VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Hiljade ljudi protestovalo u Poljskoj zbog novog zakona koji ograničava medije

    Hiljade ljudi okupilo se u nekoliko poljskih gradova kako bi pozvalo predsjednika Andrzeja Dudu da uloži veto na zakon o medijima – za koji demonstranti tvrde da ograničava medijske slobode u ovoj zemlji, piše The Guardian.

    Demonstranti se protive uvođenju zakona koji postrožava pravila o stranom vlasništvu medija, a koji je vrlo brzo prošao kroz parlament krajem prošle sedmice.

    Novi zakon će znatno utjecati na djelovanje američkog kanala TVN24, koji posjeduje Discovery Inc, te je njegovo uvođenje već pogoršalo odnose između Poljske i Sjedinjenih Američkih Država (SAD). Peticiju za podršku ovoj televiziji potpisalo je gotovo milion ljudi.

    Poljaci vjeruju kako je trenutno fokus samo na američkoj televiziji, ali kako će vlasti u budućnosti ugroziti slobodu govora u ovoj zemlji te tako ugroziti demokratiju. Na plakatima koje su nosili napisali su “Slobodni ljudi, slobodni mediji” i “Poljska za sve”.

  • I, to je to: Budući predsednik Čilea preziva se na “ić”

    Ljevičar Gabrijel Borić (35) postaće novi predsednik Čilea, nakon što je pobedio na predsedničkim izborima u nedelju.

    Na osnovu 99,5 odsto prebrojanih glasova, Borić je osvojio 55,87 odsto glasova, ispred kandidata desnice Hozea Antonija Kasta, koji je osvojio 44,13 odsto, objavila je Izborna komisija Čilea, a Borić će formalno stupiti na dužnost 11. marta sledeće godine.

    Nakon proglašene pobede, rekao je da će se boriti protiv ekološki štetnih projekata, među kojima su kopanje bakra i zlata, preneo je Rojters. “Uništavanjem sveta, uništavamo sebe. Ne želimo više projekte koji uništavaju našu zemlju, zajednicu”, poručio je on.

    Protivnik Kast je u nedelju uveče priznao poraz i čestitao budućem predsedniku hrvatskog porekla.

    Čileanci su naizborima birali između najrazličitijih opciija u poslednjih nekoliko decenija, pri čemu su kandidati nudili potpuno drugačije vizije o svim pitanjima, od penzija i privatizacje, do ljudskih prava.

    Izjašnjavali su se između Borića, 35-godišnjeg bivšeg lidera studentskih protesta, povezanog sa Komunističkom partijom i ultra-konzervativnog Kasta koji se povezuje sa brazilskim predsednikom Žairom Bolsonarom, a poznat je i po tome što brani bivšeg čileanskog diktatora Augusta Pinočea, piše Rojters.

    Ukoliko pobedi, Borić čiji je otac hrvatskog porekla, biće najmlađi predsednik u istoriji Čilea i, kako piše ”Njujork tajms”, najliberalniji posle Salvadora Aljendea.

    Prvi krug predsedničkih izbora održan je 21. novembra.

  • Sijarto: Uložićemo veto u slučaju da EU pokuša da uvede sankcije Dodiku

    Sijarto: Uložićemo veto u slučaju da EU pokuša da uvede sankcije Dodiku

    Mađarska će uložiti veto na eventualni prijedlog uvođenja sankcija srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku, naveo je ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto.

    Sijarto je naveo da EU samo jednoglasnom odlukom država članica može da uvede sankcije protiv bilo koga, ali da svima mora da bude jasno da Mađarska neće dati podršku nikakvim sankcijama protiv Dodika i da će u slučaju takvog prijedloga uložiti veto.

    On je podsjetio da je nova šefica njemačke diplomatije Analena Berbok nedavno zatražila uvođenje sankcija Dodiku.

    “Zabrinuti smo zbog ovakvih izjava, jer je BiH tu u našoj blizini. Očuvanje stabilnosti i mira u zemlji je naš osnovni bezbjednosni interes. Berlin je dalje, ali ne tako daleko da odatle nikada ne biste mogli letjeti do Banjaluke. Odletite i pregovarajte. Razgovarajte sa Srbima. Sa njima, a ne o njima. Možda će vam ovo pomoći da shvatite situaciju”, napisao je Sijarto na “Fejsbuku”.

  • Nova kovid mjera za ulazak u Grčku

    Nova kovid mjera za ulazak u Grčku

    Od jutros u šest časova za ulazak u Grčku je neophodan negativan PCR ili antigenski test na virus korona.

    Odluka grčke vlade odnosi se na sve putnike starije od pet godina, bez obzira na to da li su vakcinisani i da li su preležali kovid-19, navodi makedonska TV Telma.

