VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • “Moskva i Peking moraju preduzeti više zajedničkih akcija”

    “Moskva i Peking moraju preduzeti više zajedničkih akcija”

    Neke međunarodne snage i dalje se miješaju u unutrašnje poslove Kine i Rusije pod maskom “demokratije” i “ljudskih prava”, zbog čega Kina i Rusija moraju preduzeti više zajedničkih akcija da bi efikasnije zaštitile bezbjednosne interese dvije strane i imale važnije mjesto u globalnom upravljanju, piše danas Kineska medijska grupa.

    Kina i Rusija su stalne članice Savjeta bezbjednosti i dijele zajedničke stavove i stavove o zaštiti međunarodne pravičnosti i pravde, te o promovisanju demokratizacije međunarodnih odnosa.

    Od zajedničkog promovisanja političkog rješavanja pitanja Avganistana do zajedničkog nastupa protiv takozvanog “demokratskog samita” koji su SAD stvorile da bi produbile podjele, kinesko-ruska saradnja nije samo moćna provjera i ravnoteža protiv hegemonizma, već i čvrsto održavanje međunarodnog sistema sa UN kao jezgrom, ubrizgavajući više izvijesnosti u neizvijesni međunarodni poredak, piše u komentaru KMS.

    KMS podsjeća da su kineski predsjednik Si Đinping i ruski predsjednik Vladimir Putin imali video-sastanak, kako bi razmijenili mišljenja o temama kao što su bilateralni odnosi, pragmatična saradnja i međunarodna strateška saradnja.

    “Dogovor o Zimskim olimpijskim igrama”, koji su sklopile dvije strane, pokazuje duboko prijateljstvo između dva lidera država i takođe svjedoči o visokom stepenu političkog međusobnog povjerenja između dvije zemlje.

    Ovaj sastanak je drugi video-sastanak dvojice lidera Kine i Rusije ove godine i 37. susret dvije strane od 2013. godine.

    Pod rukovodstvom lidera državne diplomatije, odnosi Kine i Rusije su u najboljem periodu u istoriji, a praktična saradnja u različitim oblastima i dalje postiže rezultate, piše KMS.

    Dvojica šefova država su na ovom sastanku sveobuhvatno sumirala bilateralne odnose u ovoj godini i izrazili zadovoljstvo rezultatima saradnje.

    Uzimajući za primjer ekonomiju i trgovinu, uprkos uticaju epidemije, obim trgovine između Kine i Rusije ove godine je dostigao novi maksimum, premašivši 130 milijardi američkih dolara za 11 mjeseci.

    Osim toga, bilateralna saradnja je bila plodonosna u oblastima energetskih i tehnoloških inovacija.

  • Ukrajina najavila kako će uskoro priznati Jerusalem kao glavni grad Izraela

    Ukrajina najavila kako će uskoro priznati Jerusalem kao glavni grad Izraela

    Ambasador Ukrajine u Izraelu Jevgen Kornijčuk izjavio je kako bi ova zemlja uskoro mogla priznati Jerusalem kao prijestolnicu Izraela što je pitanje koje je u prošlosti izazivalo brojne kontroverze.

    Kako je naveo ambasador u razgovoru za The Times of Israel, Ukrajina u naerdnom periodu želi ojačati odnose s Izraelom, naročito u sigurnosnom i odbrambenom sektoru, a priznanje Jerusalema kao glavnog grada trebao bi predstavljati dio “paketa” koji se tiče unapređenja odnosa.

    “Vjerujem da je pitanje priznanja stvar mjeseci, a ne godina. Čim dobijemo dozvolu, odmah ćemo to učiniti. Naravno, jasno je kako moramo čekati službeno priznanje”, rekao je ambasador.

    O mogućem priznanju Jerusalema kao glavnog grada Izraela nedavno su razgovarali i predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski i predsjednik Izraela Isaac Herzog na obilježavanju 80. godišnjice masakra u Babi Jaru u Ukrajini.

