Kategorija: Svijet

Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je zakon o otpisu duga do deset miliona rubalja, ili oko 92.000 evra, u kreditima za učesnike rata u Ukrajini, navodi se u dokumentu objavljenom na sajtu zvaničnog izdanja pravnih akata.

Kako je danas prenijela RIA novosti, novi zakon se odnosi na mobilisane, na vojna lica koja su služila vojni rok u Oružanim snagama Rusije i sklopila ugovor na period od godinu dana ili više za učešće u Sjevernom vojnom okrugu do 1. decembra 2024. godine, i na njihove supružnike.

U dokumentu se navodi da obaveze po kreditu prestaju ako je sudski akt o naplati potraživanja stupio na snagu prije 1. decembra ove godine, i ako iznos duga ne prelazi deset miliona rubalja od dana potpisivanja ugovora o službi u Oružanim snagama.

Kredit se otpisuje i ako je dužnik preminuo ili ga je sud proglasio umrlim ili invalidom prve klase.

U dokumentu se navodi i da je potpuni ili djelimični prekid izvršnog postupka moguć ako građanin učestvuje u vojnoj službi, služi u trupama Ruske garde ili je zaposlen u odjeljenju unutrašnjih poslova koji pomaže agencijama Federalne službe bezbjednosti (FSB) u regionima koji su u blizini zone specijalne operacije u Ukrajini.

Iste olakšice u vraćanju kredita su predviđene i za pripadnike vazduhoplovstva i članove njihovih porodica, prenosi Tanjug.

Njemački ministar odbrane Boris Pistorijus izjavio je da se Evropa suočava sa dugoročnom prijetnjom, kao i da sukob u Ukrajini “više nije regionalni rat”.

“Ruski predsjednik Vladimir Putin je odavno u potpunosti prešao na ratnu ekonomiju. Rusija proizvede oružje i municiju za tri mjeseca koliko cijela Evropska unija za godinu dana”, istakao je Pistorijus u subotu na skupu koji je organizovala Fondacija Fridrih Ebert u Arnsbergu u njemačkoj saveznoj državi Severna Rajna-Vestfalija, prenosi “Tagesšau”.

Pistorijus je podsjetio da je Putin krajem oktobra govorio o “ozbiljnoj, nepomirljivoj borbi za novi svjetski poredak”.

Njemački ministar je naveo da Putin “sebe već vidi kao pobjednika u ratu protiv Ukrajine”, prenosi Tanjug.

Istovremeno, dodao je on, hibridni rat dezinformacijama i lažnim vijestima je “u punom jeku”.

“Naša bezbjednost je krhka. Njemačka mora da ubrza i ulaže više u svoju sposobnost za borbu”, upozorio je Pistorijus.

Svaki put kada Sjedinjene Države nastave da preduzimaju nepromišljene korake, izazivajući napetost oko ukrajinskog sukoba, Rusija mora da odgovori na takvu eskalaciju mjerama bez presedana, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov televiziji Rusija 24.

Ukaz ruskog predsjednika o promjeni ruske nuklearne doktrine može se smatrati signalom Zapadu, navodi sekretar za štampu Kremlja.

– Naravno, ništa nije slučajno. Predsjednik Rusije dao je instrukcije da se pripreme izmjene kako bismo našu doktrinu prilagodili uslovima sadašnje konfrontacije, koju izazivaju zapadne zemlje. Putin mora da odgovori na neviđenu eskalaciju, koju izaziva prije svega odlazeća administracija u Vašingtonu – dodao je predstavnik Kremlja.

Prethodno je ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao ukaz kojim se odobrava ažurirana nuklearna doktrina – Osnove geopolitike u oblasti nuklearnog obuzdavanja.

Potpisivanje ukaza uslijedilo je dva dana nakon što su brojni mediji objavili da su Sjedinjene Američke Države dozvolile Kijevu da zapadnim oružjem izvodi napade u dubinu ruske teritorije.

Portparol američkog Stejt departmenta Metju Miler rekao je prethodno da ni SAD ni NATO ne predstavljaju nikakvu prijetnju po Rusiju, komentarišući izmjene njene nuklearne doktrine.

Istovremeno, portparol Pentagona Sabrina Sing je na pitanje o promjenama u politici Moskve o nuklearnom oružju istakla da SAD ne ratuju protiv Rusije.

​Kako se moglo očekivati, nije trebalo dugo čekati da Moskva odgovori na ukrajinske udare po ruskoj teritoriji zapadnim raketama srednjeg i dugog dometa. Spominjala se mogućnost “hibridnog” odgovora, ali je odgovor zapravo “poput ogledala”.

Balistička raketa

Napad je bio izvršen na industrijsko postrojenje Južmaš u gradu Dnjipro, balističkom raketom kakva još dosad nije korištena u istoriji ratovanja. Radi se o hipersoničnoj balističkoj raketi srednjeg dometa, koja je prema dostupnim informacijama opremljena s 36 bojevih glava. Navodno, korišteni projektil ima domet od 6000 km (drugi izvori tvrde da je domet od 1000 do 3000 km).

Pogođena tvornica Južmaš

Uglavnom, napad je, osim političke, imao i vojnu svrhu. Pogođena je tvornica Južmaš za koju se pretpostavlja da može proizvoditi ili proizvodi rakete za ukrajinsku odbrambenu industriju. Radi se o ogromnoj tvornici, koja izgleda kao grad u gradu. Unutar preduzeća postoji cesta s nekoliko trolejbuskih stanica. Ovu tvornicu Kinžali i Iskanderi nisu mogli dohvatiti.

