VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Njemačka ukida mjere 20. marta

    Njemačka ukida mjere 20. marta

    Njemačka planira da 20.marta proslavi “Dan slobode”, kada bi trebalo da “padnu” sve epidemiološke mjere, tvrdi dnevnik “Bild”.

    List prenosi da su premijeri pokrajina već izradili nacrt odluke koja predviđa plan za popuštanje mjera u tri koraka.

    Najprije će biti popuštene mjere koje se tiču slavlja u privatnom okruženju.

    Trenutno postoji ograničenje broja prisutnih na maksimalno deset osoba.

    Takođe je planirano da se ukine i kontrola vakcinalnog statusa za ulazak u prodavnice.

    Od 4. marta trebalo bi da se ukinu ograničenja u ugostiteljstvu i hotelima, a planirano je i otvaranje noćnih klubova.

    U ugostiteljstvu i hotelima na snazi će biti “3G” pravilo čime će nevakcinisani moći da dolaze u kafiće ako imaju negativan test.

    U diskotekama i noćnim klubovima pristup će biti omogućen vakcinisanima i izliječenima uz aktuelni negativni test, ili buster dozu.

    Takođe i velike manifestacije, kao što su fudbalske utakmice biće otvorene po “2G” ili “2G plus” pravilu.

    Posljednje epidemiološke mjere “pašće” 20.marta, od kada će sve mjere koje ograničavaju slobodu građana biti ukinute.

    Ostaće, međutim, obaveza nošenja maski.

  • Ukrajinske avio-kompanije sele avione u inostranstvo

    Ukrajinske avio-kompanije sele avione u inostranstvo

    Najveća avio-kompanija u Ukrajini – MAU (International Airlines of Ukraina) počela je da povlači avione u inostranstvo na zahtjev zakupodavaca, prenosi avianews.com na svom sajtu.

    Kako navodi portal koji objavljuje novosti o ukrajinskom vazduhoplovstvu, šest aviona tog avio-prevoznika poletjelo je sa aerodroma Borispolj u Kijevu ka aerodromima u Beogradu i gradu Kasteljon u Španiji.

    MAU je saopštila da na zahtjev zakupodavca, šalje pet aviona boing 737-800 u Španiju, a još dvije letjelice u Beograd na “plansko održavanje motora”.

    Ovakva situacija je nastala zbog toga što su osiguravajuće kompanije 12. februara objavile da će prestati da pokrivaju rizike tokom letenja iznad Ukrajine.

    Kako navodi avianews.com, problem pogađa 23 aviona u floti tri ukrajinske avio-kompanije – MAU, SkiUp i Bees Airline.

    Niskotarifna avio-kompanija SkiUp je 13. februara, tokom leta iz Portugala za Kijev, morala da prizemi avion u Kišnjevu, jer je vlasnik letjelice zabranio avio-kompaniji da uđe vazdušni prostor Ukrajine.

    Ukrajinska vlada izdvojila je juče 16,6 miliona grivni (oko 592 miliona dolara) kako bi garantovala nastavak letenja kroz ukrajinski vazdušni prostor, saopštio je premijer te zemlje Denis Šmigal nakon što su pojedine zapadne avio-kompanije najavile da će prestati da lete u Ukrajinu zbog tenzija s Rusijom.

  • Poginula dva grčka državljanina u blizini linije razdvajanja Rusije i Ukrajine

    Poginula dva grčka državljanina u blizini linije razdvajanja Rusije i Ukrajine

    Grčko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je danas da su dva grčka državljanina poginula, a još dva teško povrijeđena u incidentu s ukrajinskim vojnicima u blizini linije razgraničenja s proruskim snagama.

    Ranije danas je Ministarstvo spoljnih poslova uputilo preporuku grčkim državljanima koji se nalaze u Ukrajini da odmah napuste tu zemlju.

    U saopštenju Ministarstvo navodi da su tri ukrajinska vojnika odgovorna za smrt i povrede četvorice Grka u selu Hranitneu blizu linije razgraničenja, prenio je Rojters.

    Takođe se navodi da je incident izbio nakon što su se Grci i ukrajinski vojnici posvađali iz “beznačajnog razloga”.

    U saopštenju nije navedeno šta su Grci radili u toj oblasti, ali je zvaničnik grčkog ministarstva rekao da incident nema nikakve veze s trenutnim sukobom u regionu.

    Ukrajinske vlasti nisu odgovorile na Rojtersov zahtjev za komentar.

  • “Njemačka je uz Ukrajinu, Rusija bi mogla imati teške posljedice”

    Njemački kancelar Olaf Scholz započeo je u ponedjeljak jednodnevnu posjetu Ukrajini sastankom sa predsjednikom te zemlje Vladimirom Zelenskim u Kijevu.

    Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je da je Njemačka stoji uz Ukrajinu kada se radi o prijetnji od ruskog napada. Međutim, njegova posjeta uslijedila je usred pitanja o stvarnom obimu podrške Njemačke, javlja DW.

    Na odgođenoj konferenciji za medije nakon sastanka, kancelar Scholz je podvukao podršku Njemačke Ukrajini.

    “Njemačka je uz vas. Moja zemlja je impresionirana demokratskim pokretom u Ukrajini i podržava evropski put kojim je zemlja krenula od 2014.”, rekao je Scholz.

    Scholz je istakao da je Nemačka dala velike količine finansijske pomoći Ukrajini kako bi je učinila otpornijom na ono što je nazvao “stranim uticajima”.

    On je rekao da će tokom posjete Moskvi u utorak “podvući da će biti teških posljedica u slučaju bilo kakve invazije Putina na Ukrajinu”

    Istovremeno je rekao da je Njemačka ,”spremna za ozbiljan dijalog sa Rusijom o evropskoj sigurnosti”

    On je takođe rekao NATO trenutno nije u ni u kakvim pregovorima o pridruživanju sa Ukrajinom, i da je čudno da Rusija pokreće to pitanje.

    Moskva je postavila zahtjev da NATO uskrati članstvo Ukrajini.

    U ranijim izjavama na konferenciji za novinare, Zelenski je rekao da njegova zemlja i dalje traži članstvo u Alijansi.

    “Mi smatramo da bi članstvo u NATO-u osiguralo našu sigurnost i naš teritorijalni integritet”, rekao je on.

    Ukrajinski predsjednik se također dotakao pitanja, osjetljivog za Njemačku, a to je gasovod Sjeverni tok 2, priznavši da postoje razlike u procjenama projekta između Kijeva i Berlina.

    “Jasno razumijemo da se to koristi kao geopolitičko oružje”, rekao je Zelenski.

    Gasovod, koji još nije pušten u rad, trebao bi prenositi ruski gas do Njemačke, zaobilazeći Ukrajinu, koja bi izgubila tranzitne naknade koje bi inače primala.

    Projekat je naišao na kritike brojnih zemalja, posebno SAD-a, jer će Rusiji dati previše kontrole nad evropskim energetskim tržištem.

    Njemačka je pokazala izvjesno oklijevanje oko toga da gasovod učini bilo kojim dijelom paketa sankcija Rusiji u slučaju da ona napadne Ukrajinu.

  • Lavrov preporučio Putinu da nastavi razgovore sa Zapadom

    Lavrov preporučio Putinu da nastavi razgovore sa Zapadom

    Šef ruske diplomatije preporučio je predsjedniku Vladimiru Putinu da nastavi razgovore sa Zapadom o sigurnosnim zahtjevima Rusije u jeku napetosti oko Ukrajine.

    Izjava ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova izgleda da nagovještava namjeru Kremlja da ostane na diplomatskom putu, čak i pored toga što su Sjedinjene Države upozorile da bi Rusija mogla napasti Ukrajinu svakog trena.

    Govoreći na početku sastanka s Putinom, Lavrov je sugerirao da bi Moskva trebala održati dijalog sa SAD-om i njihovim saveznicima uprkos tome što su odbacili glavne ruske sigurnosne zahtjeve.

    Moskva želi garancije od Zapada i NATO-a da ne dopuste Ukrajini i drugim bivšim sovjetskim republikama da se pridruže kao članice zapadnog vojnog saveza, da alijansa prekine slanje naoružanja Ukrajini i da povuče svoje snage iz Istočne Evrope.

    Lavrov je naglasio da je, i pored toga što su SAD i njihovi saveznici glatko odbacili te zahtjeve, Washington ponudio da nastavi dijalog o limitima razmještaja raketa u Evropi, ograničenjima vojnih vježbi i o drugim mjerama gradnje povjerenja.

    Putin bi tek trebao formulirati ruski zvanični odgovor na te prijedloge.

    Na Putinovo pitanje ima li smisla nastaviti diplomatske napore, Lavrov je odgovorio da su mogućnosti razgovora “daleko od toga da budu iscrpljene” i predložio je nastavak pregovora, prenosi AP.

  • Predsjednik Ukrajine: Preseljenje ambasada iz Kijeva je velika greška zapadnih zemalja

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij kazao je da je velika greška odluka nekih zapadnih zemalja, među kojima su SAD-e i Kanade, da svoje ambasade presele iz Kijeva na zapad Ukrajine.

    “To je velika greška, ali to je njihova odluka, preseliti neke ambasade na zapad Ukrajine. Ukrajina je jedinstvena i ako se nešto dogodi, dogodit će se svugdje”, rekao je Zelenskij na konferenciji za medije nakon sastanka s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom.
    Neke zemlje su već povukle svoje diplomate i pozvale svoje građane da napuste Ukrajinu, piše Reuters.

