Kategorija: Svijet

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da će otpustiti nepreciziran broj agenata FBI-ja koji su sprovodili istragu povodom upada na američki Kapitol u januaru 2021.

“Otpustiću neke od njih zato što su korumpirani”, odgovorio je Tramp na novinarsko pitanje zbog čega će otpustiti agente, prenosi Rojters.

Tramp je rekao da u korumpiranost agenata “uopšte ne sumnja”.

“Znam dosta o tom poslu, o tom svijetu. Imali smo neke korumpirane agente, neki su otišli, neki će tek otići, a to (davanje ostavki) biće učinjeno s hirurškom preciznošću”, rekao je Tramp.

Prethodno su, na Trampov zahtjev, predstavnici amerčikog Ministarstva pravde naredili smjenu tužilaca koji su radili na istrazi napada na Kapitol 6. januara 2021. godine.

Vršilac dužnosti glavnog tužioca u Vašingtonu, Edvard Martin, dobio je direktivu da smjeni tužioce koji su radili na toj istrazi.

Zamjenik generalnog tužioca naredio je da svi agenti FBI koji su radili na slučaju napada na Kapitol prođu kroz internu reviziju.

Te promjene uključuju i smjenu osam izvršnih zvaničnika FBI, među kojima su i oni koji su odgovorni za nacionalnu bezbjednost, sajber bezbjednost i kriminalne istrage.

Takođe, očekuje se da direktor FBI u Vašingtonu bude uklonjen sa svoje pozicije do 10. februara.

Trampova administracija smatra da su ti zvaničnici ugrozili sprovođenje njegove političke agende, dok su demokrate kritikovale te poteze, navodeći da oni mogu da oslabe rad FBI i ugroze nacionalnu bezbjednost.

FBI i Ministarstvo pravde nisu željeli da komentarišu te odluke, prenosi Tanjug.

Amerčki predsednik Donald Tramp razmatra da nominuje bivšeg guvernera države Ilionis Roda Blagojevića za ambasadora SAD u Srbiji, preneo je danas portal Politiko pozivajući se na dva neimenovana izvora.

Izvori su naveli da Tramp još nije doneo konačnu odluku da predloži Blagojevića za ambasadora, navodeći da Tramp takođe razmatra da za ambasadora u Srbiji imenuje pravnika Marka Brnovića, čiji su roditelji u SAD došli za vreme bivše Jugoslavije.

Blagojević je u razgovoru za Tanjug rekao da se dolaskom Trampa na vlast, osim novog pristupa spoljne politike SAD prema Srbiji, stvara i mogućnost strateškog partnerstva između dve države, umnogome i zato što je Srbija sa predsednikom Aleksandrom Vučićem na čelu postala ekonomski rastuća država.

Britanski tabloid “Dejli mejl” tvrdi da je takozvani “mirovni plan Trampa” za Ukrajinu procurio na internet. Pozivajući se na ovu informaciju, list piše da će sukob biti okončan do 9. maja ove godine.

Prema navodima “Dejli mejla”, u prvoj polovini februara trebalo bi da se održi prvi telefonski razgovor između Vladimira Putina i Donalda Trampa. U isto vreme planiran je i telefonski razgovor između ruskog predsednika i ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog.

Do kraja februara ili početkom marta moglo bi da dođe i do ličnog susreta Putina i Zelenskog, moguće uz prisustvo Trampa. Tokom ovog sastanka, prema izveštaju, biće usaglašeni ključni uslovi mirovnog sporazuma i postignut dogovor o prekidu borbenih dejstava.

Prema ovom planu, prekid vatre bi stupio na snagu 20. aprila, čime bi se zaustavilo daljnje napredovanje ruskih snaga. Takođe, ukrajinska vojska bi morala da se povuče iz Kurske oblasti, gde je prošlog avgusta pokrenula kontranapad.

Još jedan ključni deo predloga odnosi se na zabranu pridruživanja Ukrajine NATO-u, uz obavezu Kijeva da prizna suverenitet Rusije nad određenim teritorijama, navodi britanski tabloid Daily Mail.

