Kategorija: Svijet

Sveta Stolica neće učestvovati u Odboru za mir koji je inicirao američki predsjednik Donald Tramp, izjavio je državni sekretar Vatikana kardinal Pjetro Parolin, naglasivši da takva inicijativa nije primjerena ulozi Vatikana i da rješavanje međunarodnih kriza treba da bude u nadležnosti Ujedinjene nacije.

Sastanak povodom Lateranskih ugovora

Parolin je izjavu dao na marginama bilateralnog sastanka sa Vladom Italija u Palati Boromeo u Rimu, sjedištu ambasade Italije pri Vatikan, povodom godišnjice potpisivanja Lateranskih ugovora, prenio je “Vatican News”.

Nedoumice oko rada Odbora

Odgovarajući na pitanja novinara o učešću Italije kao posmatrača u Odboru za mir, Parolin je naveo da postoje određene tačke koje izazivaju nedoumice.

– Postoje kritične tačke koje bi zahtijevale dodatna objašnjenja. Važno je da se pokušava pronaći odgovor, ali za nas postoje pitanja koja bi trebalo razjasniti – rekao je on.

Stav Vatikana: UN imaju ključnu ulogu

Državni sekretar Vatikana istakao je da Sveta Stolica smatra kako bi kriznim situacijama na međunarodnom nivou prije svega trebalo da upravljaju Ujedinjene nacije, naglašavajući da je riječ o stavu na kojem Vatikan dugoročno insistira.

Plan Odbora i tema prvog sastanka

Inicijativu za formiranje Odbora za mir pokrenuo je Donald Tramp, a prema njegovom planu to tijelo bi nadziralo privremenu upravu u Pojasu Gaze, uz mogućnost proširenja mandata i na druge konflikte.

Prvi sastanak Odbora zakazan je za četvrtak u Vašingtonu, a glavna tema biće obnova Gaze.

EU i Italija u ulozi posmatrača

Italija i Evropska unija najavile su da će njihovi predstavnici prisustvovati u svojstvu posmatrača, bez formalnog pristupanja tom tijelu.

Papa Lav XIV, prvi papa iz Sjedinjenih Američkih Država, pozvan je u januaru da se priključi radu Odbora za mir.

Obavještajna služba njemačke pokrajine Donja Saksonija klasifikovala je danas (17.februara) ogranak krajnje desničarske stranke Alternativa za Njemačku (AfD) kao “ekstremistički”.

Takođe, podigla ga je na nivo “objekta nadzora od posebnog značaja”, čime se omogućava širi spektar mjera praćenja zbog sumnje na desničarski ekstremizam, saopštili su pokrajinski zvaničnici.

Ministarka unutrašnjih poslova Donje Saksonije Danijela Behrens i šef pokrajinske službe za zaštitu ustavnog poretka Dirk Pejril objavili su odluku na konferenciji za novinare u Hanoveru, prenio je danas Dojče vele.

“Najveća prijetnja društvu dolazi od desnog ekstremizma”

Behrens je navela da procjena obavještajne službe pokazuje da “najveća prijetnja društvu dolazi od desnog ekstremizma” i da ogranak AfD u toj pokrajini može da se svrsta u tu kategoriju.

Ona je optužila tu stranku da “sa prezirom” tretira državne institucije, zagovara takozvanu “remigraciju” miliona ljudi i osobe migrantskog porijekla predstavlja kao građane drugog reda.

Prema navodima pokrajinske službe za zaštitu ustavnog poretka, AfD je podignut sa drugog na treći, najviši nivo trostepene skale posmatranja, što znači da je sada “potvrđeno desnoekstremističko nastojanje”.

Time se snižava prag za primjenu obavještajnih mjera, uključujući upotrebu prikrivenih saradnika i pojednostavljeno praćenje telekomunikacija.

Behrens je istakla da će zbog nove klasifikacije biti potrebno provjeriti pojedinačne slučajeve, jer ekstremisti ne mogu biti državni službenici.

Obavještajna služba navodi da je oko 850 od približno 8.000 članova AfD u Donjoj Saksoniji identifikovano kao desni ekstremisti.

