VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Njemcima će tek da poskupi; “Najviše u posljednjih 30 godina”

    Njemcima će tek da poskupi; “Najviše u posljednjih 30 godina”

    Prema prognozama njemačkih stručnjaka, hrana bi ove godine mogla da poskupi za sedam procenata. To će dodatno da poveća godišnju stopu inflacije u Njemačkoj.

    Stručnjaci Instituta za ekonomska istraživanja IFO iz Minhena očekuju nagli rast cena hrane tokom godine.

    “Prema našim istraživanjima, više od dve trećine proizvođača hrane planira dalja povećanja cena narednih meseci”, rekao je šef ekonomskog odeljenja Instituta Timo Volmershojzer u intervjuu za list “Velt”.

    To je najviše u poslednjih 30 godina, odnosno od ponovnog ujedinjenja Nemačke. “Zato će cene hrane verovatno biti ključni pokretač inflacije ove godine”, dodao je naučnik.

    Institut IFO očekuje ove godine porast cena hrane od sedam odsto. Zbog toga su istraživači ekonomskih kretanja svoju prognozu ukupne stope inflacije u Nemačkoj podigli na četiri procenta, prenosi DW.

    Cene proizvođača porasle za 22 odsto

    “Poskupljenja u prodavnicama tek počinju”, kaže Kristijan Jance iz konsultantske kuće “Ernst i Jang”. “Cene proizvodnje naglo rastu, što na kraju utiče i na potrošačke cene. To će posebno biti uočljivo nakon sledeće žetve.” Predstoji nam, kaže Jance, “cenovni šok”.

    Poslednji proračuni nemačkog Zavoda za statistiku pokazuju u kolikoj meri su proizvođači u poslednje vreme podigli cene poljoprivrednih proizvoda: one su u decembru prošle godine u proseku porasle za 22 odsto. “To je najveći međugodišnji rast cena još od jula 2011. godine”, navode statističari. Biljni proizvodi su, recimo, poskupeli za 29 odsto, a oni životinjskog porekla za 17 procenata.

    Loše žetve

    “Rast cena biljnih proizvoda delimično je posledica skoka cena žitarica u julu 2020”, navode iz Zavoda za statistiku. Velika tražnja iz Nemačke i inostranstva, uz istovremeno slabiju žetvu, glavni su razlozi za to.

    Statističari objašnjavaju enormno povećanje cene uljane repice za 68 odsto činjenicom da se ona koristi i za proizvodnju energije, a u uslovima smanjene ponude u svetu, registruje se i velika tražnja.

  • Da li Blinken i Lavrov najavljuju smirivanje tenzija: Pozvali na nastavak dijaloga i diplomatiju

    Da li Blinken i Lavrov najavljuju smirivanje tenzija: Pozvali na nastavak dijaloga i diplomatiju

    Ministar vanjskih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov i državni sekretar SAD-a Antony Blinken održali su danas novu rundu razgovora o Ukrajini što predstavlja svojevrsni nastavak razgovora i sastanka koji je održan 12. februara.

    Kako je saopćeno iz Ministarstva vanjskih poslova Rusije, razgovor je održan na inicijativu Sjedinjenih Američkih Država, a Blinken i Lavrov su naglasili kako Rusija i SAD moraju nastaviti zajednički rad na rješavanju problema.

    “Sergej Lavrov je istakao neprihvatljivost agresivne retorike Washingtona i njegovih najbližih saveznika te je pozvao na pragmatičan dijalog o čitavom nizu pitanja koje je pokrenula Rusija, a koja se tiču i principa nedjeljivosti sigurnosti”, saopćeno je iz Ministarstva vanjskih poslova Ruske Federacije.

