Kategorija: Svijet

Unišen trup jednog od dragulja američke vojske, koji sada leži na pisti sa praktično otkinutim repom i prevrnutim rotirajućim radarskim diskom, značajan je strateški udarac za Vašington u jeku rata na Bliskom istoku.

Incident nije samo ukazao na ranjivost velikih aviona na, već bi mogao direktno da utiče na sukob sa Iranom.

U iranskom raketnom napadu u petak na bazu Princ Sultan u Saudijskoj Arabiji, koju koriste i SAD, ranjeno je 12 američkih vojnika, oštećeno je više vojnih aviona-cisterni za dopunu goriva u vazduhu, ali je posebno značajno uništenje E-3 “sentrija”, “Boingovog“ aviona za rano upozoravanje i kontrolu (AWACS) vrijednog 500 i više miliona dolara. On je nakon napada proglašen neupotrebljivim za let.Msn.com piše da iranski udar na saudijsku bazu nije bio nasumičan već strateški planirani potez. Baza je najvažniji američki vojni centar u regionu, što je jasno čini metom od velike vrednosti. Heder Peni, bivša pilotkinja F-16 i analitičarka Instituta Mičel, rekla je da je ovaj gubitak “nevjerovatno problematičan” i da su platforme AWACS od ključne važnosti jer pomažu u upravljanju vazdušnim prostorom i tergetiranju.

Stručnjaci smatraju da će američko vazduhoplovstvo, u nedostatku E-3, imati problema u prepoznavanju bojnog tla i da bi čak moglo da propusti prilike za ciljanje neprijateljskih snaga.

Šta je E-3 “sentri”

Ovi avioni su među najvrjednijim sredstvima u američkom arsenalu – sposobni da prate avione, dronove i rakete u radijusu od oko 400 km. Britanski “Telegraf” opisao ga je kao “leteći nervni centar” koji komandantima u realnom vremenu omogućava da prate sve što se dešava u ogromnom području, sa visine od više hiljada metara.

“Sentri” je komandni i kontrolni centar. Njegov snažni rotirajući radarski disk pomaže u uočavanju udaljenih prijetnji i usmjeravanju drugih borbenih aviona, čime pruža značajnu prednost

Funkcioniše kao oko i mozak celokupnog operativnog sistema

SAD su do napada na saudijsku bazu imale 16 ovih vitalnih, iako zastarelih aviona iz vremena Hladnog rata, od kojih je oko 40% bilo raspoređeno na Bliskom istoku. Sada ih imaju 15.

Tačka udara na E-3, baš na mjestu gdje se radarski disk spaja sa avionom, ukazuje na precizan pogodak dronom, što ukazuje na zabrinjavajući nivo obavještajnih saznanja u Teheranu. U subotu je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski tvrdio da je Rusija snimala satelitske fotografije saudijske baze u danima prije napada.

– Da li Rusija pomaže Irancima? Naravno. Koliko procenata? Sto odsto – rekao je on.

Zelenski je takođe rekao da je Rusija fotografisala američku-britansku bazu Dijego Garsija u arhipelagu Čagos 24. marta, nakon pokušaja iranskog napada, optužujući Moskvu da koristi svoje špijunske satelite “u interesu Irana”.

Analitičari vjeruju da Rusija pruža praktičnu pomoć Iranu u vidu obavještajnih podataka – ili čak i unaprijeđenih dronova “šahed” kakvi su možda korišćeni za uništenje “sentrija”.

Ako je Zelenski u pravu, sasvim je moguće da bi Iran – kao i u slučaju uništenog E-3 – mogao da iskoristi ruske satelitske podatke za gađanje daleko vrednijeg cilja. Naime, kontraadmiral Šaham Irani, komandant iranske mornarice, zapretio je upotrebom raketa zemlja-more protiv američkog nosača aviona “Abraham Linkoln”, piše britanski “Telegraf”.

Iran je prošle nedjelje tvrdio da je gađao “Linkona” krstarećim raketama, a tamošnji mediji su objavili snimak navodnog udara:

– Iz Vašingtona nije bilo zvanične potvrde ovog napada.

– SAD ne mogu brzo da zamene avion koji govori svim ostalim avionima šta da rade. Iran nije samo pogodio avion. Pogodio je sloj upravljanja borbom, i to u trenutku kada je taj sloj najpotrebniji – rekla je britanskom “Telegrafu” profesorka Keli Griko iz centra Stimpson.