Slične klasifikacije u drugim pokrajinama

Slične klasifikacije već važe za ogranke AfD u drugim njemačkim pokrajinama, kao i za stranku na saveznom nivou, iako AfD tu odluku osporava pred sudovima.

AfD je na pokrajinskim izborima u Donjoj Saksoniji 2022. godine osvojio 11 odsto glasova i trenutno je druga po veličini opoziciona stranka u toj pokrajini, prenosi Tanjug.

Uprkos oznaci ekstremizma, stranka je na prošlogodišnjim saveznim parlamentarnim izborima postala najveća opoziciona partija.

Talibani su usvojili zakon koji život pijetla čini vrednijim od života žene u Avganistanu.

Vrhovni vođa Avganistana i vođa talibana Mula Hajbatulah Ahundzada izdao je novi radikalni zakon o krivičnom postupku.

Organizacija za ljudska prava iz Ravadara objavila je dokument na svojoj veb-stranici, upozoravajući da zakon sada legalizuje diskriminaciju na osnovu pola, religije i klase, kao i ropstvo, ubijanje disidenata i nasilje, posebno nad ženama i djecom.

Zakonu nedostaju mnogi pravni principi koji se smatraju fundamentalnim širom svijeta, kao što su puno pravo na odbranu, vladavina prava, jednakost pred zakonom i pretpostavka nevinosti optuženog.

15 dana zatvora ako muž pretuče ženu

Međutim, on podrazumijeva gotovo neograničenu moć muževa nad ženama, roditelja nad djecom i nastavnika nad učenicima.

Evo jednog primjera koji je privukao pažnju mnogih organizacija za ljudska prava i feminističkih organizacija.

Žena ne smije posjetiti ni rodbinu bez muža. Foto Tanjug/AP

Član 32 zakona kaže: “Ako muž prekomjerno tuče svoju ženu, što rezultira prelomima, ranama ili modricama na njenom tijelu, i ako žena dokaže opravdanost svoje žalbe sudiji, muž se smatra kriminalcem. Sudija ga mora osuditi na 15 dana zatvora”.

S druge strane, prema članu 70: “Svako ko primorava životinje (pse, kamile, ovce i slično) ili ptice (kokoške, prepelice, jarebice) na borbu smatra se kriminalcem. Sudija će ga osuditi na pet mjeseci zatvora.” Ukratko, organizovanje, recimo, borbe pijetlova je teži zločin od nanošenja tjelesnih povreda ženi.

Gotovo nemoguće dokazivanje nasilja

Čak i kada nasilje pređe taj prag, presuda zavisi od toga da li žena može da dokaže zlostavljanje na sudu – pokazujući svoje povrede sudiji.

To je gotovo nemoguće jer su žene obavezne da u javnosti budu potpuno pokrivene.

Takođe, moraju da se pojave pred sudom u pratnji muža ili muškog staratelja, iako je u većini slučajeva upravo muž nasilnik.

Isti propisi dozvoljavaju da udata žena bude osuđena na do tri mjeseca zatvora ako posjeti rodbinu bez dozvole muža, čak i ako bježi od nasilja.

Talibani, kao i oko polovina svih muslimana u svijetu danas, pridržavaju se teološke i pravne doktrine poznate kao hanefijski mezheb, ali je u Avganistanu sada usvojeno radikalno tumačenje ove škole.

Razmatrani izvori prava, od najvažnijih do najmanje važnih, jesu Kuran, Hadis, mišljenja saputnika i najbližih sljedbenika proroka Muhameda, analogije sa već riješenim pravnim pitanjima, razmatranja svrsishodnosti i lokalni sekularni običaji.

Talibani odbacuju moderne pravne principe kao što su jednakost pred zakonom, pretpostavka nevinosti ili pravo na odbranu, koje opisuju kao “inovacije”, što je za njih praktično ravno jeresi.