    PCR test ne može biti stariji od 72, a brzi test od 24 časa.

    Ta mjera će važiti do 10. januara.

  • Senat SAD-a sredinom januara odlučuje o novim sankcijama zbog gradnje Sjevernog toka 2

    Senat SAD-a sredinom januara odlučuje o novim sankcijama zbog gradnje Sjevernog toka 2

    Senat Sjedinjenih Američkih Država trebao bi sredinom januara naredne godine glasati o uvođenju novog seta sankcija zbog gradnje plinovoda Sjeverni tok 2 koji će povezati Rusiju i Njemačku.

    Iako su Joe Biden i zvaničnici američke administracije mišljenja kako nove sankcije ne bi bile poželjne prije svega zbog potencijalnog narušavanja odnosa s Njemačkom, glasanje o novom setu sankcija dolazi na inicijativu republikanskog senatora iz Teksasa Teda Cruza.
    “Senat je postigao dogovor da u trenutku koji odredi lider većine u Senatu, nakon konsultacija s liderom Republikanaca, najkasnije do 14. januara 2022. godine, pređe na razmatranje sankcija koje je predložio senator Ted Cruz”, saopćila je press služba Demokratske stranke u Senatu.


    Prema elektronskoj bazi podataka Kongresa SAD-a, zakon o sankcijama koji je predložio Ted Cruz predat je Senatu 18. decembra, ali tekst zakona još uvijek nije javno objavljen.

    Ipak, Cruz je ranije naglasio kako zahtijeva od američke administracije uvođenje sankcija protiv kompanija odgovornih za projektovanje Sjevernog toka 2, te onih koji učestvuju u izgradnji i radu plinovoda koji bi trebao povezati Njemačku i Rusku Federaciju.

    Upravo je Cruzova politika, kojom je tražio da se na dnevni red uvrsti i glasanje u zakonu, nekoliko puta dovela i do blokade imenovanja novih američkih ambasadora u svijetu, uključujući i ambasadora SAD-a u Bosni i Hercegovini Michaela Murphyja.


    Cruz je uslovljavao glasanje za njihovo imenovanje upravo stavljanjem na dnevni red zakona o sankcionisanju svih kompanija i zvaničnika koji učestvuju u gradnji Sjevernog toka 2.

    “Mislim da je savršeno razumno da senatori pokušavaju da dobiju glasove o političkim pitanjima koja su im bitna. Ono što mislim da je potpuno nerazumno jeste činjenica da nekoliko republikanskih senatora blokira imenovanje desetine ambasadora i drugih zvaničnika”, rekao je demokratski senator Chris Coons za magazin Politico.

  • Dačič: Referendum je o pravosuđu i nema nikakve veze sa statusom Kosova

    Dačič: Referendum je o pravosuđu i nema nikakve veze sa statusom Kosova

    Referendum u Srbiji o promjeni Ustava, zakazan 16. januara, odnosi se isključivo na pravosuđe i nema nikakve veze sa statusom Kosova i Metohije, rekao je predsjednik Skupštine Srbije Ivica Dačić.

    Dačić je pojasnio da je Skupština, kako bi se pravosuđe uskladilo sa evropskim standardima, dvotrećinskom većinom usvojila prijedlog Vlade da se politika više ne miješa u izbor sudija i tužilaca, podsjetivši da je do sada sudije i tužioce birao parlament.

    Dačić je za TV Pink pojasnio da tema pravosuđa možda ne intrigira ljude da masovno budu zainteresovani za referendum, ali da je veoma važno da svi znaju da sve ove promjene nemaju nikakve veze sa Kosovom.

    Prema njegovim riječima, laži da referendum ima veze sa Kosovom dolaze i od desnice, ali i dijela lijeve opozicije.

    On je naveo da bi bilo važno da referendum uspije ukoliko se želi ostvariti cilj reforme u oblasti vladine prava, te dodao da poslije njega dolaze vanredni parlamentarni izbori .

    Već polovinom februara se raspušta Skupština i raspisuju vanredni parlamentarni izbori, a početkom marta raspisujem predsjedničke izbore – naveo je Dačić.

  • Filipini: Najmanje 72 osobe stradale od tajfuna

    Najmanje 72 osobe su nastradale u centralnoj filipinskoj provinciji Bohol, nakon što je snažan tajfun Rai udario u tu ostrvsku državu, saopštio je danas guverner lokalne provincije Artur Jap.

    Guverner je rekao da se 10 osoba vode kao nestale, dok je 13 ljudi povrijeđeno, javlja AP.