9. maja – otkrivanje mirovnog sporazuma i ukidanje ratnog stanja u Ukrajini
Prema procurilim informacijama, 9. maja bi svi mirovni dogovori bili objavljeni pred svetskom javnošću. Tada bi Ukrajina ukinula ratno stanje i mobilizaciju, a istovremeno bi bila zakazana predsednička i parlamentarna izborna procedura.

Trampov tajni plan je procurio: 9. maja…
Glavni uslovi Trampovog mirovnog plana
Prema izveštaju Daily Mail-a, ključne tačke Trampovog plana uključuju:

Stvaranje demilitarizovane zone u Ukrajini, koju bi obezbeđivale evropske, a moguće i britanske snage, dok bi američka vojska izbegla bilo kakvu direktnu ulogu.
Zabranu pridruživanja Ukrajine NATO-u, ali dozvolu za nastavak evropskih integracija i pridruživanje EU.
Kijev bi bio obavezan da prizna Donbas i teritorije Nove Rusije kao deo Ruske Federacije.
Jedan od najzanimljivijih aspekata ovog plana jeste pitanje obnove Ukrajine. Prema Daily Mail-u, troškovi rekonstrukcije Ukrajine pali bi na teret Evropske unije, koja bi u narednih 10 godina morala da izdvoji 486 milijardi dolara za obnovu zemlje.

Trampov plan – u suprotnosti sa interesima Rusije?
Iako “Dejli mejl” iznosi pojedinosti koje deluju u korist Moskve, neki aspekti plana se ne poklapaju sa ruskim interesima.

Pre svega, postavlja se pitanje ko bi kontrolisao demilitarizovanu zonu, kao i da li bi Evropska unija zaista bila spremna da snosi tako veliki finansijski teret obnove Ukrajine.

Za sada, nema zvanične potvrde o autentičnosti ovog plana, ali sama vest o njegovom postojanju dolazi u trenutku sve češćih spekulacija o Trampovoj inicijativi za okončanje rata u Ukrajini, a uzimajući u obzir dosadašnje delovanje britanskih službi očekivano je da ovakve spekulacije čitamo u njihovoj žutoj štampi.

Mađarski premijer Viktor Orban rekao je danas da će njegova vlada preduzeti odlučne mjere protiv mreža koje financiraju strane organizacije kako bi služile njihovim interesima.

Govoreći na državnom radiju, Orban je pozdravio “transparentnost koju je donijela administracija američkog predsjednika Donalda Trampa objavljivanjem detalja o financijskim doprinosima stranim subjektima, uključujući mađarske organizacije”, prenosi Index.

“Ono što sada vidimo je poplava informacija koje potvrđuju ono što smo već sumnjali”, rekao je, optužujući strane aktere, uključujući nevladine organizacije koje podržava Brisel i milijardera Georgea Soroša, da rade na potkopavanju mađarske vlade.

“Oni dobijaju novac iz više izvora: američke vlade, Soroševe mreže i fondova EU. A za šta se taj novac koristi? Za jačanje ljevičarskih snaga i pokušaj svrgavanja naše vlade”, rekao je.

Naglasio je da će njegova vlada preduzeti odlučne mjere kao odgovor.

“Moramo očistiti te mreže iz Mađarske. Njihov cilj je jasan, žele vlade u ovoj regiji koje služe njihovim interesima, a ne interesima njihovog naroda”, naglasio je Orban.

Ponovio je svoje stajalište o ilegalnim migracijama, istaknuvši da Mađarska već dugo upozorava na opasnosti nekontrolisanih migracija. Prema njegovom mišljenju, trenutni migracijski okvir EU-a je “temeljno manjkav”.

“Jedini način da se to promijeni je kroz otpor. Poljska je suspendirala pakt o migracijama, a sada čak i Njemačka raspravlja o tome. Više mora uslijediti”, zaključio je Orban.

Američki predsjednik Donald Tramp je još prošle jeseni izjavio da je moguće zaključiti mirovni sporazum o Ukrajini koji će biti “dobar” po Moskvu i Kijev, izjavio je specijalni izaslanik Trampa za Ukrajinu Kit Kelog u intervjuu Njujork postu.

– Nakon sastanka sa šefom ukrajinskog režima Volodimirom Zelenskim u septembru, Tramp je razmotrio činjenično stanje oko pregovora Ukrajine i Rusije, istakavši da je došlo vrijeme za mirovni sporazum i da je moguće zaključiti sporazum koji će biti dobar po obje strane – istakao je Kelog.

