Kategorija: Svijet

  • Poruka iz Rusije: “Situacija je ozbiljna”

    Poruka iz Rusije: “Situacija je ozbiljna”

    Predlog ruske strane o garancijama bezbednosti nije ultimatum, ali je vreme razgovora mirnim tonom sa Severnoatlantskom alijansom prošlo.

    To je danas izjavio zamenik šefa diplomatije Rusije Aleksandar Gruško.

    “Naši predlozi su vrlo jasni. Vreme mirnih tonova, verovanja na reč je prošlo. Situacija je toliko ozbiljna, da je zahtevala korake kada je neophodan principijelni dijalog u četiri oka”, izjavio je Gruško u intervjuu “Rosijskoj gazeti”.

    “Na primer, naši partneri iz NATO-a govore o proširenju Alijanse, da Rusija nema pravo glasa, da je procedura približavanja NATO-a propisana Vašingtonskim sporazumom i da svaka država ima pravo da slobodno “bira načine kako da osigura svoju bezbednost”, uključujući učešće u vojnim savezima.

    Na to su naši partneri iz NATO-a staviti tačku. Ali postoji i drugi deo formule, gde je direktno rečeno da, praveći izbor, države su obavezne da uzmu u obzir interese bezbednosti drugih. Ne treba da zaboravljamo da je širenje NATO-a politika koja se još zove “politika otvorenih vrata”, rekao je zamenik šefa diplomatije.

    Rusija će srazmerno odgovoriti, ako države NATO-a rasporede na svojoj teritoriji ofanzivna sredstva, saopštio je Gruško.

    “Ako se na teritoriji država NATO-a pojave ofanzivna sredstva koja za četiri minuta mogu da stignu do naših kontrolnih centara, moraćemo adekvatno da odgovorimo našim partnerima”, izjavio je on.

    Zamenik šefa diplomatije je saopštio da je po pitanju zahteva koji su upućeni SAD zauzeta čvrst stav. “Očekujemo sadržajni razgovor sa SAD. Već smo formirali tim i spremni smo odmah da počnemo razgovor, čim Amerikanci budu spremni za to”, izjavio je Gruško.

    Podsetimo, rusko Ministarstvo spoljnih poslova objavilo je dokument koji je zvanična Moskva poslala NATO-u po pitanju garancija bezbednosti o kojima je nedavno govorio predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin, a koji se pre svega tiču širenja vojnog prisustva Alijanse zapadnim granicama Rusije.

  • Ruski modul uspješno spušten: Astronauti proveli u svemiru skoro dvije sedmice

    Ruski modul uspješno spušten: Astronauti proveli u svemiru skoro dvije sedmice

    Ruski modul Sojuz MS-20, u kojem su bili astronaut Aleksandar Misurkin, japanski milijarder Jusaku Maezava i njegov poslovni saradnik Jozo Hirano, sleteo je danas u Kazahstan, saopštio je danas Kontrolni centar svemirske misije.

    Direktor Roskosmosa Dmitri Rogozin napisao je na svom Telegram nalogu da je ruska posada aviona An-26 potvrdila uspješno spuštanje modula, prenio je TAS S.

    “Posada aviona An-26 potvrdila je spuštanje modula sa posadom. Dobrodošli na Zemlju, dragi Aleksandre”, napisao je on.

    Misurkin, Maezava i Hirano su bili u svemiru od 8. decembra.

    Oni su poletjeli sa kosmodroma Bajonkur, a onda se spojili sa Međunarodnom svemirskom stanicom.

    Misurkin je tada postao prvi izvještač iz svemira za agenciju TAS S, a slao je tekstove o životu i radu na Međunarodnoj svemirskoj stanici, prenosi Tanjug.

  • Mađarska je iskreni prijatelj Republike Srpske

    Mađarska je iskreni prijatelj Republike Srpske

    Izjava mađarskog ministra spoljnih poslova Petera Sijarta da će Mađarska uložiti veto na eventualni prijedlog uvođenja sankcija srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku pokazuje da je podrška Mađarske Republici Srpskoj ogromna, prijateljska i strateška, izjavio je Srni predsjednik Srpske lige Aleksandar Đurđev.

