Kategorija: Svijet

Sjedinjene Američke Države zapretile su Ukrajini, prema navodima izvora agencije Rojters, da će obustaviti isporuku naoružanja i prestati da dijele obavještajne podatke ukoliko Kijev ne prihvati njihov prijedlog za okončanje rata. Vašington želi da Ukrajina dokument, koji prema ocjenama ide u korist Rusiji, potpiše do narednog četvrtka.

Kako navodi Rojters, ovoga puta Kijev je izložen jačem pritisku SAD nego u prethodnim pregovorima. Prema riječima izvora, Amerikanci su Ukrajini, koja se brani od ruske agresije, jasno poručili da će zaustaviti vojnu pomoć i obavještajnu saradnju ako prijedlog bude odbijen.

Jedan od izvora ističe da Vašington nastoji da Kijev stavi svoj potpis na dokument do sledećeg četvrtka, kada se u SAD obilježava Dan zahvalnosti.

List Fajnenšel tajms smatra da je malo vjerovatno da će rok biti ispoštovan, jer, prema predstavnicima kabineta ukrajinskog predsjednika, prijedlog sadrži više tačaka koje su za Kijev u potpunosti neprihvatljive.

Prema američkom planu za okončanje ruske agresije, Ukrajina bi se u praksi odrekla Krima, kao i Donjecke i Luganske oblasti, uključujući i one dijelove na istoku zemlje koje ukrajinske snage i dalje brane. Isto bi važilo i za dijelove Hersonske i Zaporoške oblasti koje sada drži Rusija.

Dokument predviđa i ograničenje veličine ukrajinske vojske, dok se ruske snage u tekstu uopšte ne pominju. Ukrajini bi takođe bilo zabranjeno da pristupi NATO savezu, a ujedno bi bilo sprečeno i buduće širenje Alijanse. „Prihvatanje ovog prijedloga predstavljalo bi pobjedu za Moskvu, koja NATO doživljava kao prijetnju“, navodi Rojters.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas, 21.novembra, u obraćanju građanima da je Ukrajina pod jednim od najtežih pritisaka i da se suočava sa rizikom da izgubi ključnog partnera ili dostojanstvo.

“Sada je jedan od najtežih trenutaka u našoj istoriji. Sada Ukrajina može da se nađe pred veoma teškim izborom. Ili gubitak dostojanstva, ili rizik od gubitka ključnog partnera. Ili teških 28 tačaka, ili izuzetno teška zima – najteža – i dalji rizici”, istakao je Zelenski.

On je kazao da će brzo i konstruktivno sarađivati sa SAD na mirovnom planu za okončanje rata u Ukrajini sa Rusijom, ali je i dodao da neće da izda nacionalni interes svoje zemlje, prenosi Ukrinform.

Zelenski je pozvao Ukrajince da ostanu ujedinjeni u onome što je opisao kao jedan od najtežih trenutaka u istoriji zemlje, dodajući da očekuje veći politički pritisak tokom naredne sedmice.

Zelenski je u obraćanju građanima iznio uvjeravanje da će raditi na uspostavljanju konstruktivnog dijaloga sa glavnim partnerom, prenosi Ukrinform.

On je naveo da će umjesto glasnih izjava nastupiti smiren rad sa Amerikom i svim partnerima.

“Iznijeću argumente, ubjeđivaću, nudiću alternative, ali svakako nećemo dati neprijatelju povod da kaže da je Ukrajina ta koja ne želi mir, da je ona ta koja remeti proces i da Ukrajina nije spremna za diplomatiju. To se neće desiti”, naglasio je Zelenski.

Ranije danas Rojters je objavio, pozivajući se na dvije osobe upoznate sa situacijom, da Sjedinjene Američke Države prijete da će prekinuti razmjenu obavještajnih podataka i isporuke oružja Ukrajini ako ne pristane na okvir mirovnog sporazuma kojim posreduju SAD.

Izvori su rekli su da je Kijev pod većim pritiskom Vašingtona nego tokom bilo kojih prethodnih mirovnih pregovora i da SAD žele da Ukrajina potpiše okvir sporazuma do narednog četvrtka.