    On je istakao da bi broj smrtnih slučajeva mogao značajno da se poveća, zato što su samo 33 od 48 gradonačelnika mogla da mu podnesu izveštaj zbog prekinutih komunikacija.

    Jap je rekao da je jasno da je šteta koju je pretrpio Bohol velika.

    Vlada je saopštila da je pogođeno oko 780.000 ljudi, uključujući više od 300.000 stanovnika koji su morali da se evakuišu iz svojih domova.

    Najmanje 227 gradova i naselja je izgubilo struju, saopštili su zvaničnici i dodali da su oštećena tri regionalna aerodroma.

    Predsjednik Rodrigo Duterte doletio je u pogođeni region u subotu i obećao dvije milijarde pezosa (40 miliona dolara) pomoći.

    Naučnici već dugo upozoravaju da tajfuni postaju sve snažniji zbog globalnog zagrijevanja i klimatskih promjena koje izaziva čovjek.

  • Njemačka zaprijetila Rusiji uključivanje oštrih sankcija zbog Ukrajine

    Njemačka zaprijetila Rusiji uključivanje oštrih sankcija zbog Ukrajine

    Njemačka ministarka odbrane Kristin Lambreht ocijenila je da je u situaciji sa Ukrajinom Rusija agresor i da je potrebno učiniti sve da se zaustavi eskalacija, navodeći da to uključuje i prijetnju oštrim sankcijama.

    Lambreht je za Bild rekla da je zabrinuta zbog situacije u Ukrajini, ali nije direktno odgovorila na pitanje da li je spremna da pošalje vojnike Bundesvera u Ukrajinu.

    “Moramo da iscrpimo sve opcije diplomatije i ekonomskih sankcija. I svi dalji koraci moraju biti blisko koordinirani u NATO”, istakla je Lambreht pred posjetu Litvaniji.

    Na pitanje može li gasovod Severni tok 2 biti dio paketa sankcija, njemačka ministarka je odgovorila da je neophodno koristiti čitav set instrumenata koji su na raspolaganju.

    “Sada moramo da ciljamo na Putina i njegovo okruženje. Oni koji su odgovorni za agresiju moraju da osjete lične posljedice, na primjer da više ne mogu da idu na Jelisejska polja u Parizu u kupovinu”, rekla je Lambreht.

    NATO neće dozvoliti Moskvi da diktira vojni stav Alijanse
    NATO će razgovarati o bezbjednosnim prijedlozima Rusije, ali neće dozvoliti Moskvi da diktira vojni stav Alijanse, izjavila je danas njemačka ministarka odbrane Kristin Lambreht tokom posjete njemačkim trupama u Litvaniji, prenosi Srna.

    Moskva je juče postavila listu zahtjeva za Zapad koji uključuje povlačenje bataljona NATO-a iz Poljske i Estonije, Letonije i Litvanije, nekada u sastavu Sovjetskog Saveza.

    Rusija, takođe, zahtijeva pravno obavezujuću garanciju da će NATO odustati od bilo kakve vojne aktivnosti u istočnoj Evropi i Ukrajini i efektivni ruski veto na buduće članstvo Ukrajine u NATO – što je Zapad već isključio.

    “Razgovaraćemo o ruskim prijedlozima. Ali ne može biti da Rusija diktira partnerima u NATO-u njihov stav, i to je nešto što ćemo vrlo jasno istaći u razgovorima sljedeće nedjelje na Savjetu NATO-a”, rekla je Lambrehtova novinarima u Rukli tokom svoje prve posjete njemačkim trupama u inostranstvu.

    Ona je dodala da se trenutne tenzije moraju riješiti na diplomatskom nivou, ali isto tako i putem kredibilnog odvraćanja.

    Zapad je zaprijetio oštrim ekonomskim sankcijama Rusiji ukoliko Moskva eskalira svoje vojno prisustvo na granici Ukrajine. Moskva kaže da samo odgovara na prijetnje svojoj bezbjednosti iz sve bližih odnosa Kijeva sa NATO-om.

    Govoreći danas zajedno sa Lambrehtovom, litvanski ministar odbrane Arvidas Anusauskas je rekao da NATO ne smije da dozvoli Moskvi da podijeli Evropu na sfere uticaja.

  • Burne demonstracije protiv vojnog udara – suzavac i šok bombe

    a stotine hiljada ljudi, koje demonstriraju protiv vojnog udara, u glavnom gradu Sudana Kartumu bačen je jak suzavac, rekao je za Rojters svedok incidenta.

    Ranije tokom dana, sudanske snage bezbednosti, pored suzavca, upotrebile su i šok bombe, kako bi rasterale demonstrante koji su se okupili u prestonici protiv vojnog udara koji je bio 25. oktobra, prenosi Rojters.

