VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Kina se zahvalila Miloradu Dodiku, napala Ministarstvo vanjskih poslova BiH

    Kina se zahvalila Miloradu Dodiku, napala Ministarstvo vanjskih poslova BiH

    Ambasada Narodne Republike Kine u BiH zahvalna je predsjedavajućem Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku na podršci koju je pružio ovoj zemlji u vezi s događajima u Misiji UN-a u Ženevi.

    U odgovoru na pitanja Glasa Srpske navodi se da su “s radošću pročitali saopćenje iz Dodikovog kabineta u vezi s pridruživanjem BiH zajedničkoj izjavi protiv Kine na 47. sjednici Vijeća za ljudska prava UN-a”.

    “Zahvaljujemo se predsjedavajućem Dodiku te mnogim prijateljima iz BiH na dosljednom, objektivnom i pravednom stavu o pitanjima u vezi s Kinom i iskazanoj moralnoj podršci Kini. Pojedine zemlje na čelu sa SAD-om, Kanadom i Velikom Britanijom napadaju i kleveću Kinu pod krinkom ljudskih prava i grubo se miješaju u unutrašnje poslove Kine, zloupotrebljavajući platformu Vijeća za ljudska prava UN-a, šireći izmišljene i lažne informacije s ciljem da poremete razvoj Kine”, navedeno je u izjavi Kineske ambasade u BiH.

    Dodaje se da je nadležno ministarstvo BiH (Ministarstvo vanjskih poslova, op.a.) ovog puta supotpisalo ovu zajedničku izjavu, zatvarajući oči pred činjenicama.

    “Takav čin je nanio štetu prijateljskim odnosima između Kine i BiH, zbog čega smo ostali duboko uznemireni i zbunjeni. U ovom trenutku BiH treba obratiti više pažnje na svoja pitanja, umjesto miješanja u unutrašnja pitanja drugih zemalja”, navodi se, između ostalog, u odgovoru na pitanja.

    Upravo na ovoj sjednici Vijeća za ljudska prava UN-a navodi se dalje, više od 90 zemalja je uputilo poziv za pravdu i progovorilo za Kinu, ističući da su poštovanje suvereniteta, nezavisnosti i teritorijalnog integriteta svih zemalja i neuplitanje u unutrašnje stvari suverenih država osnovne norme kojima se uređuju međunarodni odnosi.

    “Uvjereni smo ipak, da većina ljudi u BiH ima objektivno gledanje i konačno će uvidjeti stvarnu namjeru pojedinih zemalja koje se bave antikineskim aktivnostima, jer je vrijeme da se završi njihova farsa”, stoji u odgovoru.

    Zabrinutost zbog kršenja ljuskih prava

    Podsjetimo, ukupno 44 zemlje pozvale su Peking da dopusti pristup međunarodnih posmatrača u zapadnu pokrajinu Xinjiang, zbog zabrinutosti za sveobuhvatna kršenja ljudskih prava Ujgura, muslimanske etničke manjine.

    Visoka komesarka UN-a za ljudska prava Michelle Bachellet trebala bi dobiti neometani pristup pokrajini, kazala je kanadska ambasadorica pri UN-u Leslie Norton na sjednici Vijeća za ljudska prava UN-a u Ženevi u utorak, govoreći u ime 44 zemlje.

    “Izuzetno smo zabrinuti zbog stanja ljudskih prava u Autonomnoj ujgurskoj regiji Xinjiang”, rekla je Norton.

    Ujgursku manjinu vlasti su podvrgnule masovnom nadzoru i restrikcijama, rekla je dodavši da je arbitrarno zatvoreno više od milion ljudi, prema pouzdanim izvještajima. Norton je pozvala i na poštivanje ljudskih prava u Hong Kongu i Tibetu.

  • Merkel: Zbog Balkana i istočnog susjedstva tražiti direktan kontakt s Putinom

    Merkel: Zbog Balkana i istočnog susjedstva tražiti direktan kontakt s Putinom

    Zbog aktivnosti Rusije u EU, u istočnom susjedstvu i na zapadnom Balkanu, EU mora naći primjeren odgovor na izazove koje je stvorila Rusija, rekla je jutros Angela Merkel, njemačka kancelarka u posljednjem obraćanju njemačkom Bundestagu u njenom mandatu.