Sudija izriče kaznu po svom nahođenju

Pored toga, novi zakon ostavlja dosta prostora za tazir. To je institucija islamskog prava prema kojoj, kada se djelo smatra zločinom, ali kazna nije eksplicitno propisana zakonom, sudija je izriče po sopstvenom nahođenju.

Štaviše, u mnogim slučajevima sudija nije sudija već birokrata, i svaki musliman koji vidi da neko radi nešto “pogrešno” ima pravo, pa čak i obavezu, da preduzme mjere, uključujući nasilje, kako bi “spriječio porok”.

Međutim, zakon ne sadrži stroge kriterijume za to šta predstavlja “grešno” djelo, tako da svako može da ga tumači kako želi.

Klasna podjela društva

Pored toga, ovaj zakon legalizuje ropstvo, podjelu društva na klase, “rodni aparthejd” i nasilje. Optimisti će uzvratiti da stručnjaci za talibanski pokret tvrde da je sve ovo već uspostavljeno i legalizovano prethodnim talibanskim zakonima.

Na primjer, već postoji klasna podjela društva na ulame (vjerske učenjake), ašraf (plemstvo, uključujući plemenske starješine i trgovce) i srednju i nižu klasu stanovništva.

Novi zakon ne uvodi ovu podjelu, već polazi od činjenice da je društvo tako strukturirano, a to je zato što su tumači zakona to pretpostavili prije više od hiljadu godina.

Na primjer, Zakon o promociji vrline i sprečavanju poroka iz 2024. godine jedan je od temelja talibanskog pravnog sistema, a propisuje obaveznu molitvu pet puta dnevno, zabranjuje muslimanima da se sprijateljuju sa nemuslimanima.

Takođe, uvodi strogu vjersku cenzuru, zabranjuje muziku i ples, zahtijeva od žena da kriju svoja lica i glasove od nepoznatih muškaraca i zabranjuje im da napuštaju kuću bez staratelja.

Talibani vratili vlast 2021. godine

Na čelu talibana, otkako su vratili vlast u Avganistanu 2021. godine nakon povlačenja američkih trupa, nalazi se Ahundzada, koji je takođe i šef države.

Novi radikalni zakon talibana legalizuje ropstvo i nasilje. Foto Tanjug/AP

Godine 2017. Ahundzadin sin je postao bombaš samoubica kada je džipom punim eksploziva uletio u kontrolni punkt proameričke vlade u provinciji Helmand na jugu Avganistana.

Ahundzada ne samo da je znao za to, već je i blagoslovio svog sina za tu akciju.

Kao vrhovni vođa, Ahundzada zvanično nije odgovoran nikome osim Alahu, a njegova naređenja su nesumnjiva. Izuzetno rijetko se pojavljuje u javnosti. Poznate su samo dvije njegove fotografije i nekoliko audio-snimaka njegovih govora, uglavnom propovijedi u džamijama u Kandaharu.

Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko u utorak je izrazio podršku ruskoj ideji ujedinjenja svih zemalja koje se suočavaju sa sankcijama, izvijestila je državna novinska agencija “Belta”.

Inicijativa Moskve i odgovor Minska
Lukašenko je na sastanku vlade objasnio da ga je rusko Ministarstvo vanjskih poslova kontaktiralo kao predsjednika Vrhovnog državnog savjeta kako bi razmotrio to pitanje i “nekako ujedinio sve one koji su pod sankcijama”.

“Uvjerili smo i Kinu. Ne treba im uvjeravanje; razumiju da će oni biti sljedeći”, dodao je.

Lukašenko je izjavio da je 50 zemalja trenutno pod direktnim sankcijama, što indirektno utiče na “stotine država”.

Poruka Zapadu: Ujedinjeni protiv sankcija
“Ako se ujedinimo i postignemo dogovor, oni koji su nam nametnuli sankcije biće uplašeni”, utvrdio je bjeloruski čelnik, prenosi “Anadolija”.

Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei upozorio je u utorak da bi američki ratni brodovi trenutno raspoređeni u Perzijskom zalivu “mogli biti potopljeni na dno mora”.