    “Znamo kako je nemati svoju državu. Znamo i šta znači braniti vlastitu državu po cijenu života. Ukrajinci i Jevreji cijene slobodu i podjednako rade na tome da budućnost naših država bude po našem ukusu, a ne prema ukusu kakav drugi žele za nas. Izrael je često primjer za Ukrajinu”, rekao je Zelenski.

    O odnosima Izraela i Ukrajine govorio je i ukrajinski premijer Denis Šmihal koji je naglasio kako je ova država zahvalna Izraelu za podršku.

    “Želio bih da se posebno zahvalim Izraelu za stalnu podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine. Glas civilnih i vjerskih organizacija o ovom pitanju jednako je važan kako bi se dalo do znanja svijetu da se Ukrajina trenutno bori za svoju nezavisnost”, rekao je Šmihal.

  • Američki mediji: Biće rata?

    Američki mediji: Biće rata?

    Stručnjak za bezbednost Endrju Mišta smatra da u narednih pet godina može doći do oružanog sukoba velikih sila, piše “Volstrit džurnal”.

    Po pisanju tog lista, rizik od konfrontacije između SAD i Kine je mnogo veći nego ranije. Sukob može da preraste u vruću fazu, na primer, zbog spora dve države oko pripadnosti Tajvana.

    Mišta smatra da bi druge sile mogle izazvati SAD zbog nespremnosti američke vojske za takav format rata. Uz to, Pentagonu će za modernizaciju vojske biti potrebno oko 15 godina, prenosi Sputnjik.

    Pored toga, Zapad se sada nalazi u komplikovanoj situaciji zbog talasa migracije sa Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, epidemije virusa korona i “kulturne revolucije”, mišljenja je autor.

    Prema rečima stručnjaka, svi ovi faktori su značajno oslabili SAD. To daje mogućnost za države koje žele da zbace Vašington sa podijuma, zaključio je Mišta.

  • Požar na psihijatrijskoj klinici, na desetine mrtvih

    Najmanje 27 ljudi je stradalo pošto je požar danas izbio na jednoj psihijatrijskoj klinici u japanskom gradu Osaki, saopštio je neimenovani japanski zvaničnik.

    Taj zvaničnik gradske vatrogasne službe Osake, rekao je Rojtersu da je bar još jedna osoba povređena.

    Potvrđeno je da su tri osobe preminule u bolnici, javlja emiter MBS.

    Policija istražuje uzrok požara, uključujući izveštaje da je jedan muškarac podmetnuo požar u zgradi, navodi Kjodo njuz, pozivajući se na osobe uključene u istragu.

    List “Jomiuri” navodi da je jedan stariji čovek u zgradu uneo torbu iz koje je curila zapaljiva tečnost i koja se zapalila. Požar je izbio ubrzo nakon što je klinika, koja se nalazi na četvrtom spratu osmospratne poslovne zgrade, počela sa radom u 10 časova po lokalnom vremenu, javila je javna televizija NHK. Na snimku NHK-a se vidi kako se dim izbija iz prozora sa četvrtog sprata i krova.


    U zgradi se nalazi klinika, škola engleskog jezika i još neke druge kompanije. Ukupno je 70 vatrogasnih vozila mobilisano za gašenje požara, koji je uglavnom ugašen u roku od pola sata od poziva hitne pomoći, naveli su zvaničnici.

  • EU: Sankcije za Moskvu spremne, nada u diplomatasko rješenje

    EU: Sankcije za Moskvu spremne, nada u diplomatasko rješenje

    Lideri Evropske unije fokusirali su se na današnjem samitu na mjere za sprečavanje moguće ruske vojne invazije na susjednu Ukrajinu, uz prijetnje sankcijama za Moskvu i najavu diplomatskih razgovora, prenosi AP.

    Istovremeno, Rusija je saopštila da je podnijela nacrt dokumenata SAD u kojima se razrađuju bezbjednosni aranžmani koji bi spriječili širenje NATO na Ukrajinu.

