Kategorija: Svijet

Poljski premijer Donald Tusk reagovao je na objavu bivšeg ruskog predsednika Dmitrija Medvedeva koji je na mrežama napisao da je “mirni san građana EU završen”, upozorivši da bi sve zemlje NATO-a trebalo konačno da počnu ozbiljno da shvataju ovakve riječi.

“Poljska, Baltičke države, a sada Rumunija. Sve je više i više ruskih provokacija. Juče je bivši ruski predsednik Medvedev kazao da je mirni san građana EU završen. Svi u NATO-u bi najzad trebalo da počnu ozbiljno da shvataju ovakve činjenice i reči”, naveo je Tusk u objavi na mreži X.

Prethodno je zamjenik predsednika Savjeta bezbjednosti Ruske Federacije, Dmitrij Medvedev, na platformi X napisao da bi građani EU trebalo da shvate da su vlasti njihovih zemalja unilateralno ušle u rat sa Rusijom.

“Zato budite oprezni i nemojte se ničim iznenaditi”, napisao je on.

Kako prenosi agencija RIA Novosti, Medvedev je ranije izjavio da su lideri EU odgovorni za smrt ruskih civila usljed napada, uključujući i, kako je rekao, teroristički napad u Starobiljsku.

Ljekar američkog predsjednika Donalda Trampa, Šon Barbabela, izjavio je da je predsjednik u odličnom zdravstvenom stanju, iako ima blagi otok potkoljenice i benigne modrice na rukama, navedeno je u memorandumu Bijele kuće.

U dokumentu je pojašnjeno da su modrice na rukama uobičajene i benigne, kao i da su povezane sa manjom iritacijom mekog tkiva usljed čestog rukovanja i upotrebe aspirina u okviru kardiovaskularne prevencije.

Barbabela je u memorandumu naveo da je Tramp u odličnom zdravstvenom stanju, sa snažnom srčanom, plućnom, neurološkom i opštom fizičkom funkcijom, prenosi Rojters.

“Predsfednik Tramp je potpuno sposoban da obavlja sve dužnosti vrhovnog komandanta i šefa države”, istakao je Barbabela.

Memorandum je objavljen nakon Trampove posfete Nacionalnom vojno-medicinskom centru “Volter Rid” u utorak, a u njemu se navodi da je zabilježen napredak u odnosu na prošlu godinu kada je riječ o blagom otoku potkoljenice.

U memorandumu nije naveden razlog dermatološkog tretmana kojem je Tramp bio podvrgnut u martu zbog promjena na vratu, niti je precizirano da li je nakon oktobra prošle godine ponovo obavio pregled magnetnom rezonancom.

Tramp, koji će u junu napuniti 80 godina, često ističe da je fizički spremniji i energičniji od svog prethodnika, bivšeg predsjednika SAD DŽozeFa Bajdena, koji je funkciju napustio prošle godine u 82. godini, nakon višemjesečnih spekulacija o njegovoj sposobnosti da obavlja predsjedničku dužnost.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je sinoć da situacija na frontu u Ukrajini daje osnova za tvrdnju da se sukob približava kraju.

„Što se tiče moje izjave da, po mom mišljenju, sukob ide ka svom kraju – ja to nisam rekao tek tako, već polazeći od analize situacije na frontu“, rekao je Putin na konferenciji za novinare nakon završetka zvanične posjete Kazahstanu, prenosi Sputnjik.

On je naveo da nije moguće precizno odrediti rokove za okončanje sukoba u uslovima borbenih dejstava, te da je ruska vojska u ofanzivi ana svim dijelovima fronta u Ukrajini. Putin je dodao da zapadni političari žele nastavak sukoba sa Rusijom, ocjenjujući da su izjave evropskih zvaničnika o pripremama za rat s Rusijom zbog navodno agresivnih planova Moskve „besmislice“.

„To je laž, to je gruba, drska laž. Kao što je govorio Gebels, što je laž nevjerovatnija, to će prije u nju povjerovati“, rekao je Putin.