    “EU je zbog svoje blizine i odgovornosti prema zemljama u istočnom susjedstvu i na zapadnom Balkanu u obavezi da nađe primjeren odgovor na ruske aktivnosti. Ja sam mišljenja da moramo tražiti direktan kontakt s Rusijom i ruskim predsjednikom. Nije dovoljno da s ruskim predsjednikom razgovara samo američki predsjednik Džo Bajden, što ja pozdravljam. EU mora stvoriti vlastite formate za razgovor jer inače nećemo moći riješiti konflikte koji postoje”, rekla je Merkelova.

  • Britanski ambasador biće pozvan zbog provokacije u Crnom moru

    Britanski ambasador biće pozvan zbog provokacije u Crnom moru

    Britanski ambasador u Moskvi biće pozvan u Ministarstvo inostranih poslova Rusije zbog drske provokacije britanskog razarača u Crnom moru, izjavila je portparol ovog ministarstva Marija Zaharova.

    Zaharova je naglasila da ovaj incident Moskva kvalifikuje kao drsku britansku provokaciju koja je u suprotnosti sa međunarodnim pravom i ruskim zakonom, prenosi “Sputnjik”.

    Razarač “Defender” Ratne mornarice Velike Britanije, krećući se sjeverozapadnim dijelom Crnog mora, narušio je državnu granicu Rusije i ušao tri kilometara u teritorijalno more u oblasti rta Fiolent.

    Zbog ovog incidenta crnomorska flota Rusije zajedno sa Pograničnom službom FSB ispalila je tri hica upozorenja kako bi sprečila britanski razarač da naruši rusku državnu granicu.

    Prema navodima Ministarstva odbrane Rusije, britanski razarač je prethodno dobio upozorenje da će biti upotrijebljeno naoružanje ukoliko povrijedi granice Ruske Federacije, međutim, vojni brod na to upozorenje nije reagovao.

    Ministarstvo odbrane Velike Britanije tvrdi da njihov razarač realizuje miran prolazak kroz teritorijalne vode Ukrajine i da niko nije pucao na njega.

  • Zaharova: Ko laže, britanski MOD, novinar BBC-a ili Ambasada

    Zaharova: Ko laže, britanski MOD, novinar BBC-a ili Ambasada

    Portparolka ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova optužila je danas britansko ministarstvo odbrane i britansku ambasadu u Moskvi da šire laži o incidentu u Crnom moru kada je britanski razarač uplovio u ruske teritorijalne vode.

    Ona je uporedila zvanične izjave britanske strane i navode novinara BBC-a, koji je u trenutku incidenta bio na britanskom razaraču i potvrdio da je brod namjerno ušao u ruske teritorijalne vode, prenosi TASS.

    “Dakle, ko laže: britansko ministarstvo odbrane, novinar britanskog BBC ili britanska ambasada u Moskvi? Evo odgovora. Ovog puta su to britansko ministarstvo odbrane i britanska ambasada. London je izgubio svoje manire. Savjetujem britanskim partnerima da pokucaju ako žele ‘mirno da uđu’ sljedeći put”, napisala je Zaharova na svom Telegram nalogu.

    Moskva je danas saopštila da je britanski razarač ušao u teritorijalne vode Rusije i da je ruska Crnomorska flota ispalila nekoliko hitaca upozorenja.

    Sa druge strane, London tvrdi da je brod prolazio kroz ukrajinske teritorijalne vode u skladu sa međunarodnim pravom odbacujući navde Rusije da je ruska mornarica ispalila hice upozorenja.

  • U Kanadi pronađeno stotine grobnica u području škole koju su pohađali Indijanci

    U Kanadi pronađeno stotine grobnica u području škole koju su pohađali Indijanci

    Stotine neoznačenih grobnica otkriveno je na mjestu nekadašnje škole u Kanadi koju su pohađali pripadnici indijanskih plemena, saopćeno je iz Federacije suverenih autohtonih naroda.