    Nagomilavanje ruske vojske na granici s Ukrajinom zauzelo je centralno mjesto na samitu 27 lidera EU, nakon molbe ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog za uvođenje dodatnih sankcija Moskvi, a prije bilo kakvog mogućeg napada na njegovu zemlju, uz upozorenje da bi djelovanje nakon bilo kakvog sukoba došlo prekasno.

    Na pitanje novinara da li će Evropa reagovati na poziv Zelenskog, predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel je rekao da su spremni da preduzmu dodatne kaznene mjere ako bude potrebno u skladu sa razvojem situacije.

    Očekuje se da će lideri EU danas odobriti nacrt zaključka samita, u koji je AP imao uvid, a u kojem se upozorava da će “svaka dalja vojna agresija na Ukrajinu imati ogromne posljedice i ozbiljne troškove kao odgovor”.

    Njemački kancelar Olaf Šolc upozorio je Moskvu da “ne prelazi liniju”.

    “Nepovredivost granica je jedan od veoma važnih temelja mira u Evropi i svi zajedno učinićemo sve da osiguramo da ta nepovredivost zaista ostane netaknuta”, izjavio je Šolc.

    Litvanski predsjednik Gitanas Nauseda rekao je da EU ne bi trebalo da potcjenjuje prijetnju koju predstavlja rusko gomilanje vojske i dodao da su potezi Moskve doveli do najgore bezbjednosne situacije od raspada Sovjetskog Saveza.

    Mnogi od evropskih lidera su poručili da računaju na diplomatske pregovore kao način sprečavanja ruske vojne akcije u Ukrajini.

    Slovenački premijer Janez Janša, čija zemlja predsjedava Evropskom unijom do kraja godine, predložio je pregovore Francuske, Njemačke, Ukrajine i Rusije.

    “Možda ima nekih otvorenih kanala za neke ozbiljne pregovore tokom narednih dana”, rekao je Janša.

    Moskva negira da planira napad na Ukrajinu, ali američki obavještajni zvaničnici navode da je Rusija prebacila 70.000 vojnika blizu Ukrajine i da se priprema za invaziju početkom sljedeće godine.

    Francuska i Njemačka su 2015. godine posredovale u mirovnom sporazumu koji je pomogao da se okončaju neprijateljstva velikih razmjera u istočnoj Ukrajini, gdje se provladine snage bore protiv separatista, ali sukob, u kome je 14.000 ljudi ubijeno i dalje tinja, navodi AP.

    Kremlj je danas ponovo pozvao zapadne lidere da osiguraju pravno obavezujuće garancije koje sprečavaju širenje NATO na Ukrajinu i razmještanje naoružanja Sjevernoatlantske alijanse na tom području, nazivajući to “crvenom linijom” za Moskvu.

    SAD i njihovi saveznici odbili su da daju takve garancije, ali su se ruski predsjednik Vladimir Putin i američki predsjednik Džozef Bajden prošle nedjelje dogovorili o nastavku razgovora kako bi razmotrili pitanja koja izazivaju zabrinutost Rusije, prenosi AP.

  • Na raspravi Doma lordova Velike Britanije o BiH poručeno: Moramo uvesti sankcije

    Na raspravi Doma lordova Velike Britanije o BiH poručeno: Moramo uvesti sankcije

    U Domu lordova Velike Britanije raspravlja se i o Bosni i Hercegovini, a ukazano je na to da član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske i zvaničnici iz ovog entiteta narušavaju integritet države.

    Lord Bourne od Aberystwytha se na početku svog govora podsjetio dana kada je posjetio Bosnu i Hercegovinu i Srebrenicu, kao ministar vanjskih poslova Britanije poručivši da je ovdje sreo razne nevjerovatne ljude, međutim upozorio je na to da se u ovoj državi trenutno dešava haos.

    “Suočavamo se sa ozbiljnom prijetnjom jer Milorad Dodik pokušava da napravi haos unutar države BiH. Dio pod srpskim rukovodstvom pokušava da potkopa Ustav”, rekao je on.