    Napominjući da se Sijarto direktno suprotstavio novom šefu njemačke diplomatije Analeni Berbok, Đurđev je ukazao da je sada svima jasno da posjeta mađarskog premijera Viktora Orbana Banjaluci ove jeseni nije bila paradnog, već krajnje ozbiljnog političkog i strateškog karaktera.

    • Ne treba zaboraviti da je na početku korona krize Mađarska poslala pomoć Republici Srpskoj, dakle ne BiH, već isključivo zvaničnoj Banjaluci. Zato je Sijartova izjava samo logičan nastavak jačanja i razvoja mađarsko-srpskog prijateljstva koje je prijateljstvo za stabilnu budućnost celog regiona, a čije temelje su postavili Aleksandar Vučić i Viktor Orban – podsjetio je Đurđev.

    Predsjednik Srpske lige smatra da Srbe i Mađare, nekada ljute rivale, sada vežu isti ciljevi.

    • Očuvati suverenitet, reći ne briselskoj levo-liberalnoj diktaturi, sačuvati zdravu porodicu, odupreti se naseljavanju migranata, suprotstaviti se islamizaciji ovih prostora – sve to veže Srbe i Mađare, velike i stare evropske narode koji su uvek bili na kapiji odbrane hrišćanske Evrope – poručio je Đurđev.

    Ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto naveo je da će Mađarska uložiti veto na eventualni prijedlog uvođenja sankcija srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku.

    Sijarto je istakao da EU samo jednoglasnom odlukom država članica može da uvede sankcije protiv bilo koga, ali da svima mora da bude jasno da Mađarska neće dati podršku nikakvim sankcijama protiv Dodika i da će u slučaju takvog prijedloga uložiti veto.

  • Putin: Od početka godine spriječeno više od 30 terorističkih napada

    Putin: Od početka godine spriječeno više od 30 terorističkih napada

    Ruske bezbjednosne agencije spriječile su od početka godine 32 teroristička napada, rekao je danas ruski predsjednik Vladimir Putin.

    • U proteklih nekoliko godina, ostvaren je značajan napredak i pozitivna dinamika u borbi protiv terorizma. Zabilježen je značajan pad rizika od terorističke prijetnje – naglasio je Putin u video poruci upućenoj povodom Dana radnika bezbjednosnih agecija, prenosi ruska novinska agencija TASS.

    Prema njegovim riječima, u proteklih 11 godina, spriječeno je više od 200 terorističkih napada i u tom periodu dramatično je smanjen broj sličnih prekršaja.

    On je napomenuo da borba protiv terorizma treba da bude oštra i beskompromisna.

  • Kina: Bijela knjiga o demokratskom napretku Hongkonga

    Kina: Bijela knjiga o demokratskom napretku Hongkonga

    Izdata bela knjiga o demokratskom napretku Hongkonga u okviru “jedna zemlja, dva sistema”.

    Kancelarija za informisanje Državnog saveta Kine danas je izdala belu knjigu pod naslovom „Hongkong: demokratski napredak u okviru jedne zemlje, dva sistema“.
    U Beloj knjizi su predstavljeni sveobuhvatan pregled nastanka i razvoja demokratije u Specijalnom administrativnom regionu Hongkongu, kao i principi i stavovi centralne vlade.

    Pod britanskom kolonijalnom vladavinom, u Hongkongu nije bilo demokratije, navodi se u beloj knjizi.

    Bela knjiga je istakla da je kineska vlada nakon obnove suvereniteta nad Hongkongom sprovela osnovnu politiku „jedna zemlja, dva sistema“ i uspostavila demokratiju u regionu.