„Zapad nas prevario“

Prema njegovim riječima, Rusija nikada nije prijetila evropskim državama i ne vodi agresivnu politiku prema Zapadu. Istakao je da je Rusija i dalje spremna za mirno rješavanje ukrajinskog sukoba, kao i ranije.

Dodao je da Evropa zasad ne predlaže posrednika u pregovorima sa Rusijom, ali da bi se o tome moglo razgovarati ukoliko do takvog prijedloga dođe. Naveo je i da se u slučaju Gerharda Šredera radi o osobi kojoj bi se moglo vjerovati u takvoj ulozi.

Putin je ocijenio da su zapadne zemlje prevarile Rusiju, tvrdeći da NATO neće širiti svoje prisustvo prema istoku.

Govoreći o napadu na školski internat u Starobeljsku, Putin je poručio da bi se, kako je rekao, evropski mediji trebali stidjeti zbog toga što o tom događaju ne izvještavaju.

„Ni riječi, jednostavno ni jedne jedine riječi o tragediji u Starobeljsku, o tome da su djeca poginula. Ni riječi, kao da to ne postoji. Šta je to? Jesu li to sredstva informisanja? Ne, to su sredstva masovnog zaluđivanja“, rekao je Putin.

Naveo je da je ruski udar na kijevski region bio odgovor na ukrajinski napad na Starobeljsk, te da se ukrajinski napadi nastavljaju.

Komentarišući prijetnje iz baltičkih država da bi ruske baze protivvazdušne odbrane u Kalinjingradskoj oblasti mogle biti uništene, Putin je poručio da Rusija raspolaže svim sredstvima da odgovori na takve poteze.

Takođe je naveo da sva mjesta sa kojih dolazi direktna vojna prijetnja Rusiji predstavljaju legitimne mete.

„Sva mjesta odakle dolazi direktna vojna prijetnja za Rusiju predstavljaju legitimne ciljeve“, zaključio je Putin.

Sjedinjene Američke Države spremne su da ponovo pokrenu napade na Iran ukoliko pregovori dvije zemlje ne rezultiraju postizanjem sporazuma, izjavio je američki ministar odbrane Pit Hegset.

Govoreći na bezbjednosnom forumu Šangri-La, koji okuplja zvaničnike iz oblasti odbrane, vojske i diplomatije, Hegset je rekao da su SAD „više nego sposobne“ za takvu opciju i da raspolažu dovoljnim zalihama naoružanja.

• Nalazimo se u veoma dobroj poziciji – poručio je Hegset, prenosi Rojters.

On je istakao da aktuelni pregovori sa Iranom nisu uticali na američko prisustvo u Azijsko-pacifičkom regionu.

• Možemo da radimo dvije stvari istovremeno. Jačamo našu odbrambenu industrijsku bazu kako bismo uskoro proizvodili dva, tri ili četiri puta više municije – rekao je Hegset.

Prema njegovim riječima, predsjednik SAD Donald Tramp i dalje teži postizanju „velikog sporazuma“ kojim bi se osiguralo da Iran ne dođe u posjed nuklearnog oružja.

U međuvremenu, sastanak predsjednika Trampa sa savjetnicima za nacionalnu bezbjednost, posvećen mogućem sporazumu sa Iranom, završen je bez konačne odluke.

Kako prenosi „Njujork tajms“, pozivajući se na visokog zvaničnika američke administracije, razgovori su trajali oko dva časa, a pregovori su i dalje blizu dogovora. Ipak, određena pitanja ostaju neriješena, uključujući pitanje odmrzavanja iranskih finansijskih sredstava.

Rumunski predsjednik Nikušor Dan izjavio je da je ruski dron, koji je pogodio stambenu zgradu u rumunskom gradu Galac i povrijedio dvije osobe, prethodno pogođen od strane ukrajinske protivvazdušne odbrane, što je dovelo do promjene njegove putanje.

Kako prenosi rumunska televizija Digi24, predsjednik je naglasio da, bez obzira na te okolnosti, isključivu odgovornost za ovaj incident snosi Rusija.