    Dodaje kako Dodik ne priznaje izmjene Krivičnog zakona koje je donio Valentin Inzko o zabrani negiranja genocida.

    “Moramo koristiti naš zajednički utjecaj, ne možemo sramno nedjelovati kao prije 26 godina… Ne možemo dozvoliti da se ovoj predivnoj zemlji ponovo desi nešto loše”, rekao je on.

    Podcrtao je kako Velika Britanija mora spriječiti secesiju Republike Srpske i da je upravo to ono što se dešava u BiH.

    “Moramo dati podršku Schmidtu i moramo nametnuti sankcije, imamo pravni okvir za to. Zaista se nadam da će vlada poduzeti snažnije akcije, imamo priliku da djelujemo, zato moramo djelovati. Mi imamo metode i možemo da umanjimo ovu strašnu prijetnju”, rekao je on.

    Osim njega obratila se i baronesa Arminka Helić koja je kazala da je BiH u najvećoj krizi od završetka rata te da se svi u državi plaše da bi se ponovo moglo desiti nešto strašno.

    Lord Randall od Uxbridgea rekao je: “BiH je bila model integracije gdje su ljudi živjeli zajedno bez obzira na razlike i šta se desilo devedesetih, a to je najgora stvar. Nisam očekivao takvo divljaštvo, etničko čišćenje”, dok je baronesa Warsi poručila da su, ako ne sankcionišu osobe koji negiraju genocid, isti kao i oni”.

  • Zaharova: Šmit nema legitimitet za visokog predstavnika

    Zaharova: Šmit nema legitimitet za visokog predstavnika

    Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova ponovo je negirala ulogu visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita, kojeg Republika Srpska ne priznaje, i istakla da on nema legitimitet neophodan za obavljanje funkcije visokog predstavnika.

    “Njemački državljanin Krstijan Šmit ne može se smatrati visokim predstavnikom za Bosnu i Hercegovinu, budući da Savjet bezbjednosti UN nije usvojilo rezoluciju kojom se on imenuje na ovu funkciju – takav rusko-kineski nacrt rezolucije je blokiran”, rekla je Zaharova u intervjuu za Tass, koji je Ambasada Rusije u Sarajevu prenijela na svom zvaničnom Facebook profilu.

    Zaharova ističe da “o imenovanju Šmita” koju su 27. maja dali akreditovani ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Savjeta za implementaciju Mirovnog (Dejtonskog) sporazuma za Bosnu i Hercegovinu (UO PIC) u Sarajevu nije dovoljno”.

    “U nedostatku izražene međunarodne podrške i, što je od posebnog značaja, konsenzusa unutar same Bosne i Hercegovine, Šmit nema legitimitet neophodan za obavljanje funkcije visokog predstavnika. Rusija je bila primorana da suspenduje učešće na sastancima Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira koji se održavaju u Sarajevu pod predsedavanjem samoimenovanog visokog predstavnika”, kazala je Zaharova.

    Istakla je da “nelegitimni visoki predstavnik nema nikakva vanredna izvršna ovlaštenja u smislu Aneksa 10 Mirovnog sporazuma i odgovarajućih odluka konferencija o implementaciji Mirovnog sporazuma”.

    “Prijetnje Kristijana Šmita da će iste upotrijebiti protiv nepoželjnih za njega predstavnika naroda BiH nisu ništa drugo do želja za zavaravanjem. Svaki pokušaj upotrebe represivnog instrumentarija treba smatrati provokacijom”, navela je.

    “Očigledna je apsurdnost situacije u kojoj se stranac, koga ne biraju građani BiH, po svom nahođenju miješa u unutrašnje stvari zemlje, ne snosi nikakvu odgovornost za svoje postupke i zamjenjuje zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast”, rekla je Zaharova za Tass.