“Najjača vojska na svijetu mogla bi dobiti šamar od kojeg se neće moći oporaviti”, rekao je Hamnei na događaju u Teheranu, referišući se na tvrdnju američkog predsjednika Donalda Trampa da Vašington ima “najjaču vojsku” na svijetu.

Hamnei je nastavio:

“Stalno govore da smo poslali ratni brod prema Iranu. Pa, ratni brod je zaista opasna mašina, ali opasnije od ratnog broda je oružje koje ga može potopiti na dno mora”, dodao je.

Oštra poruka Teherana Vašingtonu
Hameneijev komentar uslijedio je nakon nedavnih Trampovih prijetnji Teheranu i gomilanja američke vojske u regiji usred pojačanih napetosti.

Američko gomilanje snaga u Zalivu
U petak je Tramp rekao da će se USS Gerald R. Ford, opisan kao najveći svjetski nosač aviona, uskoro uputiti u regiju ako pregovori između Vašingtona i Teherana propadnu.

“U slučaju da ne postignemo dogovor, trebaće nam”, rekao je Tramp. “Uskoro će krenuti.”

USS Abraham Lincoln i flota razarača već su stacionirani u Perzijskom zalivu, nakon što su poslani prošli mjesec usred rastućih napetosti između dviju zemalja.

Nuklearni pregovori u Ženevi
O tekućim nuklearnim pregovorima, Hamnei je rekao da je, kada se pregovori odvijaju, unaprijed odlučivanje o ishodu “pogrešno i glupo”.

Drugi krug indirektnih nuklearnih pregovora između Teherana i Vašingtona, pod omanskim posredovanjem, započeo je u utorak u Ženevi.

Iransko izaslanstvo, predvođeno ministrom vanjskih poslova Abasom Araghčijem, i američko izaslanstvo, predvođeno američkim posebnim izaslanikom Stivom Vitkofom, održale su odvojene razgovore s omanskim ministrom vanjskih poslova Badrom Albusaidijem u omanskoj amabasadi u Ženevi prije razmjene nota.

Dvije strane nastavile su svoju indirektnu nuklearnu diplomatiju u Muskatu ranije ovog mjeseca, gotovo osam mjeseci nakon što su pregovori obustavljeni nakon 12-dnevnog rata između Irana i Izraela.

Pregovori se odvijaju dok se ratni oblaci i dalje nadvijaju usred prijetnji s obje strane.

Ratne prijetnje u sjeni diplomatije
U nedjeljnim izjavama, iranski vrhovni vojni zapovjednik, general-major Abdolrahim Musavi, upozorio je da bi svaki rat protiv zemlje poslužio kao “lekcija” za Trampa, prenosi “Anadolija”.

Predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski traži uvođenje sankcija Rusiji i pojačanja za ukrajinsku vojsku prvog dana trilateralnih pregovora u Ženevi.

“Pojačati pritisak na Rusku Federaciju, pritisak sankcija… i stabilna, brza podrška ukrajinskoj vojsci i protivvazdušnoj odbrani”, napisao je Zelenski na “Iksu”.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da je politika slabljenja Rusije dugoročna strategija Zapada i da su sankcije nanijele ozbiljan udarac svjetskoj ekonomiji.

Zvaničnici zapadnih zemalja su u više navrata izražavali mišljenje da sankcije Rusiji nisu efikasne.

Pregovori Rusije, SAD i Ukrajine o rješavanju ukrajinskog pitanja održavaju se danas i sutra.

Rusku delegaciju predvodi pomoćnik predsjednika Vladimir Medinski, dok će sa američke strane sastanku prisustvovati specijalni izaslanik predsjednika SAD Stiven Vitkof i savjetnik Džared Kušner.

 

Kad sam sinoć nazvao mađarskog političara, koji je visoko pozicioniran među trenutnom političkom elitom, i pitao ga kako ocjenjuje posjetu Marka Rubija Budimpešti, uzdahnuo je s očitim zadovoljstvom i rekao: “Bio je to prekrasan dan.”

