Kategorija: Svijet

Američka vojska izvela je tokom noći nove udare na vojne lokacije u Iranu, a oborena su i četiri iranska borbena drona koji su predstavljali prijetnju oko Ormuskog moreuza, izjavio je američki zvaničnik.

Zvaničnik, koji je govorio pod uslovom anonimnosti, rekao je za Rojters da je u vazdušnom udaru pogođena iranska kopnena kontrolna stanica u gradu Bandar Abas, odakle je trebalo da se lansira peti dron.

“Ove akcije su bile odmjerene, isključivo odbrambene i imale su za cilj održavanje primirja”, rekao je zvaničnik, prenosi Tanjug.

Tramp odbacio tvrdnje o zajedničkoj kontroli Ormuskog moreuza

Američki predsjednik Donald Tramp odbacio je juče izvještaj iranskih državnih medija, da će Iran i Oman zajednički upravljati saobraćajem kroz Ormuski moreuz kao dio mirovnog sporazuma sa Sjedinjenim Američkim Državama, navodeći da će taj plovni put ostati otvoren.

SAD su prethodno izvele odbrambene udare na Iran u ponedjeljak, što je Iran nazvao kršenjem primirja koje je na snazi od 8. aprila.

Centralna komanda američke vojske (CENTCOM) tada je saopštila da su među američkim ciljevima bili čamci koji su pokušavali da postave mine i mjesta za lansiranje raketa, koje su predstavljale prijetnju američkim snagama.

IRGC tvrdi da je gađana američka baza

Iranski Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) saopštio je danas, 28.maja, da je gađao američku vazduhoplovnu bazu u 4.50 sati po lokalnom vremenu, nakon američkog napada u blizini aerodroma Bandar Abas.

IRGC nije saopštio gdje se nalazi američka baza koja je bila meta napada, prenijela je agencija Mehr.

Iranske snage su navele da bi svako ponavljanje agresije na tu zemlju izazvalo “odlučniji” odgovor, kao i da odgovornost za posljedice leži na “agresoru”.

“Nekoliko sati ranije, američki tanker za prevoz nafte pokušao je da prođe kroz Ormuski moreuz nakon što je isključio sistem za praćenje.

Međutim, nakon brzog i odlučnog odgovora mornarice IRGC-a, uključujući upozoravajuću vatru usmjerenu ka plovilu, tanker je bio primoran da se zaustavi i povuče”, navodi se u saopštenju IRGC-a koje prenosi iranska televizija Pres.

Dodaje se da su, kao odgovor, američke snage pucale na otvoreno polje u blizini iranskog lučkog grada Bandar Abas.

Predsjednik SAD Donald Tramp pojačao je pritisak na Iran, poručivši da Vašington neće odustati od pokušaja da postigne sporazum, ali i upozorivši da je vojna opcija i dalje na stolu. Tokom sjednice američkog kabineta Tramp je izjavio da SAD nisu zadovoljne dosadašnjim tokom pregovora sa Teheranom, dok je istovremeno zaprijetio Omanu zbog situacije oko Ormuskog moreuza, jednog od najvažnijih svjetskih plovnih puteva za transport nafte.

– Iran veoma želi da napravi dogovor, ali ga još nema. Nismo zadovoljni time, ali bićemo. Ili će biti tako ili ćemo morati da završimo posao – rekao je Tramp.

Državni sekretar Marko Rubio ocijenio je da ipak postoji određeni napredak u razgovorima sa Iranom i naveo da će naredni dani pokazati da li je moguće postići značajniji iskorak u pregovorima o mirovnom sporazumu.

Paralelno sa pritiskom na Teheran, Tramp je govorio i o Ormuskom moreuzu, koji je Iran blokirao još krajem februara, što je izazvalo ozbiljne poremećaje na energetskom tržištu i dodatno podiglo strahovanja za svjetsku ekonomiju. Moreuzom se inače transportuje oko petine svjetskih zaliha nafte.

Američki predsjednik izjavio je da SAD žele da moreuz bude otvoren za međunarodni saobraćaj i upozorio da nijedna država neće imati kontrolu nad njim.

– Moreuz će biti otvoren za sve. Niko ga neće kontrolisati. Mi ćemo ga nadgledati – rekao je Tramp, komentarišući izvještaje da Iran i Oman razgovaraju o zajedničkom sistemu naplate prolaza brodovima kroz ovaj strateški prolaz.