    Zaharova je rekla da u “ovim uslovima, srpski narod, kao jedan od tri ravnopravna državotvorna naroda Bosne i Hercegovine, s pravom odbija da prizna Šmita.

    “Visoki predstavnik nije odgovoran čak ni sudovima – ni domaćim ni međunarodnim. U evropskoj demokratskoj zemlji, kakva i jeste BiH, ne bi trebalo da bude mjesta za takvu strukturu, čije su aktivnosti suprotne principima vladavine prava”, navela je portparolka ruskog MSP-a.

    Podsjetila je da je Upravni odbor još 2006. godine donio temeljnu odluku o gašenju Kancelarije visokog predstavnika (OHR), a 2008. godine usaglašen je Program “5+2” koji je potrebno prilagoditi promijenjenoj stvarnosti.

    Učešće međunarodne zajednice u postkonfliktnom procesu stabilizacije u BiH u smislu Poglavlja VII Povelje UN-a zahtijeva, ističe Zaharova, izbalansiran pristup procjeni stanja u zemlji i faktora njenog razvoja. “Kontraproduktivna su nastojanja OHR-a i spoljnog prisustva u BiH da za pogoršanje unutrašnje političke klime okrive Republiku Srpsku i njene legalno izabrane predstavnike”, navela je Zaharova.

    Istakla je i da BiH treba “osloboditi protektorata”:

    “Napori međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini moraju biti usmjereni na oslobađanje ove suverene i nezavisne evropske države od spoljnog protektorata u vidu visokog predstavnika. Kako pokazuju nedavna dešavanja u BiH, isti u sve većoj mjeri postaje faktor destabilizacije situacije u zemlji”, istakla je Zaharova.

  • Rusija poslala poruku za NATO: “Stvaramo oružane snage”

    Rusija poslala poruku za NATO: “Stvaramo oružane snage”

    Moskva je poslala NATO-u brojne predloge za bezbednosna pitanja, ali još uvek nije dobila odgovor.

    To je rekla danas za RT DE portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova

    “Znamo šta su bezbednosna pitanja. Zbog toga stvaramo oružane snage, pozivajući naše zapadne partnere da se uključe u razgovore o načinima da svet bude sigurnije i stabilnije mesto, kao i da sprečimo sukobe i da rešavamo probleme mirnim putem”, kazala je Zaharova, prenosi agencija TAS.

    Ona je dodala da zapadne zemlje pokušavaju da okrive Rusiju za raspoređivanje trupa na granici sa Ukrajinom, što je, kako je navela, ništa drugo do zapadna medijska propaganda.

    Ona je preporučila da, umesto postavljanja pitanja o poziciji ruskih trupa, zapadni mediji bi trebalo da se fokusiraju na to kako je mnogo NATO trupa bilo stacionirano u Ukrajini i koliko je naoružanja dato toj zemlji prethodnih godina.

    Zaharova je takođe u intervjuu ukazala na održavanje višestrukih vežbi koje je NATO izveo u Crnom moru.

    Podsetimo, ranije danas povodom sukoba s Rusijom oglasio se šef NATO.

    On je to rekao na konferenciji za novinare posle sastanka sa predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim u Briselu.

    “Vidimo značajno nagomilavanje vojnih snaga oko Ukrajine, tenkove i mnogo opreme. To je neopravdano i podriva bezbednost Ukrajine i Evrope”, rekao je Stoltenberg, prenosi Interfaks.

  • Njemačka predlaže ekonomsku izolaciju RS-a, žele preraspodjelu EU fondova za BiH

    Njemačka predlaže ekonomsku izolaciju RS-a, žele preraspodjelu EU fondova za BiH

    Glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Njemačke Christofer Burger govorio je o planovima njemačke diplomatije i ministrice Annalene Baerbock kada je riječ o eventualnom uvođenju sankcija za Milorada Dodika i vlasti u RS-u zbog secesionističkih aktivnosti.