    Centralna vlada Kine je od tada pružala stalnu podršku regionu u razvoju njegovog demokratskog sistema.
    „Odlučnost, iskrenost i napori Komunističke partije Kine (KPK) i kineske vlade u tom cilju ostali su dosledni i očigledni u očima svih objektivnih posmatrača“, navodi se u Beloj knjizi.

    Činjenice dokazuju da su antikineske snage u Hongkongu i spoljne snage koje stoje iza njih odgovorne za ometanje napretka demokratije u Hongkongu, navodi se u Beloj knjizi.

    Kako bi stavili tačku na politička previranja u Hongkongu poslednjih godina, KPK i centralna vlada donele su niz značajnih odluka, javlja KMG.

  • Amerika šalje još jednog specijalca za istrage u BiH

    Amerika šalje još jednog specijalca za istrage u BiH

    Vlada SAD imenovaće Stalnog pravnog savjetnika (RLA) koji će raditi na tome da se povećaju kapaciteti za istrage, krivično gonjenje i suđenja u slučajevima koji se odnose na korupciju i organizovani kriminal širom Zapadnog Balkana, uključujući Crnu Goru, Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Sjevernu Makedoniju, Srbiju i Kosovo.

    Savjetnik će djelovati iz Zagreba a pomoć će biti fokusirana uglavnom na prevare u javnim nabavkama, korupciju, pranje novca, organizovani kriminal, rodno zasnovano nasilje i trgovinu ljudima.

    Oglas na koji su mogli da se jave zainteresovani istekao je 13.decembra, a Stalni pravni savjetnik radiće u mandatu od 14 mjeseci, počev od aprila 2022.godine ili približno tog datuma, sa mogućnošću produženja, u zavisnosti od dostupnosti finansijskih sredstava.

    Kako se ističe, Stalni pravni savjetnik biće dodijeljen ambasadi SAD u Zagrebu i radiće u bliskom partnerstvu sa Ministarstvom pravde Hrvatske.

    “RLA će predstavljati Ministarstvo pravde i OPDAT u sprovođenju aktivnosti tehničke pomoći finansiranih od Biroa Stejt Dipartmenta za međunarodne narkotike i poslove sprovođenja zakona kako bi se povećali kapaciteti za istragu, krivično gonjenje i suđenje u slučajevima koji uključuju korupciju i organizovani kriminal širom Zapadnog Balkana. Konkretno uključujući Crnu Goru, Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Kosovo, Sjevernu Makedoniju i Srbiju. Ovo je regionalni program”, piše u tekstu javnog oglasa.

    Pomoć će se fokusirati, ali nije ograničena, na prevare u nabavkama, korupciju, pranje novca, organizovani kriminal, FinTech, rodno zasnovano nasilje i trgovinu ljudima.

    “Ovo će uključivati tehničku pomoć, mentorstvo i savjete o istrazi, krivičnom gonjenju i odlučivanju u slučajevima. Takođe će uključivati analizu i savjete o postojećim ili zakonima na čekanju. RLA će koordinirati i blisko sarađivati sa drugim savjetnicima dodijeljenim različitim balkanskim zemljama. Pored toga, RLA će blisko sarađivati i sa osobljem ambasada SAD u različitim balkanskim zemljama”, piše u tekstu oglasa.

    Pojašnjava se da je Misija Kancelarije za razvoj, pomoć i obuku tužilaštava u inostranstvu (OPDAT) da razvije i administrira tehničku i razvojnu pomoć dizajniranu da unaprijedi sposobnosti institucija sektora pravde i njihovog osoblja za sprovođenje zakona.

    Ova pomoć se daje kako bi se tim institucijama i njihovom osoblju omogućilo da se efikasnije bore protiv terorizma, transnacionalnog organizovanog kriminala, korupcije, finansijskog kriminala i drugih vrsta zločina, javlja RTCG.

  • Broj žrtava supertajfuna na Filipinima porastao na 208, domove napustilo 300.000 ljudi

    Najmanje 208 ljudi je poginulo nakon što je supertajfun Rai zahvatio Filipine u četvrtak prošle sedmice.