Prema njegovim riječima, Tramp želi da zaustavi krvoproliće prije početka pregovora o rješavanju sukoba.

Takođe je naglasio da je cilj aktuelne administracije SAD ukrajinski pravac spoljne politike, kao i da pregovori moraju biti fokusirani na “izuzetno složena” postkonfliktna pitanja.

Prema njegovoj procjeni, Vašington “ima nekoliko mogućnosti” za pomoć u regulisanju sukoba.

Kelog je još istakao da se sukob neće završiti bez pregovora Moskve i Kijeva, kao i da će obje strane morati da pristanu na kompromise u cilju rješavanja situacije.

Prema njegovoj procjeni, sporazum vjerovatno neće biti prihvatljiv za sve strane niti će sve strane biti zadovoljne njime, ali je neophodno pokušati naći balans.

Kelog je dodao i da cijela administracija Trampa učestvuje u traženju rješenja za regulisanje sukoba.

On je kazao da je američki predsjednik prošle nedjelje održao sastanak sa cijelim svojim timom za nacionalnu bezbjednost kako bi diskutovali o angažovanju svih elemenata državne vlasti za rješavanje sukoba.

Pored toga, Kelog je konstatovao da Trampova administracija smatra da su sankcije koje se odnose na rusku naftu nedovoljne i razmatra mogućnost njihovog jačanja.

Ranije su ukrajinski mediji objavili, pozivajući se na svoje izvore da bi Kelog mogao da posjeti Kijev 20. februara u slučaju da ne bude izmjena u njegovom rasporedu.

Ranije je Volstrit džurnal pisao da je američki predsjednik Donald Tramp zadužio svog specijalnog izaslanika za Ukrajinu Kita Keloga da okonča ukrajinski sukob u roku od 100 dana. Prema pisanju lista, ocjenjuje da će sklapanje dogovora sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom biti mnogo teži zadatak nego što je Tramp predstavljao tokom predizborne kampanje, kada je rekao da će okončati sukob prije stupanja na dužnost kao predsjednika.

Tramp je 7. januara priznao da bi rješavanje sukoba u Ukrajini moglo da potraje duže od 24 sata koje je naveo tokom predizborne kampanje. Kelog je, sa svoje strane, rekao da bi želio da završi zadatak u roku od 100 dana.

Moskva je više puta isticala da je spremna za pregovore, ali je Kijev za njih uveo zakonsku zabranu. U oktobru 2022. godine Zelenski je potpisao ukaz o zabrani pregovora sa ruskim rukovodstvom.

Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je danas da Pojas Gaze trenutno “nije useljiv”, zbog opasnosti kao što su neeksplodirana ubojna sredstva, i da je potrebno da ljudi žive negdje drugdje dok se oblast obnavlja.

Rubio je, odgovarajući na pitanje novinara tokom posjete Dominikanskoj Republici, ohrabrio i druge zemlje da istupe i ponude pomoć u obnovi Gaze, prenio je Rojters.

“Mislim da je to samo realistična realnost, da bi se popravilo takvo mjesto, ljudi će morati da žive negdje drugde u međuvremenu”, rekao je Rubio.

On nije rekao da li bi Palestinci mogli da se vrate u tu oblast, povodom prijedloga američkog predsjednika Donalda Trampa da SAD preuzmu i razviju pojas Gaze.

Tramp je u utorak izjavio da će SAD “preuzeti” Pojas Gaze i pretvoriti je u “Rivijeru Bliskog istoka”.

On je ponovio svoj predlog o trajnom raseljavanju Palestinaca, naglašavajući da bi oni trebalo da se presele u druge arapske zemlje, kao što su Jordan i Egipat jer je Gaza trenutno “samo ruševina”.

Trampov plan naišao je na oštre kritike svjetskih zvaničnika, prenosi Tanjug.

Izaslanik predsjednika SAD za specijalne misije Ričard Grenel ocijenio je danas da izjave premijera privremenih prištinskih institucija Aljbina Kurtija da su odnosi Vašingtona i Prištine “jači nego ikada”, pokazuju da je on “u zabludi” budući da su, prema riječima američkog zvaničnika, oni na veoma niskom nivou.