Takođe, komandanti sada moraju da razmotre kako da zaštite ove avione, baš u trenutku kad je potrebna maksimalna pažnja za planiranje potencijalne kopnene invazije SAD na jug Irana – ukoliko predsjednik Donald Tramp tako naredi.

Sa jednim E-3 manje, sljedeći potez Amerike biće ključan, piše Msn.com.

Invazija na Iran

Uoči potencijalne invazije na Iran, kao i pregovora između Vašingtona i Teherana, dvije američke marinske ekspedicione jedinice sa ukupno 5.000 vojnika šalju se u Persijski zaliv, navodi britanski “Telegraf”.

Oko 3.000 vojnika iz elitne 82. vazdušno-desantne divizije takođe se priprema za raspoređivanje

U četvrtak je otkriveno da Pentagon razmatra slanje dodatnih 10.000 vojnika

Prema “Njujork tajmsu”, trenutno na Bliskom istoku ima preko 50.000 američkih vojnika

Iz Irana su u nedelju poručili da “čekaju dolazak američkih vojnika na teren da ih zapale i zauvijek kazne njihove regionalne partnere”.

Napad koji bi mogao da počne kao udar na ostrvo Harg – glavno iransko čvorište za izvoz nafte – ili na neku drugu stratešku tačku, mogao bi da preraste u kopnenu operaciju koja bi trajala nekoliko nedjelja, prema američkim zvaničnicima, prenosi Blic.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp rekao je svojim pomoćnicima da je spreman da okonča vojnu kampanju protiv Irana čak i ako Ormuski moreuz ostane uglavnom zatvoren, objavio je list “Volstrit žurnal”, pozivajući se na zvaničnike administracije.

Prema pisanju lista, Tramp i njegovi saradnici su procijenili da bi operacija ponovnog otvaranja tog pomorskog prolaza produžila sukob izvan planiranog roka od četiri do šest nedjelja.Zbog toga je odlučeno da Sjedinjene Američke Države nastoje da ostvare glavne ciljeve – slabljenje iranske mornarice i njenih raketnih zaliha, kao i smanjenje trenutnih neprijateljstava, uz istovremeni diplomatski pritisak na Iran da omogući slobodan protok trgovine.

Ako to ne uspije, Vašington bi, prema navodima zvaničnika, izvršio pritisak na saveznike u Evropi i zemljama Zaliva da preuzmu vodeću ulogu u ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza.

Kuvajtska naftna korporacija saopštila je da je pogođen veliki kuvajtski tanker za sirovu naftu “Al Salmi” u, kako je navedeno, iranskom napadu dok je bio usidren u luci Dubai u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Prema navodima državne novinske agencije KUNA, napad je izazvao oštećenja na brodu i požar na tanker u trenutku kada je bio potpuno natovaren sirovom naftom, prenio je Rojters.

Korporacija je upozorila na mogućnost izlivanja nafte u okolnim vodama, dok je istovremeno saopšteno da u incidentu nije bilo prijavljenih žrtava.

Procjena štete na tankeru je u toku.

Kompanija Tanker Trackers, koja prati kretanje tankera, objavila je da se na brodu nalazilo oko dva miliona barela sirove nafte.

Od toga oko 1,2 miliona iz Saudijske Arabije i oko 800.000 iz Kuvajta.

Navode i da je tanker završio ukrcaj prije mjesec dana.

Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko želi posredovati u odnosima između SAD-a i Sjeverne Koreje te odvratiti Vašington od eskalacije napetosti s Pjongjangom, rekao je visoki diplomata Minska nakon Lukašenkovih razgovora s Kim Džong-unom.

Iako je prošlosedmični samit u Pjongjangu bio prvenstveno usmjeren na bilateralne veze, obuhvatio je i odnose dviju zemalja sa SAD-om i Rusijom, rekao je u četvrtak bjeloruskoj državnoj televiziji ministar vanjskih poslova Maksim Riženkov.

“Predsjednik ulaže snažne napore kako bi smanjio nivo napetosti, shvatajući da bi prije ili kasnije, ako niko ne radi u tom smjeru, problemi mogli dohvatiti bilo koju zemlju”, dodao je Riženkov.

Lukašenko je očito informisao Kima o svom planu za potencijalne razgovore s američkim predsjednikom Donaldom Trampom, prema Riženkovljevim riječima, i perspektivi koju želi prenijeti Vašingtonu.

