VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • “Ukrajinci su svijesni, trudimo se da kažemo Putinu”

    “Ukrajinci su svijesni, trudimo se da kažemo Putinu”

    Ako Rusija izvrši invaziju Ukrajine, “malo je vjerovatno” da će Velika Britanija i njeni saveznici poslati trupe u odbranu te zemlje, rekao je Ben Volas.

    “Ne bi trebalo da zavaravamo ljude da ćemo to uraditi”, rekao je britanski sekretar za odbranu Volas za časopis Spektator, navodeći da su “Ukrajinci toga svesni”, preneo je BBC.

    Britanski sekretar za odbranu je kazao da Ukrajina “nije članica NATO, tako da je malo verovatno da će neko poslati trupe u Ukrajinu da izazove Rusiju”.

    “Zato se diplomatski trudimo da kažemo Putinu da to ne radi”, rekao je on i naglasio da su “oštre ekonomske sankcije” najverovatniji oblik odvraćanja.

    Rusija je premestila hiljade vojnika blizu istočnih granica Ukrajine, što je navelo zapadne sile da apeluju na predsednika Vladimira Putina da deeskalira tenzije.

    Moskva je negirala planove za napad i zatražila hitne razgovore sa SAD.

    Rusija je u petak zatražila striktna ograničenja aktivnosti vojnog saveza NATO predvođenog SAD u zemljama istočne Evrope.

  • Komandant zahteva: Poslati još vojnika; “Preduzećemo sve neophodne korake”

    Komandant zahteva: Poslati još vojnika; “Preduzećemo sve neophodne korake”

    Amerikanci navodno predlažu da NATO pošalje po 1.500 vojnika u dve balkanske zemlje kao odgovor na gomilanje ruskih trupa na ukrajinskoj granici.

    No, taj poduhvat nosi velike političke rizike, piše Špigel.

    Američki general Tod D. Volters, zadužen za savezničke snage u Evropi, nedavno je kolegama u NATO predložio pojačano prisustvo trupa u Bugarskoj i Rumuniji, piše nemački nedeljnik Špigel, pozivajući se na izvore sa jednog sastanka.

    Prema navodima, Volters bi da i u dve balkanske zemlje budu snage takozvane Enhanced Forward Presence (EFP), formirane pre pet godina. Takvi kontingenti NATO se nalaze u Poljskoj i baltičkim zemljama, gde izvode manevre sa lokalnim vojskama. U slučaju sukoba, ideja je da te trupe budu na frontu dok ne stigne pojačanje.

    Volters je navodno predložio da se u Bugarskoj i Rumuniji uspostave slični kontingenti sa po 1.500 vojnika.

    NATO je uvođenje jedinica EFP pravdao aneksijom Krima, pa i sada zagovornici misle da bi pojačanje bilo primeren odgovor na ruske vojne manevre blizu ukrajinske granice.

    Špigel prenosi Voltersove reči da će se NATO i dalje držati sporazuma sa Rusijom koji zabranjuje trajno stacioniranje jakih trupa na istočnom krilu NATO. Iz tog razloga u baltičkim zemljama ne postoje stalne trupe, već se vojnici rotiraju.

    Politički osjetljivo

    U centrali NATO nisu potvrdili ni demantovali navode nemačkog medija. Jedna portparolka je rekla da alijansa ostaje “budna” i da će preduzeti “sve neophodne korake” kako bi zaštitila članice NATO od bilo koje pretnje.

    “Uzdržanost je razumljiva. Sve države NATO su svesne koliku političku eksplozivnost nosi ovaj predlog”, ocenjuje Špigel. Podseća se da je ruski predsednik Vladimir Putin najavio pregovore sa SAD kako bi rešio konflikt. Zahtev Moskve je upravo da NATO ne raspoređuje dodatne trupe u pravcu Rusije.

    Kako dodaje nemački nedeljnik, general Volters je na pomenutom sastanku raportirao da je Rusija, nakon okupljanja skoro sto hiljada vojnika na granici ka Ukrajini, u stanju da umaršira u susednu zemlju i tamo ostane.

    Špigel zaključuje da bi američki predlog mogao da bude problematičan za novu koalicionu Vladu u Nemačkoj. Zeleni koji su deo Vlade “već su se pokazali zapanjujuće otvorenim za ideju jačanja trupa na istočnom krilu”, piše Špigel. Ali Socijaldemokrate kancelara Olafa Šolca mogle bi da budu uzdržanije po tom pitanju, jer mnogi u stranci vide slanje trupa na istok kao nepotrebnu provokaciju Rusije.

  • Pokreću postupak uzbune; zabrana okupljanja u zatvorenom?