    Informacije o ovom otkriću javnosti su saopćili pripadnici Algonquian Indijanaca nastanjenih na području Velikih jezera u Kanadi i SAD-u. Također, naveli su kako će zbog ovog slučaja organizovati press konferenciju na kojoj će objaviti stravična i šokantna otkrića vezana za grobnice.

    “Broj neoznačenih grobnica koje će se otkriti bit će uvjerljivo najveći u Kanadi”, rekli su u izjavi.

    Otkriće o novim grobnicama dolazi samo nekoliko dana nakon što su otkriveni ostaci 215 djece u blizini indijanske škole Kamloops u Britanskoj Kolumbiji u Kanadi.

    Vođe domorodaca i rezidencijalni školski klubovi u Kanadi pozvali su kanadske vlasti da provedu detaljnu istragu vezanu za svaku indijansku školu kako bi se utvrdilo da li na području Kanade, odnosno područjima gdje su bile smještene škole namijenjene Indijancima, postoje slični primjeri masovnih grobnica.

    Kako se navodi, očekuje se kako će pripadnici indijanskih plemena objaviti fotografije i videozapise novootkrivenih grobnica u četvrtak tokom konferencije za medije.

    Od 19. stoljeća pa sve do kraja sedamdesetih godina 20. vijeka, više od 150.000 djece pripadnika indijanskih plemena bilo je prinuđeno pohađati kršćanske škole koje finansira država u okviru programa asimilacije u kanadsko društvo. Indijanci su bili prisiljeni da se preobrate na kršćanstvo i nisu smjeli govoriti maternji jezik.

    Prema zvaničnim izvještajima, nad brojnim pripadnicima indijanskih plemena koji su pohađali ovakve škole vršeno je verbalno i fizičko zlostavljanje, a navodno je oko 6.000 pripadnika smrtno stradalo tokom školovanja.

    Kanadske vlasti uputile su izvinjenje pripadnicima indijanskih plemena 2008. godine te su priznali kako je fizičko i seksualno zlostavljanje bilo široko rasprostranjeno u školama.

  • Rusija objavila snimak paljbe na britanski brod koji je plovio “krimskim vodama”

    Rusija objavila snimak paljbe na britanski brod koji je plovio “krimskim vodama”

    Rusija je juče saopćila da je ispaljivala hice upozorenja i bacala bombe prema britanskom razaraču HMS Defender, koji je plovio “krimskim vodama” dok je Britansko ministarstvo odbrane negiralo ove tvrdnje. Međutim, Rusi su objavili i videosnimak incidenta.

    Informaciju o “sukobu” su prvo objavili Rusi. Nakon toga Britanci pretpostavljaju da su Rusi samo izvodili topovsku vježbu u Crnom moru, a da su prije toga uputili hice upozorenja kako bi cijelu pomorsku zajednicu obavijestili da provode te aktivnosti.

    Ruski patrolni brod je, kako tvrde Rusi, prvo ispalio dva hica prema britanskom razaraču, a nakon toga je borbeni avion tipa Su24m bacio četiri visokoeksplozivne bombe u more ispred britanskog razarača.

    Ovo se događalo u blizini rta Fiolent na jugu Krima, koji je Rusija anektirala 2014. godine, što su zapadne zemlje osudile jer se poluostrvo još uvijek smatra ukrajinskom teritorijom.

    Na informaciju Ministarstva odbrane Rusije o paljbi na britanski brod, Ukrajinci su reagovali kazavši da je riječ o “agresivnoj i provokativnoj politici”.

  • Njemačka i Francuska planiraju na novi samit Evropske unije pozvati i Vladimira Putina

    Njemačka i Francuska planiraju na novi samit Evropske unije pozvati i Vladimira Putina

    Zvaničnici Francuske i Njemačke Emmanuel Macron i Angela Merkel uputit će prijedlog Briselu za pozivanje Rusije na samit Evropske unije, što bi trebalo doprinijeti relaksaciji odnosa između dva bloka.