Orešnik

Raketa Orešnik (prevod bi bio Lješnjak) ima duplo težu bojevu glavu od spomenutih Kinžala i Iskandera, od oko jedne tone. Bojeve glave su nenuklearne, a prema riječima ruskog predsjednika, postiže brzinu od 10 Maha.

Naknadno, ruski je predsjednik otkrio detalje napada u svom obraćanju. Prema njegovim riječima, napad je odgovor na američke planove da u tom postrojenju proizvode projektile srednjeg i kraćeg dometa.

Tako da, iako se ovih dana mijenjala nuklearna doktrina te su mnogi mediji najavili moguću eskalaciju koja uključuje i nuklearno oružje, što su i “megafoni” Kremlja najavljivali, predsjednik Rusije je znatno “umanjio” tu mogućnost u svom govoru, govoreći da će “Rusija odgovoriti odlučno i istom mjerom”.

Otvorena prijetnja

Dodatno, predsjednik Putin je direktno izjavio da “Rusija ima pravo koristiti oružje protiv ciljeva onih zemalja koje dopuste da se njihovo oružje koristi za napad na ruske ciljeve.” Ova formulacija je nedvosmislena, a kako će se doživjeti na Zapadu, ostaje za vidjeti. Indikativno je i to da mnogi vojni analitičari dosad nisu čuli za raketu Orešnik, što znači da je raketa razvijana u najstrožoj tajnosti.

Testiranje novog oružja

Sasvim je izvjesno da se radi o testiranju novog oružja. I vrlo vjerovatno nije posljednji ovakav udar te je vrlo moguće da Rusija radi na stvaranju konvencionalnog modela takve rakete. Kremlj, dakle, ide korak dalje u svojoj prijetnji eskalacijom. Jasno je da Ukrajina i Zapad imaju sad posla s demonstracijom opasne vrste oružja.

Moskva ovime poručuje Zapadu da posjeduje rakete koje mogu precizno pogoditi i konvencionalnim i nekonvencionalnim bojevim glavama. Balističke projektile ovog tipa trenutni ukrajinski sistemi protivvazdušne odbrane ne mogu presresti. Takvi sistemi postoje, imaju ih SAD i Izrael, ali nije izvjesno da će Ukrajina dobiti takve sisteme u posjed.

Naravno, sad ostaje pitanje kako su Zapad i Ukrajina vidjeli nove mogućnosti ruske vojske, kao i to koliko Rusija zaista ima i može koristiti rakete tog tipa u ratu u Ukrajini, prenosi “Index”.

Zapadne zemlje počinju da shvataju da će samo dio Ukrajine ostati u okviru njenih trenutnih granica, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

On je u obraćanju bjeloruskim studentima u gradu Brestu podsjetio da je Zapad “bio uporan” uprkos pokušajima Rusije i ruskog predsjednika Vladimira Putina da se zapadnim zemljama objasni da je pogrešno pružati podršku nelegitimnim ukrajinskim vlastima i uvlačiti ih u NATO.

“Kada je počela specijalna vojna operacija u Ukrajini, 10 godina nakon državnog udara, oni su počeli da govore da je trebalo da prime Ukrajinu u NATO i da je Rusija tada ne bi napala. To je bila njihova poruka”, rekao je Lavrov.

Prema njegovim riječima, stvaraoci takvog narativa sada počinju da shvataju da će od Ukrajine ostati samo dio i govore da treba prekinuti sukob i primiti u NATO ono što ostane od te zemlje, a da drugi govore da to ne treba činiti nego da treba pobijediti Putina “jer će on, u suprotnom, sve njih napasti”, prenio je TASS.

Lavrov je naveo da to predstavlja “konfrontacionu logiku” Zapada, prenosi Srna.

“Onda oni odluče da daju još 10 milijardi dolara Ukrajini, povećavajući njihov vojni budžet, dok njihovi građani stežu kaiševe”, dodao je Lavrov.

NATO i Ukrajina će sljedeće sedmice u Briselu razgovarati o ruskom ispaljivanju eksperimentalne hipersonične rakete srednjeg dometa, saopštile su diplomate u petak.

Sastanak saveta NATO-Ukrajina u utorak održaće se na nivou ambasadora. Pozvao ga je Kijev nakon udara na grad Dnjepar, rekli su zvaničnici agenciji Frans pres (AFP).

Kremlj je saopštio da je napad na Ukrajinu koristeći novorazvijenu hipersoničnu balističku raketu osmišljen da upozori zapad da će Moskva odgovoriti na poteze SAD-a i Velike Britanije da dopuste Kijevu da udari Rusiju svojim projektilima, prenosi Guardian.

Kako prenosi agencija Frans pres (AFP), glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov govorio je dan nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin rekao da je Moskva ispalila novu raketu – Orešnik ili “lješnjak” – na ukrajinski vojni objekat.

Peskov je rekao da Rusija nije bila obavezna da upozori SAD o napadu, ali je svejedno obavestila SAD 30 minuta pre lansiranja. Putin je ostao otvoren za dijalog, rekao je Peskov.

Ukrajinski parlament otkazao je sjednicu u petak, rekli su zakonodavci, navodeći rizik od ruskog raketnog napada na okrug Kijev u kojem se nalaze vladine zgrade.

Kako je saopšteno, postoje signali o povećanom riziku od napada na vladinu oblast u narednim danima.”