na novom planu za okončanje rata u Ukrajini?

    Administracija američkog predsednika Donalda Trampa u tajnosti radi, u konsultacijama sa Rusijom, na izradi novog plana za okončanje rata u Ukrajini, rekli su američki i ruski zvaničnici za Aksios.

    Prema navodima, plan SAD od 28 tačaka zasniva se na Trampovoj inicijativi za postizanje sporazuma o Gazi.

    Visoki ruski zvaničnik rekao je da je “optimističan” u pogledu uspeha predloga, iako još nije jasno kako će ga prihvatiti Ukrajina i njeni evropski saveznici.

    Tačke plana svrstane su u četiri oblasti – mir u Ukrajini, bezbjednosne garancije, bezbednost u Evropi i budući odnosi Sjedinjenih Država sa Rusijom i Ukrajinom.

    Aksios navodi da je još uvek neizvesno kako se u dokumentu tretira jedno od najspornijih pitanja, odnosno, kontrola teritorije u istočnoj Ukrajini, gde ruske snage polako napreduju, ali drže znatno manje područja od onoga što je Moskva ranije zahtijevala.

    Sastavljanje plana predvodi Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, koji o njemu intenzivno razgovara sa ruskim izaslanikom Kirilom Dmitrijevim, navodi neimenovani američki zvaničnik.

    Dmitrijev, direktor ruskog državnog investicionog fonda i važan akter u diplomatiji oko Ukrajine, rekao je da je krajem oktobra u Majamiju proveo tri dana u razgovorima sa Vitkofom i drugim članovima Trampovog tima.

    Dmitrijev je izrazio optimizam, navodeći da “prvi put ima utisak da se ruska pozicija zaista čuje”.

    Vitkof je trebalo da se sastane sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim u sredu u Turskoj, ali je posetu odložio, potvrdili su ukrajinski i američki zvaničnici.

    On je ranije ove sedmice u Majamiju razgovarao sa ukrajinskim savetnikom za nacionalnu bezbednost Rustomom Umerovim.

    – Znamo da Amerikanci rade na nečemu – rekao je ukrajinski zvaničnik.

    Zvaničnik Bijele kuće izjavio je da je “predsjednik jasno poručio da je vrijeme da se ubijanje zaustavi i postigne sporazum” i da Tramp vjeruje da postoji šansa da se rat okonča “ukoliko se pokaže fleksibilnost”.

    Dmitrijev je naveo da je cilj da se principi o kojima su Tramp i ruski predsednik Vladimir Putin razgovarali na Aljasci u avgustu pretoče u prijedlog koji bi obuhvatio ne samo rješavanje ukrajinskog sukoba, već i obnovu američko-ruskih odnosa i odgovore na bezbjednosne brige Moskve.

    – U pitanju je širi okvir, odnosno kako obezbediti trajnu bezbjednost Evrope, ne samo Ukrajine – rekao je on.

    Dodao je da je cilj da nacrt prijedloga bude završen prije sljedećeg susreta Trampa i Putina, dok planirani samit u Budimpešti ostaje na čekanju.

    Dmitrijev je naglasio da ovaj proces nema veze sa britanskom inicijativom za “model Gaze” u Ukrajini, za koju smatra da nema izgleda za uspjeh jer zanemaruje ruske stavove.

    Američki zvaničnik potvrdio je da Bijela kuća već informiše evropske saveznike o novom planu, kao i Ukrajinu.

    Naveo je i da postoji “realna šansa” da se obezbijedi podrška i Kijeva i Evrope, kao i da će se plan prilagođavati na osnovu njihovih sugestija.

    – Smatramo da je trenutak povoljan za ovaj plan. Ali obje strane moraju biti praktične i realistične – rekao je američki zvaničnik.

  • Maduro: Spreman sam za razgovore sa SAD

    Maduro: Spreman sam za razgovore sa SAD

    Venecuelanski lider Nikolas Maduro izjavio je sinoć da je spreman da razgovara “licem u lice” sa predstavnicima administracije američkog predsjednika Donalda Trampa, pozivajući na diplomatiju umesto konfrontacije, dok se nosač aviona američke mornarice pridružio skoro desetak drugih američkih ratnih brodova kod obala njegove zemlje u napetom sukobu, prenosi Si-Bi-Es.

    – Oni koji žele da razgovaraju sa Venecuelom, razgovaraće – rekao je Maduro na španskom u svom televizijskom obraćanju, dodajući na engleskom: “Licem u lice”.

    On je istakao da je stav Venecuele nepokolebljiv, a to je “apsolutno poštovanje međunarodnog prava”.

    – Čvrsto odbacujemo prijetnju ili upotrebu sile radi nametanja pravila između zemalja. Potvrđujemo ono što kažu Povelja UN, naš Ustav i naš narod: samo kroz diplomatiju slobodne nacije treba da razumiju jedne druge. Vlade moraju tražiti zajednički jezik o obostranim interesima samo kroz dijalog – poručio je lider Venecuele.

    Madurovi komentari usledili su nekoliko sati nakon što je predsjednik Tramp rekao da bi bio spreman da razgovara sa venecuelanskim liderom, ali nije isključio mogućnost raspoređivanja američkih trupa na terenu u Venecueli.