    Prijedlog Macrona i Merkel dolazi samo nekoliko dana nakon sastanaka ruskog i američkog predsjednika u Ženevi, a pobornici ove ideje tvrde da evropski lideri trebaju Putinu uputiti slične poruke kao što je to učinio Biden. Također, ističu kako vrata za kompromis i saradnju između EU i Rusije moraju uvijek biti otvorena.
    Kritičari ovakve ideje ističu kako bi poziv Vladimiru Putinu na samit Evropske unije bio svojevrsna nagrada ruskom predsjedniku u trenutku kada se pojačava pritisak na Ukrajinu. Osim toga, poziv bi došao u periodu kada se Rusija suočava s optužbama za cyber napade na SAD i saveznike.

    Potencijalnom održavanju samita EU uz prisustvo Rusije u korist ne idu ni posljednja dešavanja u Crnom moru, gdje su navodno ruski brodovi ispalili rakete upozorenja prema ratnom brodu Velike Britanije koji se nalazio na ovom području.


    “Moramo razgovarati o tome kako pobjeći od ovog negativnog začaranog kruga, ali isto tako moramo djelovati ujedinjeno”, rekao je jedan od diplomata Evropske unije za novinsku agenciju Reuters.

    Također, u ovom trenutku nije poznato da li će poziv, odnosno prijedlog uključiti svih 27 evropskih lidera ili će o pozivu Vladimiru Putinu odlučivati predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i Charles Michel.

    “Ukoliko uzmemo u obzir činjenicu da je Biden organizovao sastanak s Putinom i bio vrlo iskren prema njemu, ne mogu reći da je loša ideja organizovati sličan sastanak i u EU. Ako se to učini na način kao što je organizovan sastanak Biden-Putin, mislim da to onda nije problem. Smatram kako se moraju poslati direktne poruke, inače će i u budućnosti dolaziti do nesporazuma između Rusije i EU”, rekla je za The Guardian Constanze Stelzenmueller, saradnica na Institutu Brookings.

    Francusko-njemački prijedlog za pozivanje ruskog predsjednika na samit EU relativno je nova ideja koja je predstavljena tokom posjete državnog sekretara SAD-a Antonyja Blinkena.

    Sekretar Blinken nekoliko puta je boravio u evropskim glavnim gradovima u cilju povezivanja politike SAD-a i Evropske unije te osmišljavanja zajedničkog odgovora na sve veći utjecaj koji Rusija i Kina vrše na evropske zemlje.

  • Rusi ispalili hice upozorenja prema britanskom razaraču, Britanci: Niste

    Rusi ispalili hice upozorenja prema britanskom razaraču, Britanci: Niste

    Ruski ratni brod ispalio je hice upozorenja nakon što je britanski mornarički razarač narušio rusku pomorsku granicu u Crnom moru, saopštilo je danas rusko Ministarstvo odbrane.

    Pored mornaričkih manevara, ruski napadački avion Su-24M izvršio je simulaciju bombardovanja britanskog broda, navodi se u saopštenju.

    Ministarstvo odbrane navodi da je britanski ratni brod bio upozoren da će biti upotrijebljena smrtonosna sila ukoliko naruši rusku granicu, ali je brod “HMS Difender” ignorisao upozorenje.

    “U 12.06 i 12.08 patrolni granični brod je ispalio hice upozorenja. U 12.19 Su-24M je izvršio upozoravajući nalet za bombardovanje sa četiri bombe OFAB-250 na putanji kretanja HMS Difendera”, navodi se u saopštenju.

    Velika Britanija je danas negirala da je ruska mornarica ispalila hice upozorenja u pravcu britanskog razarača u Crnom moru.

    “Vjerujemo da su Rusi imali artiljerijsku vježbu u Crnom moru i da su unaprijed upozorili na svoju aktivnost”, saopšilo je britansko ministarstvo odbrane na Twitteru.

    Dodaje se da nikakvi pucnji nisu bili usmjereni na razarač Difender HMS i da nisu tačne tvrdnje da su bačene bombe u njegovom pravcu, prenosi Rojters.

    Britansko ministarstvo odbrane navodi i da je britanski brod prolazio kroz ukrajinske teritorijalne vode u skladu s međunarodnim pravom.

    Prethodno je Moskva pozvala SAD i američke saveznika iz NATO-a da prekinu vojne operacije u regionu Crnog mora i pozvala na “multilateralne napore” s ciljem da se održi stabilnost, kao da regionalne države rješavaju probleme bez neželjene “pomoći” od spoljnih sila.