Drugi ljudi s kojima sam razgovarao iz tih krugova rekli su slične stvari. Odahnuli su jer su posljednjih sedmica donijeli neke sumnje u stav Donalda Trampa i njegovih ljudi prema mađarskoj izbornoj trci. To sam doživio u januaru kada sam raspravljao o mađarsko-američkim odnosima radeći na dokumentarnom filmu u konzervativnim vašingtonskim redakcijama i think tankovima, i bio sam pogođen distancom prema tim izborima: “Bez obzira ko pobijedi, odnosi između Budimpešte i Vašingtona ostaće izvrsni”, čuo sam nekoliko puta.

Olakšanje u Orbanovim krugovima
Učinci velike ofanzive ljudi Petera Magjara, ali i njihovih saveznika, poput uticajnog šefa poljske diplomatije Radoslava Sikorskog, bili su očiti u izgradnji uvjerenja da će vođa stranke Tisza nastaviti Orbanovu liniju o pitanjima od temeljne važnosti za Sjedinjene Države. Tisza je stari, mladi Fidesz, nekorumpiran vlašću – to je glavna propagandna linija ove formacije, i interno i eksterno. Ova linija razmišljanja je lažna, jer iako je Tisza očito dobila odobrenje Brisela za takvo presvlačenje, ono će se završiti nakon izbora. Cilj je ukloniti posljednju prepreku sljedećem koraku prema “produbljivanju evropskih integracija”, tj. daljem smanjenju važnosti i suvereniteta država članica EU. U takvom aranžmanu sve je manje prostora za stajanje na barikadama.

Zato razumijem radost svojih mađarskih sagovornika. Prilično dosadna konferencija kojoj su prisustvovali premijer Viktor Orban i državni sekretar Marko Rubio pretvorila se u politički proboj kada smo čuli riječi o “zlatnom dobu međusobnih odnosa” koje se nastavlja zahvaljujući “snažnom vođstvu” i posebnom odnosu između mađarskog premijera i američkog predsjednika.

“Nikome ovdje ne bi trebalo biti tajna kako se predsjednik Tramp osjeća prema vama, kako je s vama komunicirao u svom prvom predsjedničkom mandatu i kako u drugom. Važno je razumjeti koliko su važni odnosi među vođama za odnose među zemljama. Na kraju krajeva, mi smo još uvijek ljudi, još uvijek smo ljudi i ta lična veza koju ste uspostavili s predsjednikom napravila je svu razliku u svijetu”, rekao je Marko Rubio. Kasnije je naglasio: “Predsjednik Tramp duboko je predan vašem uspjehu jer je vaš uspjeh naš uspjeh.”

Rubio šalje jasne političke poruke
Teško je zamisliti jasniju podršku. Za svakoga ko je upoznat s mađarskom politikom i odnosima s medijima, bilo je jasno da Rubio odgovara na sve glavne tačke kritika koje je premijeru Orbanu uputila opozicija koju podržava Brisel.

Mađarska izolacija? Gluposti, Mađarska je poštovana i igra važnu ulogu.

Jeftinija energija iz Rusije u zamjenu za izdaju evropske zajednice? Ne – zahvaljujući ličnim odnosima s predsjednikom Trampom i dobro prezentovanim argumentima Mađarska je izuzeta od sankcija, a to će se izuzeće produžiti.

Nedostatak investicija? Evo sporazuma o saradnji na civilnom nuklearnom programu, evo 17 nadolazećih američkih investicija, zahvaljujući Orbanovom ličnom odnosu s Trampom.

Finansijski problemi? Politička blokada evropskih fondova? Predsjednik Tramp će se lično pobrinuti za to i pomoći u nadoknađivanju gubitaka.

Ključna pitanja pred izbore
Ovo je skup ključnih pitanja koja će odrediti ishod izbora u Mađarskoj.

U završnici prije najtežih izbora za Fidesz, Orban prima snažnu pomoć od Sjedinjenih Država. Rubiova posjeta potvrdila je da američka administracija i u ovom području razbija kalup te je spremna aktivno se boriti za svoje prijatelje. Tačnije, razbija obrazac po kojem to mogu samo demokratske administracije, jer su se pod Obamom i Bajdenom milijarde dolara slijevale u finansiranje ljevičarskih organizacija, direktne političke baze evropske ljevice. Ovaj put podrška je legalna i transparentna.

