Kategorija: Svijet

Dron se jutros srušio na stambenu zgradu u gradu Galac na istoku Rumunije, nakon čega je došlo do eksplozije i požara u stanu na 10. spratu. U incidentu su dvije osobe lakše povrijeđene i prebačene u bolnicu, prenose rumunski mediji.

Prije pada drona, rumunske vlasti izdale su upozorenje putem sistema RO-Alert za šire područje gradova Galac, Braila i Tulča, zbog pojačane aktivnosti bespilotnih letjelica u pograničnom regionu. U vazduh su podignuta i dva borbena aviona F-16 iz baze Fetešti, uz podršku helikoptera rumunskih vazduhoplovnih snaga.

Prema navodima Ministarstva nacionalne odbrane Rumunije, piloti su tokom cijelog perioda uzbune imali ovlašćenje da djeluju na potencijalne mete. Ipak, dron nije oboren prije udara.

Portparol Ministarstva Kristijan Popoviči objasnio je da su odluke u ovakvim situacijama ograničene strogim pravilima, te da vojska ne može da preduzme akcije koje bi mogle izazvati veću opasnost za civilno stanovništvo.

„Ne možemo da rizikujemo da stvorimo veću opasnost od one koju sprečavamo“, naveo je Popoviči, dodajući da je dron u jednom trenutku izgubio visinu i nestao sa radara neposredno prije pada na zgradu.

Grad Galac nalazi se u blizini granice s Ukrajinom i Moldavijom, a s druge strane granice nalazi se ukrajinski Izmail, važna riječna luka na Dunavu, koja je često meta ruskih napada. Gotovo u isto vrijeme kada je došlo do incidenta u Rumuniji, ukrajinske vlasti su saopštile da je područje Izmaila bilo pod napadom ruskih dronova.

Rumunske vlasti podsjećaju da su od početka rata u Ukrajini u više navrata zabilježeni incidenti u kojima su dronovi ili njihovi fragmenti završili na teritoriji Rumunije. Prema podacima Ministarstva odbrane, takvi slučajevi su zabilježeni desetine puta, uključujući i ovu godinu.

Rumunija, kao članica NATO-a i Evropske unije, pojačala je nadzor vazdušnog prostora u pograničnim područjima zbog učestalih incidenata povezanih s ratom u Ukrajini.

Tokom sukoba koji se desio u srijedu, 27. maja, teško je povrijeđen 22-godišnji Srbin, koji se nalazi u životnoj opasnosti.

Kako prenose mediji, do sukoba je došlo u Beč–Brigitenau kada je Srbin zadobio višestruke teške povrede od uboda nožem.

Nakon medicinske pomoći koju je pružila bečka služba hitne pomoći, muškarac je u kritičnom stanju prebačen u bolnicu, saopštila je policija.

Žrtva sama pozvala policiju

Kako stoji u policijskom saopštenju, 21-godišnji osumnjičeni iz Avganistana bio je zajedno sa trojicom prijatelja oko 19.50 časova u Stromštrase, kada je grupa naišla na 22-godišnjeg poznanika.

Iz prvobitne verbalne rasprave navodno se razvio fizički sukob.

Nakon toga, 21-godišnjak izvukao nož i izbo 22-godišnjaka.

Neposredno nakon napada, grupa je pobjegla sa lica mjesta.

Povrijeđeni je sam obavijestio policiju.

Policija je odmah krenula u potjeru za napadačima i u oblasti Fridrih-Engels-Placa uhapsili 21-godišnjeg Avganistanca. Kako su saopštili iz policije, on se skrivao se između dva vozila.

Tokom saslušanja, Avganistanac je priznao krivično djelo.

U neposrednoj blizini mjesta napada policija je pronašla i bokser, koji je pripadao napadačima.

Sjedinjene Američke Države još nisu postigle sporazum s Iranom, ali su blizu dogovora, izjavio je novinarima potpredsjednik SAD-a Džej Di Vens.

Prema njegovim riječima, SAD je u poziciji iz koje može značajno unazaditi nuklearni program Teherana.

Njegovi komentari uslijedili su nakon što su američki mediji u subotu izvijestili da su američki i iranski pregovarači još u utorak postigli načelni dogovor, za koji se još uvijek čeka odobrenje predsjednika Donalda Trampa.

Čeka se Trampovo odobrenje

Izjava Vensa prva je reakcija nekog visokog američkog zvaničnika na medijske napise o postignutom dogovoru.

U međuvremenu, jedan arapski zvaničnik rekao je za američku mrežu NBC News kako je odgoda “frustrirajuća” jer je memorandum o razumijevanju dogovoren još prije tri dana u Dohi.

Na novinarsko pitanje o pregovorima u Bijeloj kući se osvrnuo i ministar financija Skot Besent, koji je rekao da se razgovori nastavljaju.

Besent je dodao kako je Donald Tramp “vrlo jasno poručio da postoji nekoliko crvenih linija”.