    Vojni ataše britanske ambasade u Moskvi pozvao je u Ministarstvo odbrane Rusije zbog incidenta sa britanskim razaračem u Crnom moru, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.

    “Britanski vojni ataše pozvan je u Ministarstvo odbrane Rusije zbog toga što je britanski razarač povrijedio rusku granicu”, navodi se u saopštenju ruskog ministarstva, prenosi TASS.

  • Veto Bugarske na pristupne pregovore Skoplja i Tirane

    Veto Bugarske na pristupne pregovore Skoplja i Tirane

    Savjet za opšta pitanja EU nije postigao sporazum o početku pristupnih pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom.

    Bugarska je stavila veto na početak razgovora sa Sjevernom Makedonijom zbog čega je bilo nemoguće postići jednoglasnu odluku.

    Bugarska i Sjeverna Makeonija su u sporu zbog jezičkih i pitanja kulture.

    “Nije bilo moguće postići sporazum o odobrenju pregovaračkih okvira sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom”, rekla je Paula Zakarijas iz portugalskog predsjedništva EU.

    Veto Bugarske je blokirao napredak ove dvije zemlje na evropskom putu, iako se 27 ministara zemalja članica EU u slučaju Albanije i 26 u slučaju Sjeverne Makedonije saglasilo da ispunjavaju kriterujume za početak razgovora.

  • Bajdenu zabranjuju pričest

    Bajdenu zabranjuju pričest

    Rimokatolički biskupi u SAD su pokrenuli postupak da uskrate pričešćivanje drugom katoličkom predsjedniku Džozefu Bajdenu, koji inače redovno prisustvuje misama i cijeli život praktikuje vjerske obrede.

    Konferencija katoličkih biskupa Sjedinjenih Država glasala je, naime, za izradu novih smjernica u odnosu prema Bajdenu zbog njegove podrške pravu na abortus, što je u suprotnosti sa katoličkim učenjem. Pričešće bi, pored Bajdena, moglo biti uskraćeno i drugim katoličkim političarima koji podržavaju pravo na abortus.

    Glasanje je, kako navodi američki dnevnik “Njujork tajms”, bilo “dramatična demonstracija sile rastućeg konzervativnog pokreta unutar katoličanstva”.

    Na dan inauguracije Bajdena, nadbiskup Hoze Gomez iz Los Anđelesa, predsjednik Konferencije katoličkih biskupa SAD javno je, podsjeća list, kritikovao stav novog predsjednika, prvog katoličkog šefa države poslije Džona Kenedija koji je ubijen poslije samo dve godine provedene u Bijeloj kući, početkom šezdesetih godina prošlog vijeka.

    “Pobačaj je direktan napad na život koji takođe povređuje ženu i podriva porodicu. To nije samo privatna stvar, već pokreće zabrinjavajuća i osnovna pitanja bratstva, solidarnosti i uključivanja u ljudsku zajednicu”, rekao je nadbiskup Gomez.

    Biskupska konferencija, zapravo, nema moć da zabrani Bajdenu da se pričesti. Ta moć rezervisana je za lokalne episkope, koji imaju autonomiju u svojim eparhijama, ili papu. Kardinal Vilton Gregori iz Vašingtona već je već rekao da neće zabraniti predsjedniku pričešće. No, sukob oko Bajdena i abortusa naglašava političke i kulturne podijele unutar crkve. Iako se crkva protivi abortusu, više od polovine američkih katolika podržava legalan pobačaj. Sličan broj je, međutim, onih koji smatraju da je to nedopustivo. Uoči glasanja američkih biskupa, Vatikan je bio protiv izjave kojom se preporučuje da se javnim ličnostima uskrati pričešće. Ali, papa Franja je ćutao.

    Abortus nije jedino pitanje po kojem je američki zakon u suprotnosti sa katoličkom doktrinom. Smrtna kazna, protiv koje je papa Franja, legalna je u više od polovine država SAD.

    Rimokatolička crkva protivi se i homoseksualnim brakovima, koji su legalni u SAD pošto je Vrhovni sud 2015. godine ukinuo sve državne zabrane istopolnih brakova.