Najava dodatne američke pomoći
Moji mađarski sagovornici ističu dvije specifične odluke koje Rubiova posjeta Mađarskoj priprema kao posebno važne. Prva je posjeta Mađarskoj “nekoga još važnijeg prije izbora”. Datum je najvjerovatnije 21. mart, dan konferencije CPAC Mađarska. Još nije odlučeno hoće li doći potpredsjednik Di Džej Vens ili sam Tramp. Nijedna opcija nije isključena.

Druga je finansijska pomoć Mađarskoj, o kojoj se već raspravljalo tokom Orbanove posjete Vašingtonu u novembru i koju je Rubio spomenuo u opštim crtama. “Službeno će svi to poricati, ali postoje velike nade da će to biti nešto toliko veliko da će opovrgnuti argument opozicije da Mađarska postaje siromašnija zbog politički motivisanih blokada finansiranja EU”, kaže jedan od mojih mađarskih sagovornika. Takav paket mogao bi se nazvati “finansijskim štitom za Mađarsku” i poprimiti oblik koji bi privredi dao sličan podsticaj kao onaj koji pružaju fondovi EU, bez obzira na to jesu li dobro ili loše potrošeni.

Bio je to vrlo važan dan za premijera Viktora Orbana i njegovu stranku. U teškoj kampanji suočavaju se s ujedinjenim blokom gotovo cijele opozicije i njenih moćnih medija, s punom snagom evropske ljevice bačene iza Mađarske. Tome doprinosi prirodni umor od iste vlade na vlasti od 2010., što je neobično u demokratijama, privredni rast koji Mađare ne zadovoljava i nervoza zbog strašnog rata koji bjesni u blizini. Tramp i njegovi ljudi ovdje bi mogli prevagnuti.

Tim više što, suprotno mišljenjima ljevičarskih komentatora, opozicija još nije pobijedila. Čak i prosječna anketa (iako je njena pouzdanost vrlo upitna) pokazuje da se dva bloka približavaju. Petera Magjara sustiže njegov izrazito nepromišljen način života pun neobaveznog seksa i zloupotrebe droga, te njegov skriveni, ali medijski otkriveni ekonomski program, koji, suprotno propagandi, pretpostavlja odstupanje od pro-porodične društvene osjetljivosti Orbanove vlade. Većina analiza takođe ignoriše specifičnosti mađarskog izbornog sistema, s njegovim nacionalnim listama i istovremenim jednomandatnim izbornim jedinicama. Orbanova stranka mogla bi pobijediti u većini njih.

Skriveni američki uticaj?
Još važnije, i nešto što niko nikada neće otvoreno reći, Amerikanci takođe imaju skrivene mogućnosti za podršku. Iskreno, ono što ću napisati ne može se dokazati. Ali takođe je teško odbaciti ovu ideju. Njihov uticaj na društvene mreže, putem kojih većina društava dobija informacije i mišljenja, možda je veći nego što mislimo. To sam vidio u Poljskoj prije predsjedničkih izbora.

Nekoliko sedmica prije izbora, slika glavnih kandidata potpuno se promijenila. Konzervativac Navrocki počeo je djelovati simpatično i kul, dok je liberal Trzaskovski postao predmet ismijavanja. Možda je kampanja jednostavno tako ispala? Ili je možda neko malo prilagodio algoritme? Vjerovatno nikada nećemo saznati, ali kako bismo stvorili pravu sliku, teško je zanemariti taj faktor.

U svakom slučaju, američka pomoć u kampanji ne može se zanemariti. Sjećam se neformalnog ručka s jednim od američkih diplomata šest mjeseci prije predsjedničkih izbora u Poljskoj. “Stvarno želimo osigurati da sva moć ne padne u Tuskove ruke, nemate pojma koliko”, rekao je. Bio sam zaintrigiran, ali i pun sumnji: Šta bi oni zapravo mogli učiniti? Tusk ima sve medije, novac, podršku Brisela i brutalno je naoružao pravosudni sistem. Ipak, ispostavilo se da mogu učiniti puno.