    Gradonačelnik Londona Sadik Kan rekao je da je “izuzetno zabrinut” zbog ubrzanog porasta broja zaraženih varijantom omikron u tom gradu, preneli su mediji.

    Kan je pokrenuo postupak uzbune koji uključuje koordinisani odgovor javnih službi.

    Kan je dodao da je omikron sada “dominantna varijanta” u Londonu i da da ga brine broj izostanaka s posla medicinskih radnika kao i zaposlenih u vatrogasnoj službi i policiji.

    “To je veliki problem. Imamo velik broj zaraženih u Londonu, što dovodi do izostanka s posla u javnim službama koje onda ne funkcionišu na optimalnom nivou”, rekao je Kan, a prenosi Skaj Njuz.

    Prema najnovijim podacima, u bolnicama širom Londona sada se nalazi 1.534 pacijenta zaražena kovidom-19, što je povećanje od 28,6 odsto u odnosu na prošlu nedelju.


    Širom Ujedinjenog Kraljevstva hospitalizovano je 7.611 osoba s korona virusom što je za dva odsto više nego nedelju dana ranije.

    “Sada smo područje s najvećim brojem slučajeva zaraženih. Omikron je postao dominantna varijanta pa smo za 24 sata imali 27.000 novih slučajeva kovida. Užasno sam zabrinut zbog broja građana Londona koji su zaraženi ovim sojem. U porastu je i broj hospitalizacija”, kazao je Kan.

    Gradonačelnik Londona je pozvao britanske vlasti da osiguraju finansijsku podršku firmama pogođenim pandemijom kako ne bi došlo do propadanja kompanija ili otpuštanja radnika.

    “To je ključno – vlada mora osigurati finansijski paket mera, bespovratna sredstva, stopostotne olakšice za poslovanje”, rekao je Kan.

    “Ako vlada to ne učini, mnoge će firme propasti i desetine hiljada ljudi bi mogli da izgube posao”, dodao je on.

    Neki britanski mediji pišu da vlada razmišlja o dvonedeljnoj zabrani okupljanja u zatvorenom nakon Božića ne bi li suzbila talas zaraze. Velika Britanija, među najteže stradalim zemljama, ima više od 147.000 umrlih od početka pandemije.

  • Sijarto: U EU i dalje glasovi protiv proširenja na zapadni Balkan

    Sijarto: U EU i dalje glasovi protiv proširenja na zapadni Balkan

    Zemlje na zapadu i sjeveru Evropske unije nastavljaju da se protive proširenju Unije na zapadni Balkan, izjavio je danas ministar inostranih poslova Mađarske Peter Sijarto, nazvavši nedavne razgovore u Evropskom savjetu “otrežnjujućim”, prenosi MTI.

    EU ponovo nije uspjela da obezbijedi datume za pristupanje kandidatima sa zapadnog Balkana, a pregovori o pridruživanju tek treba da počnu sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, poručio je Sijarto u objavi na Facebook-u.

    Šef mađarske diplomatije je napomenuo da je Srbija otvorila četiri nova poglavlja u postupku integracije, čime je broj otvorenih poglavlja porastao na 22, od ukupno 35.

    “Brisel ponovo klizi ka politici prema zapadnom Balkanu koja se ograničava na lekcije i sankcije”, rekao je on.

    Sijarto je napomenuo da je nova ministarka spoljnih poslova Njemačke Analena Berbok, zaprijetila sankcijama srpskom članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine Miloradu Dodiku.

    On je rekao da će Mađarska staviti veto na takav korak u EU, ako ikada dođe pred Savjet EU.

    Bosna i Hercegovina je geografski blizu Mađarske, mi smo zainteresovani za njenu stabilnost i mir, i smatramo da su izjave poput one njemačke ministarke “zabrinjavajuće”, naglasio je Sijarto.

  • Zvanično: Rusija nije dio Sporazuma o otvorenom nebu

    Zvanično: Rusija nije dio Sporazuma o otvorenom nebu

    Rusija se danas i zvanično povukla iz Sporazuma o otvorenom nebu, kojim se dozvoljava obavljanje nenaoružanih posmatračkih letova iznad teritorija zemalja potpisnica.

    “Od 18. decembra 2021, Rusija nije više članica Sporazuma o otvorenom nebu i, samim tim, nije dio grupe država članica koje se pridržavaju tih odredbi”, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova.

    U saopštenju ruskog ministarstva ocjenjuje se da će se efikasnost Sporazuma o otvorenom nebu naglo smanjiti bez učešća Rusije i SAD.

    “Zona njegove primjene smanjiće se za oko 80 odsto, a broj misija na otvorenom nebu, planiranih za 2022, naglo će opasti”, navodi se u saopštenju i ocjenjuje da odgovornost za “degradaciju ugovornog režima” snose SAD.