U posebno oštroj izjavi Tramp je zaprijetio Omanu ukoliko ne bude sarađivao sa američkim planovima.

– Oman će se ponašati kao i svi ostali. U suprotnom ćemo ih morati dići u vazduh. Oni to razumiju. Biće dobro – rekao je Tramp.

Prema pisanju američkih medija i agencije Asošijeted Pres, Teheran pokušava da uvjeri Oman, saveznika SAD u regionu, da podrži mehanizam naplate taksi za brodove koji prolaze kroz moreuz.

Istovremeno, situacija na Bliskom istoku dodatno se komplikuje nakon novih američkih vazdušnih udara na iranske položaje u blizini Ormuskog moreuza, izvedenih rano jutros. Sukobi između SAD i Irana ponovo su eskalirali, dok Tramp tvrdi da Teheran pokušava da odugovlači pregovore i dočeka izbore na sredini mandata u SAD.

Njegove najave mogućeg sporazuma izazvale su i kritike unutar Republikanske stranke. Predsjedavajući Senatskog odbora za oružane snage Rodžer Viker ocijenio je da bi eventualno „60-dnevno primirje“ predstavljalo „katastrofu“, upozoravajući da bi to Iranu moglo dati dodatni prostor za jačanje pozicija.

Američka vojska izvela je tokom noći nove udare na vojne lokacije u Iranu, a oborena su i četiri iranska borbena drona koji su predstavljali prijetnju oko Ormuskog moreuza, izjavio je američki zvaničnik.

Zvaničnik, koji je govorio pod uslovom anonimnosti, rekao je za Rojters da je u vazdušnom udaru pogođena iranska kopnena kontrolna stanica u gradu Bandar Abas, odakle je trebalo da se lansira peti dron.

– Ove akcije su bile odmjerene, isključivo odbrambene i imale su za cilj održavanje primirja – rekao je zvaničnik.

Američki predsjednik Donald Tramp odbacio je juče izvještaj iranskih državnih medija da će Iran i Oman zajednički upravljati saobraćajem kroz Ormuski moreuz kao deo mirovnog sporazuma sa Sjedinjenim Američkim Državama, navodeći da će taj plovni put ostati otvoren.

SAD su prethodno izvele odbrambene udare na Iran u ponedjeljak, što je Iran nazvao kršenjem primirja koje je na snazi od 8. aprila.

Centralna komanda američke vojske tada je saopštila da su među američkim ciljevima bili čamci koji su pokušavali da postave mine i mjesta za lansiranje raketa, koje su predstavljale prijetnju američkim snagama.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski uputio je hitan apel američkom predsjedniku Donaldu Trampu i Kongresu SAD, upozoravajući da Ukrajina ima kritičan nedostatak protivvazdušne odbrane i antibalističkih raketa, dok ruski napadi postaju sve intenzivniji.

Zelenski je poslao danas, 27. maja, hitno pismo Trampu u kojem je zatražio pomoć od njega i Kongresa Sjedinjenih Američkih Država zbog nedostatka opreme potrebne za protivvazdušnu odbranu u Ukrajini.

„Kada je riječ o protivvazdušnoj odbrani od raketa, oslanjamo se na naše prijatelje. Kada je riječ o odbrani od balističkih raketa, oslanjamo se gotovo isključivo na Sjedinjene Američke Države“, navodi se u pismu Zelenskog u koje je Kijev independent imao uvid, prenosi Tanjug.

Kako se navodi, poruka odražava rastuću zabrinutost Kijeva zbog poteškoća u obezbjeđivanju oružja putem programa Liste prioritetnih zahtjeva Ukrajine (PURL), koji omogućava saveznicima NATO-a da finansiraju kupovinu američkog oružja za Ukrajinu.

„Trenutni tempo isporuka putem programa PURL više ne prati stvarnost prijetnje s kojom se suočavamo. Molim vas za pomoć u zaštiti ukrajinskog neba od ruskih raketa. U ime ukrajinskog naroda, s poštovanjem molim predsjednika i američki Kongres da ostanu angažovani i da nam pomognu da obezbijedimo ovo vitalno sredstvo zaštite od ruskog terora – rakete Patriot PAC-3 i dodatne sisteme – kako bismo zaustavili ruske balističke rakete i druge ruske raketne napade“, naveo je Zelenski u pismu.