“Lukašenko je rekao da smatra važnim objasniti američkoj strani da vjerovatno ne bi trebali tako kategorički pristupati mnogim pitanjima u Aziji kako bi izbjegli pojavu negativnih trendova koji se vide u drugim regijama svijeta”, rekao je Riženkov.

Ministar vanjskih poslova čini se da je mislio na američki rat protiv Irana i ubistvo vjerskog vođe te zemlje, a bjeloruska državna televizija izvijestila je da su razgovori obuhvatili i situaciju na Bliskom istoku, navodi “NKnews”.

Predsjednik Amerike, Donald Tramp, u nedjelju naveče izjavio je da “nema problema” s ruskim tankerom koji dostavlja pomoć Kubi na ostrvo, koji je doveden na koljena američkom naftnom blokadom.

“Imamo tanker vani. Ne smeta nam da neko dobije pun brod jer im treba… moraju preživjeti”, rekao je Tramp novinarima dok se vraćao u Vašington.

Na pitanje je li istinit izvještaj “New York Timesa” da će tankeru biti dopušteno da stigne na Kubu, Tramp je odgovorio: “Rekao sam im, ako neka zemlja želi poslati malo nafte na Kubu upravo sada, nemam problema, bilo da je to Rusija ili ne.”

Podaci praćenja pokazuju da je tanker koji je prevozio otprilike 730.000 barela nafte bio u nedjelju naveče neposredno uz istočni vrh ostrva i da bi trebao stići u grad Matanzas do utorka.

Novinari koji rade za kubanske državne medije takođe su izvijestili o očekivanom dolasku broda, iako kubanski zvaničnici nisu odmah odgovorili na zahtjev za komentar.

Brod Anatolij Kolodkin sankcionisan je od strane Sjedinjenih Država, Evropske unije i Ujedinjenog Kraljevstva nakon rata u Ukrajini.

Tramp, čija se vlada suočila sa svojim karipskim protivnikom agresivnije od bilo koje američke vlade u novijoj istoriji, učinkovito je odsjekao Kubu od ključnih isporuka nafte u nastojanju da prisili promjenu režima.

Blokada je imala razorne posljedice na civile kojima Tramp i državni sekretar Marko Rubio kažu da žele pomoći, ostavljajući mnoge očajnima.

Nestanci struje na cijelom ostrvu uznemirili su Kubance koji se već bore s višegodišnjom krizom, a nedostatak benzina i osnovnih resursa osakatio je bolnice i smanjio javni prevoz.

Stručnjaci kažu da bi očekivana pošiljka mogla proizvesti oko 180.000 barela dizela – dovoljno da zadovolji dnevnu potražnju Kube devet ili deset dana, navodi “npr”.

Američki predsjednik Donald Trump (Tramp) razmatra mogućnost vojne operacije kojom bi SAD iz Irana izvukao gotovo 450 kilograma obogaćenog uranijuma, navode američki zvaničnici.

Riječ je o složenoj i rizičnoj misiji koja bi američke snage vjerovatno zadržala unutar Irana danima ili čak duže, piše Wall Street Journal.

Trump još nije donio konačnu odluku, kažu zvaničnici, dodajući da razmatra rizik za američke vojnike. Ipak, prema njihovim riječima, načelno je otvoren za tu opciju jer bi mogla pomoći u ostvarenju njegovog ključnog cilja – sprečavanja Irana da razvije nuklearno oružje.

Washington pritišće Iran da preda materijal
Predsjednik je, prema izvorima upoznatim s njegovim razmišljanjima, savjetnicima dao uputstvo da dodatno pritisnu Iran da pristane da preda nuklearni materijal kao uslov za završetak rata. Trump je u razgovorima s političkim saveznicima jasno poručio da Iranu ne smije biti dozvoljeno da zadrži taj materijal, a razmatra i mogućnost da ga SAD preuzme silom ako Teheran na to ne pristane u pregovorima, piše Wall Street Journal.

Pakistan, Turska i Egipat djeluju kao posrednici između SAD-a i Irana, no direktni pregovori o okončanju rata još nisu počeli.

„Zadatak Pentagona je da pripremi opcije kako bi vrhovni komandant imao maksimalan izbor. To ne znači da je predsjednik donio odluku“, poručila je portparolka Bijele kuće Karoline Leavitt (Kerolajn Luit). Pentagon nije komentarisao, a portparol američke Centralne komande takođe je odbio komentar.