Delegacija visokih američkih vojnih zvaničnika sastala se u četvrtak sa predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Kijevu i predala mu plan za okončanje rata u Ukrajini, prenosi Tanjug.

– Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas, 21. novembra da smatra da je četvrtak, 27. novembar odgovarajući rok da Ukrajina prihvati mirovni prijedlog koji podržavaju SAD kako bi se okončao rat sa Rusijom.

“Imao sam mnogo rokova, ali ako stvari dobro funkcionišu, obično se rokovi produžavaju. Ali mislimo da je četvrtak odgovarajuće vrijeme”, rekao je Tramp u intervjuu za radio-stanicu Fox News.

Kako je ranije danas objavio Rojters, pozivajući se na dvije osobe upoznate sa situacijom, Sjedinjene Američke Države prijete da će prekinuti razmjenu obavještajnih podataka i isporuke oružja Ukrajini ako ne pristane na okvir mirovnog sporazuma kojim posreduju SAD.

Izvori su rekli su da je Kijev pod većim pritiskom Vašingtona nego tokom bilo kojih prethodnih mirovnih pregovora i da SAD žele da Ukrajina potpiše okvir sporazuma do narednog četvrtka.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je ranije danas u obraćanju građanima rekao da je Kijev pod jednim od najtežih pritisaka i da se suočava sa rizikom da izgubi ključnog partnera ili dostojanstvo.

“Sada je jedan od najtežih trenutaka u našoj istoriji. Sada Sada Ukrajina može da se nađe pred veoma teškim izborom. Ili gubitak dostojanstva, ili rizik od gubitka ključnog partnera. Ili teških 28 tačaka, ili izuzetno teška zima – najteža – i dalji rizici”, istakao je Zelenski.

Ukrajinski poslanik Oleksij Gončarenko objavio je 28 tačaka mirovnog plana za Ukrajinu.

Mirovni plan američkog predsednika Donalda Trampa sadrži 28 tačaka. One uključuju odredbe koje se tiču teritorijalnih pitanja, obnove i političkog statusa Ukrajine.

Bezbednost i politički status Ukrajine

Prema odredbama koje se tiču bezbednosti i političkog statusa Ukrajine, biće potvrđen suverenitet Ukrajine, Sjedinjene Američke Države će pružiti uslovne garancije bezbednosti, vanblokovski status Ukrajine i odricanje od NATO-a biće utvrđeni u Ustavu, broj ukrajinskih oružanih snaga biće ograničen, a nenuklearni status zemlje biće očuvan.

Teritorijalna pitanja

Što se tiče teritorijalnih pitanja, Krim, Donjeck i Lugansk biće de fakto priznati kao ruske teritorije, dok će Herson i Zaporožje dobiti “zamrznuti status” duž linije kontakta. Tramp takođe predlaže stvaranje demilitarizovane tampon zone pod de fakto ruskom kontrolom, pri čemu bi obe strane bile obavezne da ne menjaju granice silom.

Vojni sporazumi

Dalje, vojni sporazumi, prema planu, uključuju zabranu raspoređivanja trupa NATO-a u Ukrajini i borbenih aviona NATO-a u Poljskoj. Predlaže se stvaranje američko-ruske radne grupe za bezbednost i pravno učvršćivanje ruske politike nenapadanja.

Ekonomski blok i obnova Ukrajine

Pitanja koja se tiču ekonomije i obnove Ukrajine uključuju odredbe o stvaranju investicionog paketa za obnovu Ukrajine, korišćenje 100 milijardi dolara zamrznute ruske imovine, od čega će 50% profita ići Sjedinjenim Državama, kao i dodelu dodatnih 100 milijardi evra iz Evrope i stvaranje Fonda za razvoj Ukrajine.

Rusija u globalnom sistemu

Tačke odgovorne za poziciju Rusije u svetu uključuju postepeno ukidanje sankcija, povratak zemlje u G8 i dugoročnu ekonomsku saradnju sa Sjedinjenim Državama.

Humanitarna pitanja

Humanitarna pitanja uključuju razmenu zatvorenika “svi za sve” i spajanje porodica i programe tolerancije u obrazovanju.