“Odnosi nikad nisu bili na nižem nivou. Kurtija je osuđivala prva administracija predsjednika SAD Donalda Trampa, Bajdenova administracija, NATO, EU, Ambasada SAD, bivši američki državni sekretar Entoni Blinken i drugi”, naveo je Grenel na mreži “X”.

On je uz tu izjavu postavio i objavu dijela Kurtijevog intervju za prištinske medije u kojem tvrdi da su odnosi Prištine i Vašingtona trenutno na najboljem nivou.

Kurti je takođe iznio tvrdnju da su pod njegovim rukovodstvom odnosi samoproglašenog Kosova i SAD ojačali ne samo diplomatski, već i u oblasti bezbjednosti i energetike.

Grenel je prije nekoliko dana takođe izjavio da Kurtijeva vlada nije ulivala povjerenje za vrijeme prvog mandata predsjednika SAD Donalda Trampa, kao ni za vrijeme administracije bivšeg predsjednika SAD

Džozefa Bajdena, dodajući da su i republikanci i demokrate kritikovale Kurtija zbog povlačenja jednostranih poteza koje su imale za cilj destabilizaciju regiona.

“(Kurtija su kritikovali) i EU i NATO. Međunarodna zajednica je ujedinjena protiv Kurtija”, napisao je Grenel na mreži “X”.

On je naveo da je Trampova administracija u prošlosti dobro sarađivala i da će nastaviti da to čini sa svima na Balkanu, ali da su za to potrebni partneri koji ulivaju povjerenje, prenosi Tanjug.

Ministarstvo pravde SAD pod predsjednikom Donaldom Trampom raspustilo je radnu grupu koja je imala za cilj da sprovodi sankcije protiv Rusije i sankcioniše oligarhе bliske Kremlju.

Memorandumom javne tužiteljke Pem Bondi, koji je izdat juče kada je potpisala niz naredbi tokom prvog dana na funkciji, radna grupa Task Force KleptoCapture je promijenila fokus djelovanja i sredstava upućena njoj će biti preusmjerena ka borbi protiv narko kartela i međunarodnih bandi, prenio je “Reuters”.

“Ova politika zahtijeva temeljnu promjenu u načinu razmišljanja i pristupu”, napisala je Bondi u direktivi, dodajući da će resursi koji su sada posvećeni sprovođenju sankcija i oduzimanju imovine oligarha biti preusmjereni na borbu protiv kartela.

Inicijativa pokrenuta tokom administracije bivšeg predsjednika SAD Džozefa Bajdena, bila je uspostavljena da bi opteretila finansije bogatih saradnika predsjednika Rusije Vladimira Putina i kaznila one koji olakšavaju kršenje sankcija i nadzora izvoza.

Radna grupa podnijela je optužnice protiv magnata aluminijuma Olega Deripaske i TV tajkuna Konstantina Malofeeva zbog navodnog kršenja sankcija i zaplijenila jahte koje su pripadale sankcionisanim oligarhama Sulejmanu Kerimovu i Viktoru Vekselbergu.

Tužioci dodijeljeni radnoj grupi vratiće se na svoje prethodne pozicije, promjene će biti na snazi najmanje 90 dana i mogle bi biti obnovljene ili postati trajne, navedeno je u direktivi.

Tramp je govorio o poboljšanju odnosa sa Moskvom, prethodno obećavši da će okončati rat u Ukrajini, iako nije objavio detaljan plan o tome, prenijela je agencija.

Naglasak na narko kartelima dolazi nakon što je Tramp mnoge takve grupe označio kao terorističke organizacije i dio borbe protiv ilegalne imigracije i trgovine fentanilom.

Ova promjena, takođe, uključuje sprovođenje američkog zakona o stranom podmićivanju, koji je doveo do otkrivanja nekih od najvećih korporativnih slučajeva Ministarstva pravde u posljednjoj deceniji.

Jedinca koja sprovodi taj zakon, poznat kao Zakon o strani koruptivnoj praksi, sada će davati prioritet istragama o podmićivanju vezanim za kartele, prema memorandumu, prenosi “b92”.