Zato nema sumnje da bi posjeta Marka Rubia Budimpešti mogao promijeniti pravila igre. Moglo bi se ispostaviti da Brisel nije jedini glavni grad koji može istaći svoje omiljene kandidate za premijera, piše Mihal Karnovski za “BrusselsSignal”.

Američki predsjednik Donald Tramp rekao je uoči trilateralnih pregovora u Ženevi da bi Ukrajina “bolje trebala brzo doći za pregovarački sto”.

“Imamo velike razgovore. Biće vrlo lako”, komentarisao je Tramp trilateralne razgovore koji se održavaju u Ženevi 17. i 18. februara, razgovarajući s novinarima u avionu Air Force One.

Tramp je dodao da je “Ukrajina bolje da brzo dođe za pregovarački sto”.

“To je sve što vam govorim”, zaključio je Tramp.

Rusko izaslanstvo u izmijenjenom sastavu

U večernjim satima 16. februara ukrajinsko izaslanstvo stiglo je u Ženevu.

Ruska strana napravila je promjene od prethodnog kruga, a izaslanstvo će sada predvoditi pomoćnik čelnika Kremlja i Vladimira Putina, Vladimir Medinski.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nada se da pregovore sa Amerikom i Rusijom o potencijalnom završetku rata neće usporiti promjene u ruskom pregovaračkom timu, navodi “EuroIntegration”.

Velika Britanija je putem svoje izvozno-kreditne agencije UK Export Finance (UKEF) stavila na raspolaganje do četiri milijarde funti za dugoročno finansiranje infrastrukturnih projekata u Bosni i Hercegovini, ali, prema navodima iz Ambasade Ujedinjenog Kraljevstva u Sarajevu, nadležne institucije u BiH do sada nisu pokazale konkretan interes.

Kako je potvrđeno, još od 2021. godine UKEF nudi finansiranje s rokom otplate do 22 godine za zelene projekte, uz fleksibilan uslov da najmanje 20 odsto projekta uključuje britanski udio.

“Iako smo vodili razgovore s institucijama na svim nivoima vlasti, od opština do entiteta i države, nismo primili zvaničan iskaz interesa koji bi omogućio razvoj projekata. Ujedinjeno Kraljevstvo ostaje spremno podržati inicijative kao što su putne i željezničke veze Sarajevo–Beograd i nada se da će BiH slijediti pozitivan primjer Srbije. Tamo UKEF finansiranje već podržava realizaciju velikih infrastrukturnih poboljšanja”, naveli su iz Britanske ambasade u Sarajevu.

Projekti u regionu već realizovani

UKEF je agencija Vlade Ujedinjenog Kraljevstva zadužena za promociju međunarodne trgovine i ulaganja kroz konkurentno finansiranje velikih infrastrukturnih i razvojnih projekata širom svijeta.

U Srbiji je, na primjer, UKEF finansiranje u iznosu od oko 660 miliona evra podržalo izgradnju 120 kilometara dugog Moravskog koridora, prilagođenog 5G tehnologiji. U Sjevernoj Makedoniji zaključen je međuvladin sporazum radi izgradnje brze željezničke pruge i modernizacije zdravstvene infrastrukture, prenosi Fokus.

Sastanci bez konkretnih pomaka

Inicijativa za uključivanje međunarodnih investitora u projekte putne i željezničke infrastrukture u Federaciji BiH pokrenuta je još 30. marta 2023. godine, u vrijeme tadašnjeg premijera Fadila Novalića.

Prema dostupnim informacijama, s aktuelnim premijerom FBiH Nerminom Nikšićem održano je četiri do pet sastanaka, na kojima se razgovaralo o finansiranju i razvoju brzih cesta i ključnih saobraćajnih pravaca u Federaciji.