„Dok su dronovi letjeli iznad ukrajinske teritorije, neki od njih su pogođeni od strane ukrajinske protivvazdušne odbrane. Jedan od njih, vjerovatno pogođen iznad ukrajinskog grada Reni, promijenio je putanju i krenuo prema Galacu“, objasnio je Dan.

Predsjednik je najavio da će Rumunija nastaviti pregovore sa svojim saveznicima o jačanju odbrambenih kapaciteta protiv dronova.

„Na narednom sastanku NATO-a razgovaraće se o opremi koja je Rumuniji potrebna. Rusija je nesumnjivo odgovorna za ovu situaciju. Riječ je o dugoročnom procesu koji Rumunija sprovodi kako bi nastavila da se brani“, dodao je predsjednik.

Iz rumunske vojske su zvanično pojasnili da nisu bili u mogućnosti da obore dron zbog nedostatka vremena za reakciju, ali i zbog niza zakonskih ograničenja koja važe u mirnodopskim uslovima.

Ministarstvo spoljnih poslova Rumunije ocijenilo je incident kao „ozbiljnu i neodgovornu eskalaciju“ od strane Rusije. Šefica diplomatije Oana-Silvija Coju istakla je da ovaj noćni incident sa dronom spada u kategoriju događaja koji opravdavaju pokretanje Člana 4 Sjevernoatlantskog ugovora. Ovaj član predviđa hitne konsultacije zemalja članica NATO-a kada jedna od njih smatra da su joj ugroženi teritorijalni integritet, politička nezavisnost ili bezbjednost.

Iako, prema navodima Digi24, do aktiviranja Člana 4 najvjerovatnije ipak neće doći, Rumunija je odlučila da povuče konkretne diplomatske poteze. Pored pozivanja ruskog ambasadora na razgovor, Rumunija će zatvoriti ruski konzulat u gradu Konstanca, a tamošnjeg ruskog konzula proglasiti personom non grata.

Podsjećamo, ostaci ruskih dronova već su izazvali štetu u Galacu u aprilu ove godine. Krhotine su tada oštetile električni stub i jedan pomoćni objekat. To je bio prvi slučaj od početka rata u Ukrajini da je sličan incident prouzrokovao materijalnu štetu na teritoriji Rumunije.

Član 4 se u slučaju opasnosti koristi kao prvi korak ka zajedničkom rješavanju situacije među članicama NATO-a. On ne podrazumijeva automatsku vojnu reakciju, kao što je to slučaj sa Članom 5, već predstavlja mehanizam za ozbiljne političke konsultacije između svih članica Alijanse.

Ruski predsjednik Vladimir Putin osvrnuo se na incident s dronom koji je navodno pao na teritoriju Rumunije, kritikujućo pritom reakcije iz Evropske unije i nudeći provođenje ruske istrage pod određenim uslovima.

“Prva reakcija u EU na bilo koji dron je da ga proglase ruskim, a onda se ispostavi da nije”, izjavio je.

Vezano za konkretan slučaj, poručio je da je Moskva spremna istražiti okolnosti pada letjelice ako za to dobije potrebne informacije.

“Ako dobijemo objektivne podatke o padu drona u Rumuniji, provešćemo objektivnu istragu”, rekao je Putin.

Rusija odbacuje optužbe

Prije Putinove izjave oglasila se i portparolka ruskog ministarstva spoljnjih poslova Marija Zaharova, koja je odbacila tvrdnje da su ruski dronovi odgovorni za incidente iznad evropske teritorije.

“Sve optužbe koje čujemo, posebno o bespilotnim letjelicama negdje u zemljama Evropske unije, posve su neutemeljene, nije predočena nijedna činjenica, materijal niti dokaz”, rekla je Zaharova, prenosi ruska novinska agencija RIA.

Tvrdnje Bukurešta

Njena izjava dolazi nakon što su vlasti Rumunije objavile da je dron koji je tokom noći pogodio stambenu zgradu u Galațiju bio ruskog porijekla te da je nosio eksploziv.