Trump je u nedjelju naveče rekao novinarima da Iran mora ispuniti američke zahtjeve ili „neće imati državu“. Govoreći o uranijumu, rekao je: „Daće nam nuklearnu prašinu.“

Gdje se nalazi iranski uranijum?
Prije američko-izraelskih napada na Iran prošlog juna, procjenjivalo se da Iran raspolaže s više od 400 kilograma uranijuma obogaćenog na 60 odsto te gotovo 200 kilograma materijala obogaćenog na 20 odsto, koji se relativno lako može dodatno obogatiti do nivoa od 90 odsto, potrebnog za izradu nuklearnog oružja.

Generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju Rafael Grossi rekao je da se većina tog uranijuma vjerovatno nalazi na dvije od tri lokacije koje su SAD i Izrael gađali: u podzemnom tunelu nuklearnog kompleksa u Isfahanu i u skladištu u Natanzu. Stručnjaci upozoravaju da Iran ima centrifuge za obogaćivanje uranijuma i sposobnost uspostavljanja novih podzemnih postrojenja.

Trump i dio njegovih saveznika smatraju da bi se materijal mogao zaplijeniti ciljanom operacijom koja ne bi značajno produžila rat i omogućila završetak sukoba do sredine aprila, navodi Wall Street Journal, pozivajući se na izvore upoznate s raspravama.

Operacija puna rizika
Trump je saradnicima dao do znanja da ne želi dugotrajan rat, dok dio njegovih najbližih savjetnika želi da se fokusira na druga pitanja, uključujući izbore za Kongres na kojima republikanci, prema anketama, rizikuju gubitke.

Međutim, bivši američki vojni zvaničnici i stručnjaci upozoravaju da bi operacija preuzimanja uranijuma silom bila izuzetno složena i opasna te bi mogla izazvati snažan iranski odgovor i produžiti rat daleko izvan javno najavljenog roka od četiri do šest sedmica.

Američke snage morale bi se probiti do lokacija pod vatrom iranskih projektila i dronova. Nakon toga borbene jedinice morale bi osigurati područje kako bi inženjeri mogli ukloniti ruševine i provjeriti postoje li mine i zamke.

Sam uranijum vjerovatno se nalazi u 40 do 50 specijalnih cilindara nalik bocama za ronjenje, koje bi trebalo smjestiti u zaštitne kontejnere za transport. Za to bi bilo potrebno više kamiona, rekao je Richard Nephew (Ričard Nepju) sa Univerziteta Columbia i bivši američki pregovarač o nuklearnom programu Irana.

Ako u blizini ne postoji pista, trebalo bi uspostaviti improvizovani aerodrom za dopremu opreme i izvlačenje materijala. Cijela operacija trajala bi danima, a možda i sedmicu.

„Ovo nije operacija u kojoj uđeš i izađeš“, rekao je penzionisani general Joseph Votel, bivši komandant američke Centralne komande.

Postoji i diplomatska opcija
SAD bi mogao izbjeći takvu operaciju ako Iran pristane da preda uranijum u okviru mirovnog sporazuma. Slični transferi već su se dešavali. Godine 1994. SAD je iz Kazahstana uklonio obogaćeni uranijum u operaciji poznatoj kao Projekt Sapphire, a 1998. SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo učestvovali su u uklanjanju nuklearnog materijala iz postrojenja kod Tbilisija u Gruziji.

Trump zasad javno ne otkriva hoće li narediti takvu operaciju. U subotu je na društvenim mrežama pozvao pratioce da pogledaju emisiju na Fox Newsu u kojoj je komentator Mark Levin pozvao predsjednika da „uzme uranijum“.

Istovremeno, Trump pokušava postići diplomatsko rješenje, tražeći od Irana da u okviru sporazuma odustane od nuklearnog programa. Šef diplomatije Marco Rubio prošle sedmice rekao je da SAD može ostvariti ključne ciljeve i bez kopnenih snaga.

Pentagon priprema više scenarija
Američki zvaničnici tvrde da Iran trenutno ne obogaćuje uranijum, ali bi morao dodatno povećati nivo obogaćenja i razviti bojevu glavu kako bi postao nuklearna sila. Takođe, Iran zasad nema interkontinentalne projektile koji mogu dosegnuti teritoriju SAD-a, ali prema procjeni američke obavještajne agencije, mogao bi ih razviti do 2035. ako prilagodi svoje svemirske rakete.