Dodao je i da bi nebo iznad Ukrajine moglo biti zaštićeno, a većina ruskih raketa zaustavljena.

Portal navodi i da je ukrajinska ambasadorka u SAD Olga Stefanišina proslijedila pismo Bijeloj kući, predsjedavajućem Predstavničkog doma Majku Džonsonu i drugim članovima Kongresa.

U ruskom napadu na Kijev 24. maja ubijene su tri, a povrijeđene 92 osobe.

Oštećeno je oko 300 objekata, uključujući gotovo 150 stambenih zgrada.

Tokom tog napada Rusija je koristila 90 raketa i 600 bespilotnih letjelica.

Bijela kuća je saopštila da “nije istinit” izvještaj iranske državne televizije u kojem se opisuje nacrt memoranduma o razumijevanju SAD sa Iranom.

Američka administracija je u objavi naglasila da je citirani memorandum “potpuna izmišljotina”.

Iranska televizija je prenijela da je Teheran dobio nacrt memorandum o razumijevanju sa SAD, koji predviđa otvaranje Ormuskog moreuza bez ograničenja.

Iran bi, prema izvještaju, obnovio komercijalni saobraćaj kroz Ormuski moreuz na predratni nivo u roku od mjesec dana, dok bi SAD povukle vojne snage iz okoline Islamske Republike i ukinule pomorsku blokadu.

Iranska državna televizija je navela da bi, ako bi konačni sporazum bio postignut u roku od 60 dana, dokument mogao biti usvojen kao obavezujuća rezolucija Savjeta bezbjednosti UN.

Ministarstvo spoljnih poslova Kine ocijenilo je da posjeta predsjednika Srbije Aleksandra Vučića predstavlja jedan od najvažnijih događaja u odnosima dvije zemlje u posljednjih deset godina, uz poruku da Peking i Beograd zajedno grade „zajedničku budućnost u novoj eri“.

Portparolka kineskog Ministarstva spoljnih poslova Mao Ning izjavila je da su tokom Vučićeve posjete postignuti značajni rezultati koji će dodatno učvrstiti političke, ekonomske i strateške veze Srbije i Kine.

„Državna posjeta predsjednika Srbije Kini predstavlja važan događaj povodom deset godina sveobuhvatnog strateškog partnerstva dvije zemlje“, poručila je Mao Ning.

Kako je saopšteno iz kineskog Ministarstva spoljnih poslova, lideri Srbije i Kine prisustvovali su potpisivanju čak 23 dokumenta o saradnji, dok je dodatnih 10 sporazuma potvrđeno na licu mjesta, što ukupno čini 33 važna dokumenta između dvije države.

Kina i Srbija usvojile su i dvije velike zajedničke deklaracije – „Zajedničku izjavu Kine i Srbije o kontinuiranom unapređenju zajednice zajedničke budućnosti u novoj eri“ i „Zajedničku izjavu Kine i Srbije o zajedničkom sprovođenju četiri globalne inicijative“.

Posebnu pažnju izazvala je odluka predsjednika Kine Si Đinpinga da Aleksandru Vučiću uruči „Orden prijateljstva“, jedno od najvažnijih kineskih priznanja za strane državljane.

Kako je navela Mao Ning, priznanje je uručeno zbog Vučićevog dugogodišnjeg doprinosa prijateljstvu Srbije i Kine, razvoju strateškog partnerstva i jačanju zajedničke budućnosti dvije zemlje.

Tokom posjete Vučić se sastao i sa kineskim premijerom Li Ćijangom, kao i sa predsjednikom Nacionalnog komiteta Narodne političke konsultativne konferencije Kine Vang Huningom.

Kineska strana posebno je naglasila da dvije zemlje imaju visok nivo političkog povjerenja i međusobne podrške kada je riječ o ključnim državnim interesima.

Prema riječima portparolke kineskog MSP-a, Srbija i Kina dogovorile su povezivanje kineskog „Petnaestog petogodišnjeg plana“ sa strategijom „Srbija 2030“, kao i dodatno produbljivanje saradnje u oblastima politike, ekonomije, infrastrukture, nauke, kulture, obrazovanja i turizma.