    Na konferenciji za medije Ministarstva vanjskih poslova novinari su pitali Burgera o tome šta se konkretno razmatra kada se govori o tome da Milorad Dodik mora platiti cijenu za secesionističke aktivnosti.
    “Annalena Baerbock je nakon sastanka u ponedjeljak rekla da EU mora poslati jasan signal protiv pokušaja secesije te da se osigura da destruktivna politika Dodika i RS-a ne prođe bez posljedica. Ona predstavlja oštar i opasan napad na jedinstvo BiH i na Dejton. Zato nam je jasno da mi nećemo sarađivati s entitetom koji aktivno radi na uništenju BiH, a radimo i na nivou Evropske unije kako bismo preraspodijelili sredstva projekata koja su namijenjena Bosni i Hercegovini”, naveli su iz Ministarstva vanjskih poslova Njemačke.
    Također, glasnogovornik Burger je naglasio kako se unutar Evropske unije razmatraju i mjere protiv pojedinaca koji dovode u pitanje teritorijalni integritet BiH.

    “U bliskom smo kontaktu s partnerima u EU, ali i sa Sjedinjenim Američkim Državama i Velikom Britanijom. To su teme o kojima se sada vode rasprave kako bi se stavio jasan znak ‘Stop’ na takve neprihvatljive secesionističke tendencije. Naravno, kada će se donijeti takve odluke ne ovisi samo o Saveznoj vladi Njemačke, već se tiče i koordinacije s evropskim partnerima”, izjavio je glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Njemačke Christofer Burger.

    O mogućim ekonomskim sankcijama i o tome šta bi one mogle podrazumijevati govorio je i visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, koji je naglasio kako sankcije nisu jedini instrument djelovanja.

    “Zamislivo je i da se uslovi svaka uplata koja stiže u BiH ili u neku od njenih institucija”, kaže Schmidt.


    Podsjetimo, bivši ministar vanjskih poslova Njemačke Heiko Maas prvi je nametnuo priču o uvođenju svojevrsnih ekonomskih sankcija RS-u. U nedavnom intervjuu za Klix.ba Maas je izjavio kako Njemačka ne može sjediti skrštenih ruku dok vlasti u RS-u provode secesionističke aktivnosti.

    “Njemačka pruža najveću bilateralnu podršku Bosni i Hercegovini. No, sasvim je jasno: mi niti možemo niti hoćemo usmjeravati novac njemačkih poreskih obveznika u entitet koji aktivno radi na uništavanju Bosne i Hercegovine kao države. A razmislit ćemo i o pojedinačnim mjerama protiv onih koji dovode u pitanje teritorijalni integritet ove zemlje”, pojasnio je tada Maas.

  • Borelj: Pripremamo kompletan set sankcija Rusiji

    Borelj: Pripremamo kompletan set sankcija Rusiji

    Evropska unija priprema kompletan set sankcija Rusiji, izjavio je visoki predstavnik EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku Žozep Borelj.

    On je novinarima po dolasku na samit lidera EU u Briselu rekao da će se tokom današnjeg sastanka razgovarati o uvođenju sankcija Moskvi.

    “Ne mogu da kažem /koje će konkretno biti sankcije/. Razgovaraćemo o tome prije postizanja dogovora, ali spremamo kompletan set sankcija”, istakao je Borelj.

    Borelj je potvrdno odgovorio na pitanje da li će članice EU ovaj put moći da postignu konsenzus u vezi sa sankcijama Rusiji, javio je TASS.

    Kijev i Zapad su nedavno izrazili zabrinutost zbog onoga što su nazvali pripremama Moskve da izvrši invaziju na Ukrajinu. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov ocijenio je da su takve izjave “prazna i neosnovana eskalacija tenzija” i naglasio da Rusija nije prijetnja bilo kome.

    Peskov je istakao da ne isključuje moguće provokacije kako bi se opravdale tvrdnje Kijeva i Zapada, upozorivši da će svaki pokušaj rješavanja sukoba u Ukrajini silom nositi ekstremno ozbiljne posljedice.