    U saopštenju se dodaje da Rusija poštuje odluku država učesnica, koje su i dalje dio sporazuma, da nastave s njegovim sprovođenjem.

    “Želimo im konstruktivan i plodan zajednički rad”, poručilo je ministarstvo.

    SAD su se 22. novembra 2020. godine povukle iz Sporazuma o otvorenom nebu, za vrijeme vlasti tadašnjeg predsjednika SAD Donalda Trampa.

    Rusko Ministarstvo spoljniih poslova objavilo je 15. januara 2021. godine da je Moskva pokrenula unutrašnje državne procedure za izlazak iz sporazuma.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je 7. juna zakon o izlasku iz Ugovora o otvorenom nebu.

  • Escobar za CNN: Od BiH po korupciji su gori samo Bjelorusija i Azerbejdžan

    Američki diplomata Gabriel Escobar je poručio da je Bosna i Hercegovina jedna od najkorumpiranijih država u Evropi te da “većina prijetnji” po Dejtonski mirovni sporazum dolazi od Milorada Dodika.

    To je izjavio u intervju za CNN-ovu novinarku Christiane Amanpour govoreći o situaciji u Bosni i Hercegovini. Ukazao je da se mora razumjeti kontekst kako bi se shvatila kriza u Bosni i Hercegovini.

    “Ako pogledate šta se dešavalo u bivšoj Jugoslaviji, od sedam država, njih dvije su članice Evropske unije, četiri su članice NATO-a, mnoge su ostvarile značajan ekonomski uspjeh. Od šest zemalja Zapadnog Balkana, njih četiri ostvaruju progres prema EU. Bosna i Hercegovina je na začelju”, rekao je.

    Escobar, koji je specijalni izaslanik američkog predsjednika Joea Bidena za Zapadni Balkan, je naglasio da je Bosna i Hercegovina među najkorumpiranijim državama Evrope, a kao gore od nje je istakao Bjelorusiju i Azerbejdžan. Osvrnuo se i na druge negativne okolnosti.

    “Iseljavanje mladog stanovništva je deset puta veće nego u Srbiji. Neučinkovita je u privlačenju direktnih stranih investicija. Javni sektor čini 70 posto od ukupne ekonomije. Sve je to posljedica duboke korupcije”, naveo je.
    Kako je kazao, ljudi se ne iseljavaju zbog toga što ne žele živjeti u multietničkoj državi, već zbog toga što se ne mogu zaposliti bez korupcije.

    “To je kontekst krize”, dodaje.

    “Većina prijetnji dolazi od Dodika”

    Potcrtao je da postoje prijetnje po Dejtonski mirovni sporazum i da većina njih dolazi od člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednika SNSD-a Milorada Dodika. Upozorio je da će cijela regija ispaštati ako ne uspiju napori za rješavanje krize u Bosni i Hercegovini.

    Ocijenio je da Sjedinjene Američke Države sarađuju s EU kako bi zapadnobalkanske zemlje imale perspektivu članstva u Uniji. Napredak Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije je istakao kao primjer da uspjevaju u tome.

    “Dva cilja”

    Escobar uvjerava da SAD i EU rade na tome da onemoguće Dodikove napade na državne institucije, a napade je nazvao napadima na “srce Dejtona”. Kao drugi cilj je istakao vraćanje političkih predstavnika Srba u državne institucije.

    Kako je kazao, izmjenama Izbornog zakona i djelomičnim ustavnim promjenama želi se postići funkcionalnija država.

    Govoreći o insistiranju Njemačke da se moraju sankcionisati oni koji ugrožavaju stabilnost Bosne i Hercegovine, naveo je da se osim sankcija treba razmisliti i o financijskim mjerama protiv onih koji rade protiv Dejtona.

    Podsjećamo, Escobar je nekoliko puta ove godine posjetio Bosnu i Hercegovinu posredujući u rješavanju ključnih problema.

  • Zabrinutost Rusije opravdana? “Nije iznenađujuće”

    Zabrinutost Rusije opravdana? “Nije iznenađujuće”

    Zabrinutost Rusije u vezi sa mogućnošću nove invazije zapadnih zemalja nije neosnovana, smatra kolumnista američkog lista “Nešenal interest” Peter Sučiu.

    Kako kaže, “ruski medved opravdano oštri kandže”.

    “Nije iznenađujuće što ruski medved oštri kandže – modernizuje mornaricu, izvodi redovne vežbe i radi na novom oružju, od tenka T-14 ‘Armata’ do hipersoničnih i podvodnih raketa”, istakao je autor članka.