U razgovore je bila uključena i londonska grupacija ERG International Group, koja je iskazala interes za projekte poput brzih cesta Bihać–Cazin–Velika Kladuša, Mostar–Široki Brijeg–granica s Hrvatskom, te Tuzla–Brčko–Orašje.

Britanski ambasador u BiH Julian Reilly takođe je održao sastanke s premijerom Nikšićem i ministarkom saobraćaja FBiH Andrijanom Katić, kao i niz tehničkih sastanaka u Javnom preduzeću Autoceste FBiH.

Međutim, prema dostupnim informacijama, na nivou Tuzlanskog kantona zabilježena je opšta nezainteresovanost za realizaciju predloženih projekata.

Model “EPC+F” i zakonske prepreke

Milan Gajić, donedavni regionalni direktor ERG-a, izjavio je da je tokom protekle tri godine pokušavao predstaviti vlastima u BiH model “EPC+F”, koji podrazumijeva projektovanje, izgradnju i aranžiranje finansiranja za državu ili entitet.

“Tu sam veoma blisko sarađivao sa Duškom Krsmanovićem, regionalnim direktorom UKEF-a sa sjedištem u UK ambasadi u Beogradu. Znači UKEF je spreman da da garanciju na 85-95 % totalne investicije, sa uslovom da dobije državnu garanciju (čak je i entitetska dovoljna). Dakle, da se min. 30 % UK produkta i usluga koriste. Preostalih 5-15 % se finansiraju iz budžeta ili preko komercijalnih banaka, što se takođe može aranžirati. To su dugoročni krediti sa do pet godina grejs perioda i od 14 godina za otplatu, što znači do 19 godina”, pojasnio je Gajić.

Dodao je da su razgovori s predstavnicima vlasti bili pozitivni, ali bez konkretnih poteza.

“Svaki razgovor je bio pozitivan, i uvijek je izjavljena zainteresovanost. Na žalost nije bilo poslije toga nekih konkretnih mjera, kako bi se ti projekti po tom modelu pokrenuli”, istakao je.

Prema njegovim riječima, najveća prepreka je Zakon o javnim nabavkama, koji ne predviđa model kombinovanog finansiranja i izgradnje u jednom tenderu. Kao moguća rješenja naveo je donošenje posebnog zakona (lex specialis) ili zaključivanje bilateralnog G2G sporazuma s Ujedinjenim Kraljevstvom.

Poziv na aktivniji pristup

Gajić smatra da vlasti moraju aktivnije raditi na rješenju ukoliko žele ovakav model finansiranja.

“Mislim da vlasti aktivno trebaju raditi na rješenju, ako je taj vid finansiranja i izgradnje poželjan. Na žalost do sada nije bilo nekih ozbiljnijih pokušaja”, naglasio je.

Kao primjer naveo je projekat Moravskog koridora u Srbiji, gdje Bechtel radi po sličnom modelu, uz podršku UKEF-a, uz uslov minimalnog učešća britanskih proizvoda i usluga.

Za sada, ponuda vrijedna četiri milijarde funti ostaje otvorena, ali bez zvaničnog iskaza interesa iz Bosne i Hercegovine.

U spa centru u Sankt Peterburg preminula je maserka (36) porijeklom iz Indonezije, nakon što joj je pozlilo zbog iscrpljenosti na Dan zaljubljenih.

Prema navodima kolega, žena se 14. februara žalila na umor jer je radila gotovo bez pauze od jutra, jer su svi termini u spa centru bili popunjeni, prenosi Telegraf.rs.

Nakon što joj je pozlilo, legla je na sto za masažu da se odmori, ali je ubrzo izgubila svijest. Hitno je prevezena u bolnicu, ali je uprkos naporima ljekara nažalost preminula dva sata kasnije.

Maserka je u Rusiju došla prije šest mjeseci kako bi zaradila novac, a živjela je u okviru spa centra u kojem je radila.

U Indoneziji je ostavila dvoje maloljetne djece.

Njena porodica sada čeka zvaničnu dokumentaciju iz bolnice i izvod iz matične knjige umrlih kako bi organizovali transport tijela u Indoneziju.