    Snažna oluja je donijela obilnu kišu i vjetrove koji su puhali brzinom od 195 km/h te su uništavali sve pred sobom, Dosad je potvrđeno 208 smrtnih slučajeva, ali se strahuje da će taj broj biti i veći. Najmanje 239 odoba je povrijeđeno, a broj onih koji se smatraju nestalim je 52. Oko 300.000 ljudi je zbog tajfuna napustilo svoje domove.

    Spasilački timovi rade u teškim uvjetima zbog ogromne štete koju je još uvijek teško precizno procijeniti. Komunikacija s brojnim dijelovima Filipina je prekinuta.

    Strahuje se da je u poplavama i klizištima stradalo još ljudi.

    “Mnogi dijelovi Filipina su ostali bez sistema komunikacije, a imaju veoma malo vode. Neka mjesta izgledaju kao da su bombardovana gore nego tokom Drugog svjetskog rata”, izjavio je za BBC Richard Gordon, predsjednik Crvenog križa na Filipinima.

    Crveni križ je zatražio 20 miliona švicarskih franaka za pomoć Filipinima.

    U potrazi za preživjelim učestvuju volonteri, vojska i obalna straža.

    Tajfuni nisu rijetka pojava na Filipinima, a najsmrtonosniji se dogodio 2013. godine. Riječ je o tajfunu Haiyan koji je usmrtio 6.000 ljudi. Svake godine Filipine u prosjeku zahvati 20 oluja i tajfuna.

  • Elon Musk će ove godine platiti 11 milijardi dolara poreza

    Elon Musk će ove godine platiti 11 milijardi dolara poreza

    Direktor kompanija Tesla i SpaceX, američki milijarder Elon Musk, platit će rekordan porez za 2021. godinu.

    Musk će dati veći doprinos američkom budžetu nego bilo koji Amerikanac u historiji.

    “Za one koji se pitaju, platiti ću više od 11 milijardi poreza ove godine” otkrio je Musk na Twitteru.

    Milijarder je vlasnik kompanija Tesla i SpaceX, a dionice Tesle prodaje veoma brzo, On se riješio oko 12,9 miliona dionica vrijednih gotovo 14 milijardi dolara i to od početka novembra.

    Mediji pišu da će iznos poreza koji će Musk platiti biti “malo manji od 12 milijardi dolara”.

    Ova informacija dolazi nakon što je Musk vodio verbalni rat sa senatorkom Elizabeth Warren, koja ga je optužila da je plaćao malo ili nimalo poreza u proteklim godinama.

  • Demonstranti se sukobili s policijom u Briselu, uhapšeno 55 osoba

    Hiljade ljudi izašle su na ulice Brisela izražavajući nesadovoljstvo zbog mjera uvedenih usljed pandemije koronavirusa, a u jednom trenutku je došlo i do obračuna s policijom.

    Oko 3.500 ljudi je marširalo ulicama Brisela, bar prema procjeni policije, dok organizatori protesta protiv mjera uvedenih zbog pandemije koronavirusa tvrde da ih je bilo mnogo više, čak do 50.000.

    Protesti u Briselu traju već nekoliko vikenda, a bilo jej i nasilja na ulicama, baš kao i tokom proteklog vikenda.

    Demonstranti su osudili mjere i politiku koja se odnosi na pandemiju koronavirusa, a to se posebno odnosi na covid propusnice. Oni su nosili različite transparente s porukama upućenim protiv mjera.

    Iako su protesti uglavnom bili mirni, grupa ljudi se ipak sukobila s policijskim službenicima te su ih gađali flašama, kamenjem i drugim predmetima. Policija je odgovorila suzavcem, a također je tukla demonstrante palicama. Privedeno je ukupno 55 osoba, a najmanje jedna je povrijeđena i hospitalizovana. Također, bilo je i materijalne štete.