    Tramp je optužio Madura da sarađuje sa narko-kartelima koji trguju narkoticima u SAD, a venecuelanski lider je optužen na američkom sudu za narko-terorizam.

    Tramp je nedavno u emisiji “60 minuta” na Si-Bi-Es-u rekao da vjeruje da su Madurovi dani na vlasti odbrojani.

    Maduro je negirao sve optužbe da sarađuje sa kartelima i rekao da vjeruje da su tvrdnje o trgovini drogom izgovor za američku vojnu operaciju kako bi ga svrgnuli sa vlasti.

    Tramp je u ponedjeljak izjavio da je predsjednik Venecuele “nanio ogromnu štetu” Sjedinjenim Američkim Državama, kao i da je puštanje zatvorenika u SAD “bilo katastrofa”.

    – Ispraznio je svoje zatvore. I drugi su to uradili. Nije bio dobar prema Sjedinjenim Državama. Vidjećemo šta će se desiti. U određenom vremenskom periodu, razgovaraću sa njim – rekao je Tramp u ponedjeljak.

    Trampova administracija udvostručila je nagradu koju nudi za informacije koje bi dovele do hapšenja Madura na 50 miliona dolara i u avgustu je pokrenula operaciju protiv narkotika usmerenu na brodove koje optužuje za prevoz droge iz Venecuele u SAD.

  • Kremlj: Korupcija u Ukrajini, krađa novca iz EU i SAD, dinamika na frontu – glavobolja za Kijev

    Kremlj: Korupcija u Ukrajini, krađa novca iz EU i SAD, dinamika na frontu – glavobolja za Kijev

    Veliki dio sredstava, koje je administracija bivšeg američkog predsjednika DŽozefa Bajdena uputila Ukrajini je pronevjeren, a dinamika na frontu, unutrašnja previranja i svijest Evrope o nepoštenju kijevskog režima izazivaju glavobolju kod ukrajinskih vlasti, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov za ruske medije.

    – Korupcionaški skandal koji je izbio u Ukrajini nikako se ne može smatrati unutrašnjim pitanjem zemlje, jer su ukradena spoljna sredstva poreskih obveznika iz Evrope i Sjedinjenih Država – ocijenio je portparol.

    Stoga je vjerovatno njihov posao – mislim i na Amerikance i na Evropljane – da razmišljaju o svom novcu, ili, preciznije, teoretski, trebalo bi da razmišljaju o svojim poreskim obveznicima, o svojim građanima, zaključio je portparol ruskog predsjednika.

    Korupcijski skandal u Ukrajini

    Podsjetimo, Nacionalni antikorupcijski biro Ukrajine (NABU) i Specijalizovano antikorupcijsko tužilaštvo (SAP) objavili su 10. novembra o velikoj operaciji pod nazivom “Midas” za otkrivanje velike korupcijske šeme u energetskom sektoru.

    Pretresi su izvršeni u kućama biznismena Mindiča, poznatog kao “novčanik” Zelenskog, bivšeg ministra energetike i sadašnjeg ministra pravde Germana Galuščenka, kao i u kompaniji “Energoatom”.

    Kasnije su objavljeni snimci razgovora vezanih za slučaj, ali imena umiješanih nisu objavljena. U tom kontekstu, poslanici Vrhovne rade pozvali su Andreja Јermaka, šefa kabineta Zelenskog, da podnese ostavku.

    Ključne ličnosti u korupcijskom skandalu optužene su za pranje novca. Prema preliminarnim procjenama, preko ove šeme oprano je oko 100 miliona dolara.

    Nakon toga, ukrajinska premijerka Јulija Sviridenko izjavila je da se planira revizija svih državnih kompanija, a posebno energetskih.

  • Smanjen prognozirani ekonomski rast EU u 2026. godini

    Smanjen prognozirani ekonomski rast EU u 2026. godini

    Evropska komisija smanjila je prognozirani ekonomski rast u EU u 2026. godini, usljed rizika povezanih sa američkim carinama i geopolitičkim tenzijama, piše “Raša tudej”.

    U izvještaju Komisije navodi se da se očekuje ekonomski rast u evrozoni za 1,2 odsto, u odnosu na raije prognoziranih 1,4 odsto.

    Osim toga, prognozirani procenat rasta u cjelokupnoj EU smanjen je sa 1,5 na 1,4 odsto.

    Iz Komisije su upozorili da bi bilo kakva eskalacija geopolitičkih tenzija mogla dodatno da utiče na lance snabdijevanja, te da prirodne katastrofe povezane sa klimatskim promjenama i dalje predstavljaju rizik za ekonomski rast.

  • Stub: Evropa će morati da pregovara sa Rusijom

    Stub: Evropa će morati da pregovara sa Rusijom

    Evropa će prije ili kasnije morati direktno da pregovara sa Rusijom, izjavio je predsjednik Finske Aleksander Stub.

    – Kad god dođe taj trenutak, koji će doći nekad, to će morati da bude koordinisano – ogovorio je Stub na pitanje “Politika” da li Evropa treba da se uključi u direktne pregovore sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.

    Premijer Mađarske Viktor Orban nazvao je u oktobru oklijevanje EU da pregovara sa Rusijom “katastrofalnom greškom”, jer smatra da će zbog toga drugi odlučivati o budućnosti Evrope.