Energija i posebni objekti

Trampov plan takođe uključuje odredbe o energetici i posebnim objektima. To uključuje pokretanje Zaporoške nuklearne elektrane (ZNPP) pod nadzorom IAEA, sa električnom energijom koja će biti podeljena 50/50 između Rusije i Ukrajine, kao i pomoć SAD u obnovi gasne infrastrukture Ukrajine.

Unutrašnji politički procesi u Ukrajini

Kao deo unutrašnjeg političkog procesa u Ukrajini, izbori će biti održani 100 dana nakon potpisivanja mirovnog plana, a svim učesnicima u sukobu biće data potpuna amnestija.

Implementacija i kontrola

Sprovođenje odredbi mirovnog plana biće praćeno kroz pravno obavezujući sporazum i nadzor od strane “Mirovnog saveta” koji predvodi Tramp. Štaviše, plan zahteva trenutni prekid vatre po potpisivanju sporazuma i sankcije za kršenje mirovnog plana.

28 tačaka Trampovog mirovnog sporazuma za Ukrajinu

1. Suverenitet Ukrajine biće potvrđen.

2. Rusija, Ukrajina i Evropa će zaključiti sveobuhvatni sporazum o nenapadanju; svi sporovi iz poslednjih 30 godina smatraće se rešenim.

3. Rusija se obavezuje da neće vršiti invaziju na susedne zemlje, a NATO se obavezuje da se neće dalje širiti.

4. Sjedinjene Američke Države će delovati kao posrednik u dijalogu između Rusije i NATO-a o pitanjima bezbednosti i deeskalacije.

5. Ukrajina će dobiti bezbednosne garancije.

6. Broj ukrajinskih oružanih snaga biće ograničen na 600.000 ljudi.

7. Ukrajina će u svom Ustavu ugraditi svoje odbijanje da se pridruži NATO-u, a NATO će sličnu odredbu uključiti u svoja dokumenta.

8. NATO neće rasporediti trupe u Ukrajini.

9. Evropski borbeni avioni biće stacionirani u Poljskoj.

10. Garancije SAD:

Sjedinjene Američke Države će dobiti nadoknadu za pružanje garancija.
Ukrajina će izgubiti garanciju ako napadne Rusiju.
Ako Rusija napadne Ukrajinu, sankcije će biti vraćene, a priznate teritorije će biti preispitane.
Lansiranje raketa na Moskvu ili Sankt Peterburg bez razloga lišiće Ukrajinu garancija.

11. Ukrajina ima pravo na članstvo u EU i dobiće preferencijalni pristup evropskom tržištu.

12. Plan za obnovu Ukrajine obuhvata:

Fond za razvoj Ukrajine za investicije u tehnologiju i veštačku inteligenciju.
Zajednička obnova i rad gasne infrastrukture.
Rekonstrukcija oštećenih područja i gradova.
Razvoj infrastrukture.
Rudarstvo.
Poseban paket Svetske banke.

13. Rusija će biti reintegrisana u globalnu ekonomiju:

Sankcije će biti ukidane po fazama.
SAD i Rusija će potpisati dugoročni sporazum o ekonomskoj saradnji.
Rusija će biti pozvana da se ponovo pridruži G8.

14. Zamrznuta imovina:

100 milijardi dolara ruskih sredstava biće iskorišćeno za obnovu Ukrajine; SAD će dobiti 50% profita.
Evropa će dodati 100 milijardi dolara.
Preostala zamrznuta sredstva biće usmerena u američko-ruski investicioni fond.

15. Biće osnovana američko-ruska radna grupa za poštovanje sporazuma.

16. Rusija će ojačati svoju politiku nenapadanja prema Evropi i Ukrajini.

17. Sjedinjene Američke Države i Rusija će produžiti sporazume o kontroli nuklearnog naoružanja, uključujući START I.

18. Ukrajina potvrđuje svoj status države bez nuklearnog oružja.

19. Nuklearna elektrana Zaporožje će nastaviti sa radom pod nadzorom MAAE; proizvodnja će biti podeljena 50:50 između Rusije i Ukrajine.

20. Obe zemlje će sprovesti programe tolerancije:

Ukrajina će usvojiti norme EU o zaštiti manjina.
Obe strane će ukinuti diskriminatorne mere.
Nacistička ideologija će biti zabranjena.