  • Demokrata okrenuo leđa Bidenu: Manchin neće glasati za usvajanje historijskog “BBB” zakona

    Demokrata okrenuo leđa Bidenu: Manchin neće glasati za usvajanje historijskog “BBB” zakona

    Senator Demokratske stranke Joe Manchin izjavio je kako neće podržati Bidenov zakon “Build Back Better” koji je opisan kao zakon koji sa sobom nosi najveći paket socijalnih i ekoloških mjera u historiji SAD-a.

    Ovom odlukom, Manchin je ugrozio usvajanje milijarde dolara vrijednog zakona kojeg su predstavnici Demokratske stranke, ali i Joe Biden, ocijenili kao projekt koji će u potpunosti obnoviti socijalnu strukturu Sjedinjenih Američkih Država.
    Iako je tzv. BBB zakon sredinom novembra usvojen u Zastupničkom domu, njegovo potvrđivanje u Senatu tek je trebalo uslijediti. Međutim, upravo zbog nesuglasica među predstavnicima Demokratske stranke, zakon još uvijek nije upućen u proceduru.

    “Ne mogu glasati za ovaj zakon. Jednostavno ne mogu. Pokušao sam sve što je ljudski moguće, ali ne mogu dati svoj glas za ovo”, rekao je Manchin.

    Kako je naglasio, iako zakon donosi brojne pakete pomoći, zabrinut je zbog određenih odredbi koje se tiču oporezivanja bogatih i zakona o potrošnji što bi, prema njegovom mišljenju, moglo pogoršati rastuću inflaciju u SAD-u.

    Nakon što je Manchin “okrenuo leđa” Bidenu, oglasila se i glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki te je poručila Manchinu kako su njegove izjave znatno drugačije od onoga što je govorio na razgovoru s Bidenom.

    “Prije nekoliko sedmica, senator Manchin se obavezao predsjedniku da će podržati BBB zakon. Senator Manchin se više puta obavezao da će pregovarati o finalizaciji zakona ‘u dobroj vjeri’. Mi ćemo nastaviti da vršimo pritisak i da vidimo da li će promijeniti svoju poziciju. Treba ispoštovati svoje ranije obaveze i ostati vjeran svojoj riječi. BBB je previše važan da bismo odustali”, rekla je Psaki.

    S druge strane, senator Bernie Sanders je pozvao Senat da organizuje glasanje o zakonu, a sve u cilju da Manchin javno obznani odluku i glasa protiv zakona.
    “Trebao bi da objasni stanovnicima Zapadne Virginije i američkom narodu zašto nema hrabrosti da se suprotstavi moćnim interesima i smanji troškove lijekova na recept, proširi pogram ‘Medicare’ i bavi se razornim utjecajima klimatskih promjena. Također, trebao bi objasniti zašto nije spreman zahtijevati od milionera i velikih korporacija da počnu plaćati veći porez”, rekao je Sanders.

    Milijarde dolara pomoći

    Prema planu Bidenovog zakona, Sjedinjene Američke Države bi u narednom periodu trebale izdvojiti 555 milijardi dolara za borbu protiv klimatskih promjena.

    Bidenova administracija je naglasila kako bi porezne olakšice mogle smanjiti ukupne troškove postavljanja solarnih panela za 30 posto, te sniziti cijenu električnih vozila za 12.500 dolara.


    Također, zakon planira i 200 milijardi dolara poreznih olakšcica za “dječje kredite”. Roditelji bi svaki mjesec dobijali po 300 dolara za djecu mlađu od šest godina i 250 dolara po djetetu od šest do 17 godina.

    Nacrt “BBB” zakona preusmjerava novac i za osiguravanje besplatnih predškolskih ustanova za trogodišnjake i četverogodišnjake i za ovu namjenu je izdvojeno 400 milijardi dolara.

    Također, zakon propisuje i 200 milijardi dolara za 4 sedmice plaćenog odsustva, 165 milijardi dolara za pristupačniju zdravstvenu zaštitu, kao i 150 milijardi dolara za proširenje programa kućne njege.