    Demonstranti su marširali prema predsedničkoj palati, a okupili su se na manje od kilometra od palate, skandirajući “narod je jači” i “povlačenje je nemoguće”. Rojters u izveštaju navodi da su neki demonstranti utrčali u sporedne ulice kako bi se zaštitili od suzavca.

    Uprkos tome što su snage bezbednosti blokirale mostove u prestonici, demonstranti su uspeli da pređu most koji povezuje grad Omdurman sa centralnim Kartumom, ali su tu dočekani jakim suzavcem, rekli su za Rojters svedoci događaja.

    Demonstracije su planirane i u drugim gradovima širom zemlje.

    Masovni protesti u Sudanu izbili su nakon vojnog udara izvršenog u oktobru, a nastavljeni su i nakon postizanja sporazuma 21. novembra kojim je vojna hunta prihvatila da vrati na položaj civilnog premijera Abdalu Hamdoka, koji je do tada bio u kućnom pritvoru.

    Međutim, dogovor koji je Hamdok postigao s vojnim naišao je na nezadovoljstvo demonstranata koji su ga optužili za izdaju, iako je ranije taj političar predstavljao simbol otpora vojnim vlastima.

    Premijer Abdala Hamdok je u subotu uveče upozorio da se sudanska revolucija suočila sa velikim nazadovanjem i da politička nepopustljivost sa svih strana ugrožava jedinstvo i stabilnost zemlje.

    Bezbednosne snage su zatvorile glavne puteve koji vode do aerodroma i sedišta vojske, a zajedno sa paravojnim snagama raspoređene su oko predsedničke palate.

    Neki od demonstranata su nosili sudanske zastave i fotografije građana koji su ubijeni u demonstracijama u poslednjih nekoliko meseci.

    Navodi se da su ovo devete u nizu demonstracija protiv puča koje su nastavljene i nakon što je vojska 21. novembra vratila premijera Hamdoka, koji je bio u kućnom pritvoru, i oslobodila njega i druge političke zatvorenike.

    Sporazum o vraćanju Hamdoka na vlast nailazi na protivljenje demonstranata, koji su ga ranije videli kao simbol otpora vojnoj vladavini i osudili njegov dogovor sa vojskom kao izdaju, navodi Rojters.

    Civilne stranke koje su organizovale nekoliko masovnih protesta zahtevaju punu civilnu vlast pod sloganom “bez pregovora, bez partnerstva, bez legitimiteta”.

  • Nove tenzije na istoku: Bjelorusija spremna postaviti nuklearno oružje na svojoj teritoriji

    Nove tenzije na istoku: Bjelorusija spremna postaviti nuklearno oružje na svojoj teritoriji

    Ministar vanjskih poslova Bjelorusije Vladimir Makei izjavio je kako je Bjelorusija spremna, uslijed novog zaoštravanja odnosa s NATO savezom, postaviti nuklearno naouružanje na teritoriji države kako bi spriječila eventualna NATO djelovanja.

    On je naglasio kako su odnosi između Rusije i Bjelorusije s jedne, te NATO saveza s druge strane narušeni, te da zbog toga Rusija i Bjelorusija razmišljaju o brojnim opcijama, uključujući i nuklearno naoružanje.

    “Ono što je predsjednik Lukašenko već ranije najavio, razmatramo mogućnost raspoređivanja nuklearnog oružja na bjeloruskoj teritoriji kao jedan od mogućih odgovora na akcije NATO saveza na teritoriji Poljske”, rekao je Makei.

    Nešto ranije, o raspoređivanju nuklearnog naoružanja govorio je i Aleksandar Lukašenko koji je u intervjuu izjavio da će pozvati ruskog predsjednika Putinada pošalje u Bjelorusiju nuklearno oružje koje je povučeno nakon raspada Sovjetskog Saveza.

    “Ponudio bih Putinu da vrati to oružje na bjelorusku teritoriju”, rekao je Lukašenko.

    Tokom subote, Rusija je na prostor Bjelorusije poslala dva bombardera Tu – 22M3 koji imaju kapacitet nošenja nuklearnog oružja.


    Kako je saopćeno, patroliranje ruskih bombardera na bjeloruskoj teritoriji imalo je za cilj naglašavanje bliskih veza između saveznika usred tenzija sa Zapadom.

    Ministarstvo odbrane Rusije je saopćilo da su dva bombardera uvježbavala izvršavanje zajedničkih zadataka s bjeloruskim ratnim zrakoplovstvom i protivvazdušnom odbranom. Prema riječima ruskih zvaničnika, avioni su se na teritoriji Bjelorusije zadržali oko četiri sata.