Bukurešt je incident nazvao ozbiljnim kršenjem svojeg suvereniteta i vazdušnog prostora, dok su NATO i brojni evropski zvaničnici izrazili podršku Rumuniji, prenosi Index.

Simbolično, prije tačno 12 godina, 29. maja 2014. godine, ovdje u Astani je potpisan Sporazum o osnivanju Evroazijskog ekonomskog saveza, izjavio je predsjednik Rusije Vladimir Putin na sastanku Višeg evroazijskog ekonomskog savjeta u Astani u proširenom sastavu.

– Korak po korak, formira se punopravan i sveobuhvatan jedinstven ekonomski prostor – naglasio je ruski lider, piše RT Balkan.

EAES uspješno funkcioniše i nastavlja dalje da se razvija, naglasio je Putin i podvukao da su uspostavljena zajednička tržišta usluga, kapitala i radne snage, kao i da se širi višestrana saradnja u njraznim oblastima.

– Trgovinski tokovi između država našeg saveza dostigli su 95 milijardi dolara prošle godine – istakao je predsjednik RF.

On je dodao da se vidi rast u većini ekonomskih sektora.

– Želeo bih posebno da istaknem, imajući u vidu specifičnost sadašnje situacije, da tesna evroazijska integracija ipak donosi realnu korist svakoj od državi članici našeg saveza. Ona doprinosi povećanju prihoda biznisa, poboljšanju kvaliteta života i blagostanja stanovništva naših zemalja. Praktično svi trgovinski obračuni među našim zemljama odvijaju se u nacionalnim valutama – naglasio je ruski predsjednik i dodao da su na taj način uzjamne izvozne i uvozne operacije zaštićene od spoljnih uticaja i negativnih tendencija na svetskim tržištima.

Putin je naglasio da mnoge strane države i velike regionalne strukture, kao što su ZND, ŠOS, Asocijacija država jugoistočne Azije, pokazuju interesovanje za saradnju sa EAES-om.

– Sa svoje strane EAES je dosljedno otvoren za uzajamno korisnu i ravnopravnu saradnju sa konstruktivno nastrojenim državama i udruženjima, a krug preferencijalnih partnera petorke iz godine u godinu se u potpunosti širi – istakao je ruski predsjednik.

Putin je napomenuo da su do 2025. godine zaključeni trgovinski sporazumi sa Mongolijom, UAE i Indonezijom, te da su pregovori sa Indijom intenzivirani.

Ključni makroekonomski pokazatelji zemalja EAEU imaju pozitivnu i stabilnu dinamiku, dodao je

– To govori samo za sebe. Ukupna industrijska proizvodnja u Evroazijskoom savezi porasla je za 1,6 odsto, poljoprivredna proizvodnja za 4,6 odsto, a građevinarstvo za 4,2 odsto – precizirao je ruski predsjednik.

On je takođe naveo da je u okviru EAES pokrenut mehanizam povlašćenog sufinansiranja perspektivnih industrijskih projekata.

– Krediti za te namene odobravaju se po kamatnim stopama koje su znatno niže od tržišnih. Trenutno se već aktivno realizuju dva zajednička industrijska projekta, za tri su odobreni zahtjevi za finansiranje, dok se još 14 nalazi u fazi razrade u Evroazijskoj ekonomskoj komisiji – pojasnio je.

Putin je posebno istakao rad EAES na promociji supstitucije uvoza.

– Zahvaljujući širenju industrijske saradnje, naše zemlje su stvorile efikasne lance dodatne vrijednosti, unapređuju procese supstitucije uvoza i uvode digitalne tehnologije i inovacije – podvukao je.

Zemlje EAEU zajedničkim naporima teže da se samostalno obezbjeđuju vitalnim poljoprivrednim proizvodima sopstvene proizvodnje, istakao je ruski lider.