Prema tim uslovima, Iran mora predati svoj visoko obogaćeni uran i ne smije doći u posjed nuklearnog oružja.

“Ormuski zaliv mora ostati slobodan i otvoren kao i prije”, naglasio je Besent i zaključio: “Sve ovisi o tome šta predsjednik odluči”.

(Index.hr)

Portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova upozorila je na potencijalnu eskalaciju tenzija između Moskve i Zapada zbog odluke SAD da rasporede više trupa u Poljskoj.

Ona je u obraćanju novinarima rekla da Rusija “nema razloga da bude zadovoljna tom viješću, s obzirom na uslove koji su uz nju povezani”.

Zaharova je pozvala na potpuno povlačenje američkih trupa iz Evrope, opisujući to kao “racionalan i opravdan korak”.

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute pohvalio je potez Vašingtona, istovremeno pozivajući druge članice Alijanse da pojačaju svoje napore u tom smjeru.

Evropska komisija kaznila je danas kinesku platformu Temu sa 200 miliona evra zbog kršenja evropskog Zakona o digitalnim uslugama (DSA), navodeći da kompanija nije dovoljno kontrolisala bezbjednost i zakonitost proizvoda koji se prodaju preko platforme.

Evropska komisija saopštila je da postoji velika vjerovatnoća da potrošači u Evropskoj uniji na platfomi Temu mogu da naiđu na nelegalne ili nebezbjedne proizvode.

Brisel posebno zamjera kompaniji način na koji procjenjuje rizike i kontroliše ponudu proizvoda na platformi.

Prema navodima Komisije, Temu koristi opšte smjernice za elektronsku trgovinu umjesto detaljne procjene rizika specifičnih za sopstvenu platformu.

Evropske vlasti navele su i da sistem promocija i marketinga koji koristi Temu dodatno povećava rizik od širenja nelegalnih proizvoda.

Istraga je pokazala ozbiljne probleme sa bezbjednošću određenih artikala koji se prodaju preko platforme.

Veliki broj testiranih punjača nije prošao osnovne bezbjednosne provjere, dok su pojedine igračke za decu sadržale hemikalije iznad dozvoljenih granica ili predstavljale rizik od gušenja zbog sitnih dijelova.

Temu ima rok do 28. avgusta da predstavi plan mjera kojim bi ispravio uočene propuste. Ukoliko Evropska komisija prihvati plan, kompanija će dobiti dodatni rok za sprovođenje promena, dok će se u suprotnom suočiti sa dodatnim novčanim kaznama, navodi se na veb stranici Evropske komisije.

Američki državni sekretar Marko Rubio upozorio je danas, 27. maja, da Sjedinjene Američke Države moraju da spriječe ulazak bilo kakvih slučajeva ebole u zemlju iz Demokratske Republike Kongo, gdje je prijavljeno već 220 sumnjivih smrtnih slučajeva i 900 zaraženih.

“Ne možemo i nećemo dozvoliti da bilo koji slučaj ebole uđe u SAD. Stejt department i druge agencije predstavljene ovdje, Centri za kontrolu bolesti, HHS, drugi, rade veoma, veoma naporno kako bi obuzdali ovu krizu u zemljama u kojima se trenutno nalazi, posebno u Demokratskoj Republici Kongo. Zato smo povećali pomoć kako bismo bili sigurni da je tamo suzbijena”, rekao je Rubio američkom predsjedniku Donaldu Trampu na sastanku Kabineta, prenosi Rojters.

Američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) su prošle nedjelje uveli ograničenja ulaska na 30 dana putnicima koji su bili u DR Kongu, Ugandi i Južnom Sudanu u prethodnih 20 dana, uključujući zakonite stalne stanovnike – nosioce zelene karte, dodajući da će provjeravati ljude koji putuju iz tih zemalja na tri američka aerodroma, prenosi Tanjug.

Dok su se diplomate iz gotovo cijelog svijeta tokom maja okupile u sjedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku kako bi razgovarale o budućnosti globalnog režima nuklearnog neširenja, Sjedinjene Američke Države i Rusija poslale su potpuno drugačiju poruku – demonstraciju sopstvene strateške sile.

Rusija je 12. maja izvela probno lansiranje interkontinentalne balističke rakete “Sarmat”, jednog od najmoćnijih sistema u svom arsenalu, prenosi “ResponsibleStateCraft”. Predsjednik Vladimir Putin potom je najavio da će raketa do kraja 2026. godine biti uvedena u operativnu upotrebu.

Samo nekoliko dana kasnije, 20. maja, američko ratno vazduhoplovstvo testiralo je nenaoružanu raketu “Minuteman III”. Iako je riječ o sistemu koji je u upotrebi još od 1970. godine, Vašington ga i dalje koristi zbog kašnjenja razvoja njegove zamjene – programa “Sentinel”, koji je već godinama izvan planiranog budžeta i rokova.

Analitičari upozoravaju da ovakve demonstracije ne doprinose bezbjednosti, već dodatno urušavaju ionako krhku diplomatsku atmosferu. Posebno je problematično što su lansiranja izvedena upravo tokom završnice Konferencije o reviziji Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja (NPT).