Mao Ning istakla je i da su dvije države saglasne da u vremenu velikih globalnih promjena treba dodatno jačati stratešku komunikaciju, promovisati multilateralizam i suprotstaviti se hegemonizmu i politici sile.

„Kina i Srbija zajednički će raditi na sprovođenju četiri globalne inicijative i doprinijeti rješavanju razvojnih izazova, međunarodnoj bezbjednosti i unapređenju globalnog upravljanja“, navela je ona.

Portparolka kineskog ministarstva ocijenila je da intenzivan program Vučićeve posjete, broj sastanaka i broj potpisanih sporazuma potvrđuju da odnosi Srbije i Kine nikada nisu bili snažniji.

Predsjednik Aleksandar Vučić boravi u zvaničnoj posjeti Narodnoj Republici Kini od 24. do 28. maja, na poziv predsjednika Kine Si Đinpinga.

Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa razmatra mogućnost obustave pojedinih imigracionih i carinskih procedura na aerodromima koji se nalaze u takozvanim “gradovima utočištima”, odnosno gradovima koji ograničavaju saradnju sa saveznim imigracionim vlastima.

Informaciju je objavio američki “CBS News”, pozivajući se na izvore upoznate sa planom.

Prema navodima medija, američko Ministarstvo unutrašnje bezbjednosti (DHS) razmatra ukidanje ili smanjenje prisustva službenika američke Carinske i granične zaštite (CBP) na pojedinim aerodromima u gradovima koji odbijaju da aktivno sarađuju sa federalnim imigracionim vlastima, prenosi “TelegraphIndia”. Takav potez mogao bi ozbiljno uticati na međunarodni avionski saobraćaj i obradu putnika.

Sukob Bijele kuće i “gradova utočišta”
“Gradovi utočišta” već godinama predstavljaju jednu od glavnih političkih tema u američkoj debati o imigraciji. Riječ je o gradovima i saveznim državama koje ograničavaju dijeljenje podataka sa federalnim službama za imigraciju ili odbijaju da zadržavaju migrante po zahtjevu Imigracione i carinske službe SAD (ICE).

Trampova administracija još tokom njegovog prvog mandata vodila je oštru politiku prema takvim sredinama, tvrdeći da njihove mjere otežavaju sprovođenje zakona i ugrožavaju bezbjednost zemlje. Novi prijedlog predstavlja nastavak pritiska na lokalne vlasti koje se protive federalnoj imigracionoj politici.

Prema informacijama “CBS Newsa”, među aerodromima koji bi mogli biti pogođeni nalaze se veliki međunarodni aerodromi u gradovima poput Njujorka, Los Anđelesa, Čikaga i San Franciska, iako konačna lista još nije potvrđena.

Moguće posljedice za putnike i avio-saobraćaj
Stručnjaci upozoravaju da bi smanjenje ili povlačenje federalnih službi moglo izazvati velike poremećaje u međunarodnom saobraćaju, uključujući duža čekanja, sporiju obradu putnika i komplikacije u vezi sa carinskim i imigracionim kontrolama.

Američka Carinska i granična zaštita ima ključnu ulogu u obradi međunarodnih dolazaka, kontroli pasoša, carinskim pregledima i sprovođenju bezbjednosnih procedura na aerodromima širom SAD. Bez dovoljnog broja službenika, pojedini terminali mogli bi se suočiti sa ozbiljnim logističkim problemima.

Kritike i političke reakcije
Kritičari prijedloga smatraju da bi putnici i avio-kompanije mogli postati “kolateralna šteta” političkog sukoba između savezne vlade i lokalnih administracija. Organizacije za zaštitu prava migranata optužuju administraciju da koristi federalne institucije kao sredstvo političkog pritiska.

S druge strane, pristalice strože imigracione politike tvrde da lokalne vlasti moraju sarađivati sa federalnim agencijama i poštovati nacionalne zakone o imigraciji. Oni smatraju da “gradovi utočišta” podrivaju rad bezbjednosnih službi i otežavaju deportacije ilegalnih migranata.

Za sada nije poznato kada bi plan mogao biti sproveden niti da li će biti suočen sa pravnim izazovima. Američki mediji navode da se unutar administracije još vode razgovori o mogućim ekonomskim i bezbjednosnim posljedicama takvog poteza.