21. Teritorije:

Krim, Donjeck i Lugansk biće de fakto priznati kao ruski, uključujući i od strane Sjedinjenih Država.
Herson i Zaporožje su zamrznuti duž linije kontakta.
Rusija se odriče drugih teritorija van pet regiona.
Ukrajina povlači svoje snage iz dela Donjecke oblasti; teritorija će postati demilitarizovana tampon zona.

22. Ni Ukrajina ni Ruska Federacija neće menjati teritorijalne sporazume silom.

23. Rusija neće ometati korišćenje Dnjepra i izvoz žita preko Crnog mora.

24. Humanitarni blok:

Razmena svih za sve.
Povratak civilnih pritvorenika i dece.
Program ponovnog spajanja porodica.
Mere pomoći žrtvama sukoba.

25. Ukrajina će održati izbore za 100 dana.

26. Sve strane će dobiti amnestiju i odreći se budućih potraživanja.

27. Sporazum će biti pravno obavezujući, a nadgledaće ga Mirovni savet na čelu sa Donaldom Trampom.

28. Nakon potpisivanja memoranduma, prekid vatre će odmah stupiti na snagu.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp ove nedjelje odobrio je plan od 28 tačaka za mir između Rusije i Ukrajine, koji su visoki zvaničnici administracije razvijali posljednjih nedelja u konsultaciji sa ruskim izaslanikom Kirilom Dmitrijevim i ukrajinskim zvaničnicima, rekao je visoki zvaničnik administracije za NBC.

U izradu plana bili su uključeni Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, potpredsjednik SAD Džej Di Vens, državni sekretar Marko Rubio i Trampov zet, Džared Kušner.

Zvaničnik je rekao da se plan fokusira na bezbjednosne garancije za obe strane kako bi se obezbijedio trajni mir, ali nije iznio detalje, jer se još vodi određeni stepen pregovora.

Tri američka zvaničnika navela su da okvir sporazuma još nije predstavljen Ukrajincima i da se vreme finalizacije poklopilo sa posjetom američke vojne delegacije Kijevu.

Rubio je na mreži Iks rekao da postizanje trajnog mira zahtijeva ustupke obe strane i da se razvija lista potencijalnih ideja za okončanje rata.

Američka delegacija stigla je u Kijev juče ujutru kako bi razgovarala o vojnoj strategiji, tehnologiji i oživljavanju mirovnog procesa.

Američki zvaničnik opisao je posjetu kao “napor Bijele kuće da ponovo pokrene mirovne pregovore”.

Prema izvorima bliskim ukrajinskoj vladi i evropskom zvaničniku, Ukrajina nije učestvovala u oblikovanju plana, već je samo okvirno o njemu obaveštena.

Zvaničnik Bijele kuće rekao je da američki predsjednik želi da se rat okonča i da postoji šansa ukoliko se pokaže fleksibilnost.

Trampova administracija i ruski zvaničnici sastavili su novi prijedlog za okončanje rata u Ukrajini koji predviđa velike ustupke Kijeva, rekli su izvori upoznati sa naporima za Fajnenšel Tajms.

Na planu je radila grupa američkih i ruskih zvaničnika, a jedan od arhitekata je Kiril Dmitrijev, šef ruskog državnog fonda i blizak saradnik ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Prema izvorima, plan predviđa da Ukrajina ustupi preostale dijelove Donbasa, prepolovi broj svojih oružanih snaga i odustane od ključnih kategorija naoružanja.

Takođe bi bila smanjena američka vojna pomoć, zabranjeno raspoređivanje trupa bilo koje strane na ukrajinskoj teritoriji i ukinuta isporuka zapadnog naoružanja dugog dometa.

Plan uključuje i priznanje ruskog jezika kao zvaničnog, kao i formalni status za lokalnu granu Ruske pravoslavne crkve.

Izvori su rekli da je dokument u “velikoj mjeri naklonjen Rusiji i teško prihvatljiv za Ukrajinu”.

Zvaničnici u Kijevu rekli su da plan odgovara maksimalističkim zahtjevima Kremlja, a neki su ga opisali kao pokušaj Moskve da iskoristi političku slabost Zelenskog usred korupcionaškog skandala.