    Vojni analitičar je precizirao da se većini Amerikanaca ideja o NATO agresiji čini izmišljenom, ali da se Moskva ne sprema uzaludno za takav scenario. S tim u vezi, novinar je podsetio da su zapadne sile tokom proteklih nekoliko vekova mnogo puta pokušale da izazovu Rusiju i zauzmu njene zemlje.

    Kako se navodi u članku, Sjedinjene Američke Države su takođe izvršile invaziju na njenu teritoriju tokom Građanskog rata 1918. godine i učestvovale u borbama protiv boljševičkih snaga. Samo dve decenije kasnije, nacistička Nemačka je pokrenula krvavi sukob protiv Sovjetskog Saveza, podsetio je autor.

    “Po okončanju Hladnog rata i raspada SSSR-a, Rusija je možda postala ranjivija, jer su mnogi njeni nekadašnji sateliti iz komunističkog doba – Poljska, Mađarska i Rumunija, kao i Češka i Slovačka, ušli u NATO”, konstatovao je kolumnista.

    Prema njegovim rečima, modernizaciju ruske vojske ne treba posmatrati sa stanovišta ofanzivnih sposobnosti, već pre kao sredstvo obuzdavanja i garanciju da Moskvu neće zadesiti još jedna invazija Zapada.

  • General jasan: “Biće uništene”

    General jasan: “Biće uništene”

    General-major Vladimir Arčakov ocenio je da će u slučaju velikog sukoba u Evropi baltičke države jednostavno biti uništene.

    “Što se tiče naših drugih zapadnih, tačnije severozapadnih suseda (osim Poljske), oni sami po sebi ne predstavljaju ništa u vojnom smislu”, rekao je zamenik državnog sekretara Saveta bezbednosti Belorusije general-major Vladimir Arčakov u intervjuu za časopis Nacionalna odbrana.

    On smatra da je najveća opasnost ponašanja balatičkih država u stalnoj i, kako je rekao, “bukvalno smesnoj” eskalaciji situacije, kao da one sanjaju o ozbiljnom sukobu, ne uzimajući u obzir da će ih, u slučaju da do njega ziasta dođe, sukobljeni centri moći jednostavno zbrisati sa lica zemlje.

  • Dva puta obustavljano trgovanje na Istanbulskoj berzi zbog rekordnog pada vrijednosti lire

    Dva puta obustavljano trgovanje na Istanbulskoj berzi zbog rekordnog pada vrijednosti lire

    Na Istanbulskoj berzi je jučer, 17. decembra, dva puta bilo obustavljeno trgovanje usljed pada vrijednosti turske valute.

    Trgovanje je kroz sat vremena bilo obustavljeno dva puta, i to nakon pada berzanskog indeksa Borsa Istanbul 100 za sedam posto. Po početku trgovine nakon druge obustave, u prve dvije minute ovaj indeks je pao još više – za 9,1 posto.

    Problemi na berzi su posljedica odluke Centralne banke Turske da interveniše, tj. odluke iz 16. decembra da referentnu kamatnu stopu snizi na 14 posto. To se desilo uprkos tome što je inflacija porasla na 21 posto.

    Rekordni padovi vrijednosti lire su skoro svakodnevni. Trenutno jedan dolar iznosi skoro 16,5 lira. Samo od prošlog mjeseca desila devalvacija od 40 posto.

    Predsjednik ove države Recep Tayyip Erdogan se zalaže za smanjivanje kamatne stope, jer je uvjeren da će time smanjiti ovisnost zemlje o kratkoročnim prilivima novca iz inostranstva. Međutim, dio ekonomista i biznismena ukazuje da to doprinosi devalvaciji valute te zbog toga strahuju od negativnih posljedica, piše Bloomberg.

  • U Turskoj umrle 22 osobe nakon konzumacije ilegalnog alkohola

    U Turskoj umrle 22 osobe nakon konzumacije ilegalnog alkohola

    Najmanje 22 osobe su umrle, a 16 je u teškom stanju u bolnici, nakon što su konzumirale ilegalno alkoholno pića u Istanbulu, saopšteno je danas iz kancelarije guvernera.

    U saopštenju se navodi da su, u sklopu istrage, uhapšene četiri osobe.

    Turske vlasti su nedavno pojačale potragu za ilegalnim destilerijama pred novogodišnje praznike,a izvršen je i niz racija čija su meta bili prodavci i distributeri ilegalnog pića.

    U saopštenju se ističe da su 11 umrlih bili strani državljani kao i petoro hospitalizovanih. U bolnicu je primljeno ukupno 46 osoba zbog trovanja alkoholom.

    Administracija turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana uvela je visoke poreze na alkohol.

    Cijena alkoholnih pića u prodavnicama, restoranima i barovima u proteklih nekoliko mjeseci je u velikom porastu zbog visokih poreza i rasta inflacije.