– Naglasiću da je produbljivanje savezničkih odnosa sa svim državama Evroazijskog ekonomskog saveza bezuslovni prioritet za Rusiju. Namjeravamo da i dalje na sve načine doprinosimo razvoju integracionih procesa na celom evroazijskom prostoru – zaključio je predsjednik Rusije Vladimir Putin na kraju svog govora.

Predsjednik Rumunije Nikušor Dan je za danas, 29.maja, sazvao Vrhovni savjet nacionalne odbrane kako bi se razmotrile implikacije pada drona na stambeni blok, najozbiljnijeg incidenta koji je pogodio rumunsku teritoriju od početka ruske agresije na Ukrajinu, prenose rumunski mediji.

Rumunski premijer osudio pad drona

Vršilac dužnosti premijera Ilie Boložan osudio je jutros incident u gradu Galacu, gdje se dron srušio na stambeni blok, i saopštio da je u kontaktu sa ministrom odbrane i da su preduzete sve mjere za zaštitu stanovništva, prenosi Ađerpres.

Saveznici i partneri odmah obaviješteni

“Tokom noći, ruski dron se srušio na stambeni blok u opštini Galac, izazvavši požar i lakše povrijedivši dvije osobe. Bio sam u kontaktu sa ministrom odbrane i odmah su preduzete sve mjere za zaštitu stanovništva, dok su, na diplomatskom frontu, obaviješteni saveznici i partneri Rumunije”, rekao je Boložan.

Bukurešt incident nazvao neprihvatljivim

On je dodao da je ova situacija “neprihvatljiva” i da predstavlja “još jedno kršenje vazdušnog prostora izazvano neodgovornim i neopravdanim nastavkom agresije u Ukrajini od strane Rusije”, prenosi Tanjug.

“Ovaj rat nastavlja da utiče na bezbjednost Rumunije i država na istočnom krilu. Nedvosmisleno osuđujem ove ozbiljne akcije i čvrsto pozivam Rusiju da ih odmah obustavi“, napisao je rumunski premijer na društenoj mreži Facebook.

Boložan je dodao i da rumunski odbrambeni odgovor bio ograničen nivoom raspoložive opreme.

“Ovo je još jedan dokaz važnosti programa EU Sigurnosna akcija za Evropu (SAFE)  kroz koji ćemo obezbijediti sveobuhvatnu opremu za borbu protiv dronova za rumunsku vojsku. Ugovor će biti potpisan u narednim satima. Isporuka kapaciteta za borbu protiv dronova počeće u roku od nekoliko mjeseci”, izjavio je rumunski premijer.

Inače, portparol rumunskog Ministarstva nacionalne odbrane (MApN) Kristijan Popoviči objasnio je danas zašto vojska nije oborila bespilotnu letjelicu koja je noćas udarila u desetospratnicu u centru rumunskog grada Galac.

Naveo je da Rumunija “ne može da rizikuje da stvori veću opasnost od one koju sprečava“ i da vojska ima “vrlo stroga ograničenja“ u takvim situacijama, piše Digi24.ro.

Zašto rumunska vojska nije oborila dron koji je udario u zgradu?

Novinari su pitali zašto bespilotna letjelica nije oborena.

“To je legitimno pitanje i građani moraju da znaju da činimo sve što možemo, ali vojska u ovakvoj situaciji ima vrlo stroga ograničenja jer ne možemo da rizikujemo da stvorimo veću opasnost od one koju sprečavamo. Zakon nam dozvoljava otvaranje vatre na ove objekte korišćene u sukobu u Ukrajini, ali pod uslovom da se time štite životi stanovništva i imovina“, izjavio je Popoviči.

Iz Ministarstva odbrane su takođe precizirali da su “piloti aviona tokom cijelog trajanja uzbune imali ovlašćenje za djelovanje po ciljevima“.

Desetine incidenata od početka rata

Ministarstvo odbrane saopštilo je da su od početka rata u Ukrajini u 47 navrata pronađeni fragmenti bespilotnih letelica na teritoriji Rumunije. Samo ove godine zabilježeno je 12 takvih slučajeva.