Predsjednik SAD Donald Tramp potpisao je zakon kojim se nalaže američkom Ministarstvu pravde da objavi dosijee iz istrage o osuđenom seksualnom prestupniku Džefriju Epstinu.

Zakon zahtijeva od Ministarstva pravde da objavi sve informacije iz svoje istrage o Epstinu “u formatu koji se može pretraživati i preuzimati” u roku od 30 dana.

Tramp se ranije protivio objavljivanju dokumenata, ali je prošle nedjelje promijenio kurs nakon što se suočio sa otporom Epstinovih žrtava i članova sopstvene Republikanske stranke.

“Nemamo šta da krijemo”, poručio je Tramp prije glasanja Kongresa.

Zakon je u utorak ogromnom većinom usvojen u oba doma Kongresa – Predstavničkom domu i Senatu.

Tramp: Ova prevara će se obiti o glavu demokratama

U objavi na društvenim mrežama, šef Bijele kuće je optužio demokrate da se zalažu za ovo pitanje kako bi odvukli pažnju od dostignuća njegove administracije.

“Možda će istina o ovim demokratama i njihovim vezama sa Džefrijem Epstinom uskoro biti otkrivena, jer sam upravo potpisao zakon o objavljivanju Epstinovih dosijea“, napisao je Tramp.

Iako glasanje Kongresa nije bilo potrebno za objavljivanje dosijea – Tramp je mogao samostalno da naloži objavljivanje – poslanici u Predstavničkom domu su usvojili zakon sa 427 glasova “za” i jednim “protiv”. Senat je jednoglasno izglasao da se zakon usvoji, poslavši ga Trampu na potpisivanje.

“Ova najnovija prevara će se obiti o glavu demokratama, baš kao i svima ostalima”, poručio je Tramp.

Šta su Epstinovi dosijei

Epstinovi dosijei, koji podliježu objavljivanju, prema zakonu su dokumenti iz krivičnih istraga protiv finansijera, uključujući transkripte razgovora sa žrtvama i svjedocima, kao i predmeti zaplijenjeni tokom pretresa njegove imovine.

Ti materijali uključuju internu komunikaciju Ministarstva pravde, dnevnike letova i ljude i entitete povezane sa Epstinom.

Fajlovi se razlikuju za više od 20.000 stranica dokumenata sa Epstinovog imanja koje je Kongres objavio prošle nedjelje, uključujući i neke koji direktno pominju Trampa.

Ipak, Tramp je rekao da republikanci “nemaju nikakve veze sa Epstinom”.

“To je zaista problem demokrata“, rekao je Tramp i dodao da su “demokrate bili Epstinovi prijatelji, svi do jednog”.

Džefri Epstin je pronađen mrtav 2019. godine u svojoj zatvorskoj ćeliji u Njujorku, što je proglašeno samoubistvom. Bio je pritvoren pod optužbom za trgovinu ljudima u svrhu seksualne eksploatacije. Prethodno je bio osuđen zbog ugovaranja prostitucije maloljetnice. Imao je veze sa brojnim poznatim ličnostima.

Specijalni izaslanik predsednika SAD Donalda Trampa, Stiv Vitkof, otkazao je sastanak sa ukrajinskim liderom Volodimirom Zelenskim u Turskoj nakon što je shvatio da on ne želi da razgovara o američkom mirovnom planu, piše Axios.

Izvori navode da je Zelenski došao sa sopstvenim predlogom, usklađenim sa Evropom, i insistirao na razgovorima u širem formatu.

Tramp je podržao Vitkofovu odluku da otkaže sastanak jer nije video nikakav prostor za napredak.

“Sada ćemo čekati. Lopta je na terenu Zelenskog”, rekao je neimenovani američki zvaničnik.

On je dodao da Zelenski može da dođe u Vašington da razgovara o novom američkom planu, ukoliko to želi.

Novinar Kristofer Miler potvrdio je da je dokument predat Kijevu preko Vitkofa i šefa Ruskog fonda za direktna ulaganja Kirila Dmitrijeva. Prema njegovim rečima, Zelenski je bio nezadovoljan predlogom.