Konferencija završena bez konsenzusa
Jedanaesta konferencija članica Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja završena je bez usvajanja završnog dokumenta – treći put zaredom da države nisu uspjele postići konsenzus.

Glavni spor izbio je između SAD-a i Irana. Vašington je insistirao da završni tekst direktno prozove Teheran zbog njegovih nuklearnih aktivnosti, dok je Iran odbio takvu formulaciju i zahtijevao da se osude nuklearne sile koje su ranije napadale njegovu teritoriju.

Predsjedavajući konferencije, vijetnamski ambasador Do Hung Viet, na kraju nije ni stavio posljednju verziju dokumenta na glasanje, procijenivši da podrška ne postoji.

Još prije početka konferencije upozorio je da bi novi neuspjeh mogao ozbiljno narušiti kredibilitet samog sporazuma.

Sporazum o neširenju nuklearnog oružja, koji je stupio na snagu 1970. godine, smatra se temeljem globalnog sistema kontrole nuklearnog naoružanja. Njegova osnovna logika zasniva se na dogovoru da države bez nuklearnog oružja odustanu od razvoja bombi, dok se nuklearne sile obavezuju na postepeno razoružanje i saradnju u mirnodopskoj upotrebi nuklearne energije.

Kritike na račun nuklearnih sila
Brojne organizacije za kontrolu naoružanja ocijenile su da su nuklearne sile propustile priliku da potvrde ozbiljnu posvećenost razoružanju.

Direktor američkog Udruženja za kontrolu naoružanja Deril Kimbol upozorio je da države članice nisu uspjele ni formalno reafirmisati ključne principe sporazuma u trenutku kada je rizik od nuklearne eskalacije veći nego godinama unazad.

Posebne kritike izazvala je činjenica da nacrt završnog dokumenta nije sadržavao jasan poziv nuklearnim silama da hitno pokrenu pregovore o razoružanju, iako takva obaveza već postoji u okviru člana VI NPT-a.

Istovremeno, dio država optužen je da pokušava ublažiti ili ukloniti formulacije koje se odnose na humanitarne posljedice upotrebe nuklearnog oružja.

Ipak, djelimičan uspjeh oko zabrane nuklearnih testova
Uprkos dubokim podjelama, pojedine zemlje uspjele su u završni nacrt unijeti podršku Sporazumu o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih proba (CTBT), kao i protivljenje obnovi nuklearnih testiranja.

To pitanje postalo je posebno osjetljivo nakon što je američki predsjednik Donald Tramp ranije nagovijestio mogućnost obnove testiranja, dok je Moskva poručila da bi odgovorila recipročnim potezima.

Generalni sekretar UN-a Antonio Gutereš upozorio je da svijet danas ulazi u period ozbiljnog nuklearnog rizika. Prema njegovim riječima, broj nuklearnih bojevih glava ponovo raste, a pojedine države sve otvorenije razmatraju nabavku nuklearnog oružja.

Diplomatiju zamjenjuje demonstracija sile
Posljednjih mjeseci sve više stručnjaka upozorava da međunarodni sistem kontrole naoružanja ubrzano slabi.

Rusija je tokom maja organizovala i velike vojne vježbe nuklearnih snaga, predstavljene kao odgovor na, kako Moskva tvrdi, provokativne poteze NATO-a.

Zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov upozorio je da raste opasnost direktnog sukoba između Rusije i NATO saveza, uz “potencijalno katastrofalne posljedice”.

Iako većina analitičara smatra da neposredna opasnost od nuklearnog rata nije realna, problem vide u urušavanju prostora za dijalog. Čak i rutinska testiranja raketa danas se sve češće doživljavaju kao političke prijetnje i demonstracije sile.

Situaciju dodatno komplikuje činjenica da je početkom februara istekao sporazum “New START”, posljednji veliki ugovor koji je ograničavao strateško nuklearno naoružanje SAD-a i Rusije. Iako obje strane tvrde da se i dalje neformalno pridržavaju ranijih ograničenja, više ne postoji pravno obavezujući mehanizam kontrole i verifikacije.

Budućnost sporazuma pod znakom pitanja
Uprkos neuspjehu konferencije, većina država i dalje smatra da je NPT nezamjenjiv temelj globalne bezbjednosti. Međutim, sve je više upozorenja da sporazum gubi kredibilitet jer nuklearne sile modernizuju arsenale, dok od drugih država traže strogo poštovanje pravila.

Analitičari podsjećaju da su istorijski gotovo sve velike trke u naoružanju na kraju završavale novim sporazumima o kontroli oružja – ali tek nakon opasnih eskalacija i ozbiljnih međunarodnih kriza.

Pitanje koje sada dominira međunarodnim krugovima glasi: koliko će svijet još puta morati doći na ivicu katastrofe prije nego što ozbiljni pregovori ponovo postanu prioritet?