Dok američke snage nastavljaju napade na ciljeve u Iranu, Trump prima izvještaje o izazovima potencijalne operacije preuzimanja uranijuma, navodi Wall Street Journal. Vojska istovremeno priprema i druge opcije, uključujući raspoređivanje brzih interventnih jedinica marinaca i padobranaca iz 82. vazdušno-desantne divizije, koji bi mogli zauzeti strateške lokacije poput ostrva uz južnu obalu Irana.

Pentagon već ima dio potrebnih kapaciteta u regionu, a razmatra i slanje dodatnih 10.000 kopnenih vojnika kako bi predsjedniku omogućio širi izbor opcija.

Na pitanje šta SAD planira učiniti s iranskim obogaćenim uranijumom, ministar odbrane Pete Hegseth (Pit Hegset) rekao je da se nada da će Teheran pristati da ga preda, ali je naglasio da postoje i vojne opcije.

„Predsjednik je fokusiran na nuklearne kapacitete. Imamo niz opcija, uključujući i onu u kojoj Iran odluči da odustane od njih, što bismo svakako pozdravili“, rekao je Hegseth.

„Neću ovom društvu ni svijetu govoriti šta smo spremni učiniti ili koliko daleko smo spremni ići, ali opcije svakako postoje“, dodao je on, kako prenosi Index.

Portparol iranske jedinice koja koordinira oružane snage Ebrahim Zolfakari izjavio je da će ta zemlja gađati kuće američkih i izraelskih “komandanata i političkih zvaničnika u regionu”.

Zolfakari, koji je portparol Centralnog štaba Hatam al Anbija, rekao je da je to “mera odmazde” zato što, prema njegovim rečima, Sjedinjene Američke Države i Izrael “gađaju stambene kuće iranskih civila u raznim gradovima”, prenosi danas BBC.

Više desetina iranskih vojnih komandanata i zvaničnika ubijeno je tokom američko-izraelskih vazdušnih udara, uključujući pokojnog iranskog vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hamneija, koji je poginuo prvog dana rata, 28. februara.

Američki predsjednik Donald Tramp rekao je u intervjuu za “Financial Times” (FT) objavljenom sinoć da želi “uzeti naftu u Iranu” te da bi američke snage mogle zauzeti ostrvo Harg, centar iranskog izvoza nafte, prenose “Reuters” i “BBC”.

“Da budem iskren, najdraže bi mi bilo uzeti naftu u Iranu, ali neki glupi ljudi u SAD-u kažu: ‘Zašto to radite?’. Ali to su glupi ljudi”, rekao je američki predsjednik za FT.

“Možda ćemo zauzeti ostrvo Harg”

Taj bi potez mogao značiti zauzimanje Harga, signalizirao je Tramp. “Možda ćemo zauzeti ostrvo Harg, a možda nećemo. Imamo puno opcija”, kazao je Tramp u intervjuu, istakavši da bi zauzimanje značilo i dugoročniji ostanak američkih snaga na ostrvu, prenosi “BBC”.

Na pitanje o iranskim odbrambenim snagama na ostrvu, američki predsjednik izjavio je da misli da “nemaju nikakvu odbranu”.

“Moglo bismo ga zauzeti vrlo lako”

“Mogli bismo ga (Harg) zauzeti vrlo lako”, kazao je Tramp. Predsjednikovi komentari uslijedili su nakon što je još 3.500 američkih vojnika pristiglo na Bliski istok dok rastu strahovanja da bi dalja eskalacija mogla američke snage izložiti iranskim napadima.

Tramp je dodao da indirektni pregovori između SAD-a i Irana preko pakistanskih “izaslanika” dobro napreduju, ali odbio je komentarisati je li skoro primirje moguće.

Prije dvije sedmice napali Harg iz vazduha

“Dogovor bi mogao biti postignuti prilično brzo”, rekao je američki predsjednik u intervjuu, prema izvještaju BBC-a. Već sredinom marta američke snage izvele su veliki ciljani napad na Harg, pogodivši preko 90 iranskih vojnih meta, izvijestilo je tada Američko centralno zapovjedništvo (CENTCOM).

Ostrvo je od Ormuskog moreuza udaljen oko 500 kilometara prema sjeverozapadu, a na njemu je smješten najveći iranski naftni terminal preko kojeg Teheran izvozi 90 odsto svoje nafte, prenosi “Index“.