    SAD je naredio većini svog diplomatskog osoblja u Kijevu da se vrati kući, a u Lavovu, na zapadu zemlje, zadržat će konzulat.
    Kanada privremeno zatvara svoje ambasadu u Kijevu, a diplomatske operacije seli u Lavov, kao i Australija. Njemačka je svoj konzulat iz Dnjipra, na istoku Ukrajine, preselila u Lavov.

  • Šolc putuje u Moskvu u namjeri da odvrati Putina od invazije na Ukrajinu

    Šolc putuje u Moskvu u namjeri da odvrati Putina od invazije na Ukrajinu

    Olaf Šolc, njemački kancelar, putuje u Moskvu s ciljem da odvrati Vladimira Putina od daljnje invazije na Ukrajinu, pošto su američki zvaničnici upozorili da je Rusija na ivici pokretanja napada na svog zapadnog susjeda.

    Zapadne zemlje nastavile su povlačiti diplomatsko i vojno osoblje iz Ukrajine, a aviokompanije su otkazale letove u zemlju. Neke evropske zemlje spremaju se da prime izbjeglice u slučaju vojne akcije.

    Šolc će danas otputovati u Kijev, a u utorak je planirao posjetu Moskvi. Očekuje se da će njemački lider pozvati Putina da deeskalira situaciju na granici s Ukrajinom, rekao je visoki vladin zvaničnik.

    On će također prenijeti “koliko bi teške posljedice napada bile” u smislu sankcija Rusiji te naglasiti “da ne treba potcijeniti jedinstvo EU, SAD i UK”.

    Šolcovi saradnici rekli su da on nije izgubio nadu da bi diplomatija mogla spriječiti rat.

    – Ne pretpostavljam da ćemo iz ovoga izaći s nekakvim konkretnim rezultatom – rekao je zvaničnik. Međutim, oni su insistirali da “sada nije vrijeme za odustajanje”.

    Veliki cilj za Šolca jeste “bolje razumjeti ciljeve Rusije i pokušati otkriti postoje li načini za povratak direktnom dijalogu”.

    Džo Bajden je u nedjelju razgovarao sa svojim ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim, a Bijela kuća je rekla da je američki predsjednik jasno stavio do znanja da će Vašington odgovoriti na rusku vojnu akciju “brzo i agresivno”.

    – Dvojica lidera su se složila o važnosti nastavka vođenja diplomatije i odvraćanja kao odgovora na rusko vojno jačanje na granicama Ukrajine – rekli su američki zvaničnici u saopštenju.

    Zelenski je rekao da su razgovarali o “sigurnosti, ekonomiji, postojećim rizicima, sankcijama i ruskoj agresiji”.

  • Baerbock: Izvoz oružja iz Njemačke ubuduće će ovisiti o stanju ljudskih prava u državama

    Baerbock: Izvoz oružja iz Njemačke ubuduće će ovisiti o stanju ljudskih prava u državama

    Ministrica vanjskih poslova Njemačke Annalena Baerbock izjavila je tokom posjete Egiptu kako će kriterij ljudskih prava igrati ulogu u odluci njemačke vlade da se u budućnosti odluči za prodaju oružja saveznicima.

    Nakon sastanka s ministrom vanjskih poslova Egipta Samehom Shoukryjem, Baerbock je na konferenciji za medije govorila o izvozu naoružanja iz Njemačke, te je poručila kako je nova savezna njemačka vlada koju čine Zeleni, SPD i FDP obećala kako će smanjiti prodaju oružja zemljama izvan EU i NATO saveza.

    “Situacija i stanje s ljudskim pravima ovdje će igrati važnu ulogu. Ovo će imati utjecaja i na zemlje koje su do sada bile glavni uvoznici naoružanja iz Njemačke”, rekla je Baerbock.

    Šefica njemačke diplomatije je također naglasila kako će u narednom periodu vlada ove države predstaviti zakon koji neće predviđati izuzetke od “restriktivne politike” izvoza oružja, osim u opravdanim pojedinačnim slučajevima i nakon pažljivog razmatranja.

    Osim ministrice vanjskih poslova Njemačke, slična razmišljanja o izvozu oružja imaju i njene stranačke kolege. Njemački političar i član Zeleni Omid Nouripour nedavno je za njemačke medije izjavio kako Njemačka treba obustaviti izvoz oružja u Egipat i Saudijsku Arabiju.

    “U Egiptu ima više od 60.000 političkih zatvorenika, dvocifren broj zatvora je izgrađen upravo za njih”, rekao je Omid Nouripour.

    U posljednje tri godine, Egipat predstavlja i najvećeg uvoznika njemačkog naoružanja. Tokom 2021. godine, Njemačka je u Egipat izvezla naoružanje u vrijednost od 9,35 milijardi eura što je za 61 posto više u odnosu na 2020. godinu.

  • Bijela kuća: Malo vjerovatno

    Bijela kuća: Malo vjerovatno

    U jednočasovnom telefonskom razgovoru između Bajdena i Zelenskog, ukrajinski predsjednik pozvao je američkog da poseti Ukrajinu.

    Predsednik SAD DŽozef Bajden rekao je ukrajinskom predsjedniku Vladimiru Zelenskom, u razgovoru koji je trajao oko sat vremena, da će SAD odgovoriti brzo i odlučno ako Rusija preduzme dalje korake ka invaziji, navodi se u saopštenju Bele kuće.

    Poziv je usledio u trenutku kada SAD upozoravaju da bi ruska invazija na Ukrajinu mogla da se dogodi već ove nedelje, preneo je CNN.

    Kako se navodi, Bajden je jasno stavio do znanja da će SAD brzo i odlučno odgovoriti, zajedno sa svojim saveznicima i partnerima, na svaku dalju rusku agresiju na Ukrajinu.

    Dvojica lidera su se složila oko važnosti nastavka vođenja diplomatije i odvraćanja kao odgovora na rusko nagomilavanje vojske na granicama Ukrajine, navodi se u saopštenju.

    Visoki ukrajinski zvaničnik je rekao da je Zelenski obnovio pozive Vašingtonu da pruži veću vojnu i finansijsku podršku Ukrajini i zatražio da Bajden poseti Ukrajinu što je pre moguće.

    Bijela kuća nije htela da komentariše poziv da Bajden poseti Ukrajinu. Američki zvaničnici rekli su da je Bajdenov put u Ukrajinu malo verovatan.

    Zvančnik, koji poseduje informacije o razgovoru, rekao je za CNN da je Zelenski iskoristio poziv da predloži, kako je zvaničnik opisao, konkretne ideje za smanjenje ruske pretnje Ukrajini, kao što je pružanje veće vojne podrške Ukrajini, uključujući naprednije naoružanje.

    Zelenski je, takođe, istakao Bajdenu potrebu za značajnim finansijskim paketom za Ukrajinu, rekao je zvaničnik.

    Zelenskij je ranije izrazio nezadovoljstvo zbog stalnih procena o ratu i rekao da su takva upozorenja imala negativan učinak na ekonomiju i na nacionalnu valutu.

    Američka mreža CNN citirala je neimenovanog ukrajinskog službenika koji je rekao je izostao Bajdenov pozitivan odgovor na tu zamisao.

    Zelenski je zahvalio Sjedinjenim Državama na njihovoj podršci i rekao da Ukrajina razumije pretnje kojima je izložena i da je spremna za svaki scenario.

  • Okončana blokada mosta “Ambasador”

    Najprometniji granični prelaz između SAD i Kanade, most “Ambasador”, ponovo je otvoren, nakon gotovo jednosedmične blokade demonstranata koji se protive ograničenjima povezanim sa kovidom-19.

    “Most Ambasador je sada potpuno otvoren i ponovo je omogućen slobodan protok trgovine između kanadske i američke privrede”, navodi se u saopštenju kompanije “Detroit internešnel bridž” koja je operater ovog mosta, a prenosi agencija AP.

    Most je, kako je saopšteno, ponovo otvoren za saobraćaj sinoć u 23:00 časa po lokalnom vremenu, navodi američka agencija, podsjećajući da se preko ovog prelaza odvija 25 odsto ukupne trgovine između dvije zemlje.

    Blokada na kanadskoj strani poremetila je poslovanje u obje zemlje, pri čemu su pojedini proizvođači automobila bili primorani da zatvore nekoliko fabrika za sklapanje auto-dijelova.

    Policija u kanadskom gradu Vindzoru je saopštila juče da je više od 20 ljudi mirno uhapšeno, da je sedam vozila odvučeno i pet zaplenjeno dok su policajci “čistili” posljednje demonstrante u blizini mosta, koji povezuje ovaj grad sa američkim gradom Detroitom.

    U međuvremenu, protest u Otavi je paralisao centar grada, razbjesnio stanovnike koji su nezadovoljni nereagovanjem policije i izvršio sve veći pritisak na premijera Džastina Trudoa.

    Demonstracije su “odjeknule” širom Kanade, a slični konvoji su uočeni i u Francuskoj, na Novom Zelandu i u Holandiji.

    I američko ministarstvo za unutrašnju bezbjednost je upozorilo da bi u toj zemlji moglo doći do sličnih protesta.