    S druge strane, iz Washingtona su se oglasili kratkom porukom nakon sastanka te su istakli kako je put dijaloga najbolje rješenje za probleme

    “Ako je Rusija istinski zainteresovana za rješavanje ove krize diplomatskim putem i dijalogom, spremni smo to učiniti. To je naš omiljeni put, ispravna i odgovorna stvar. Međutim, dijalog se mora odvijati u kontekstu deeskalacije”, saopćeno je iz State Departmenta.

    Iako se već sedmicama govori o tome kako će Ruska Federacija izvršiti invaziju na Ukrajinu 16. februara, današnje povlačenje dijela ruskih trupa mnogi su protumačili kao smirivanje tenzija.
    Tokom dana, ruski predsjednik Vladimir Putin se također sastao s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom, a tokom razgovora je naglašeno kako Rusija očekuje nastavak diplomatskih pregovora sa Zapadom oko sigurnosnih zahtjeva koje je Kremlj uputio u Brisel i Washington prije nekoliko sedmica.

  • Makron: Pozivam Putina da ne prizna nezavisnost ukrajinskih regija

    Makron: Pozivam Putina da ne prizna nezavisnost ukrajinskih regija

    Francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) zatražio je od ruskog predsjednika Vladimira Putina da “ne prizna nezavisnost” ukrajinskih regija Donjecka i Luganska, saopćila je Jelisejska palata u utorak, kako prenosi CNN.

    • Ostajemo na oprezu i tražimo od (Putina) da ne slijedi zahtjev Dume – rekao je glasnogovornik Jelisejske palate.

    Ukrajinske snage i separatisti koje podržava Rusija su u sukobu u istočnim regionima Donjecka i Luganska koji se graniče sa Rusijom, oblasti poznatom kao Donbas, od 2014. godine.
    Donji dom parlamenta Rusije zatražio je od Putina da razmotri priznavanje Donjecka i Luganska kao suverenih i nezavisnih u utorak.

    • Ruski predsjednik je rekao da je to parlamentarna inicijativa koju on nije odobrio – dodao je portparol.

  • Novi cyber napadi u Ukrajini: “Pala” stranica ministarstva odbrane, ali i bankarski sistemi

    Ministarstvo odbrane Ukrajine, ali i brojne banke u ovoj državi, prijavile su kako su danas od 15 sati pokrenuti brojni cyber napadi na web stranice ovih institucija zbog čega im je otežan rad.

    Prema pisanju Ukrajinske Pravde, najmanje dvije banke su za sada prijavile cyber napade, a također se ističe kako su cyber aktivnosti jače nego i drugačije nego što je to bio slučaj do sada.

    “Korisnici su u međuvremenu prijavili kako nemaju pristup internet bankarstvu, a drugi ističu kako se mogu prijaviti, ali da ne mogu obavljati transakcije”, pišu ukrajinski mediji.

    Osim banaka, cyber napade je potvrdilo i Ministarstvo odbrane Ukrajine te su najavili kako očekuju nastavao DDoS napada na stranice brojnih institucija u ovoj državi.

    Slične aktivnosti hakeri su izveli i polovinom januara kada su meta napada bili Ministarstvo prosvjete Ukrajine, Ministarstvo vanjskih poslova te nekoliko web stranica medija u Ukrajini.

    “Web stranice su nakon napada sadržavale poruku na ukrajinskom, ruskom i poljskom jeziku, u kojoj se navode lični podaci Ukrajinaca. Na stranici je stajala i poruka: ‘Bojte se i očekujte najgore. Ovo je za vašu prošlost, sadašnjost i budućnost”, stajalo je na stranicama.

  • “Rusija će nastaviti sa isporukama gasa”

    “Rusija će nastaviti sa isporukama gasa”

    Rusija ne može da zažmuri na to kako SAD i NATO “sasvim slobodno i u svoju korist” tumače princip nedjeljive bezbjednosti, rekao je predsjednik Rusije Vladimir Putin na konferenciji za štampu sa njemačkim kancelarom Olafom Šolcom u Moskvi.

    Putin je saopštio da je razgovor sa Šolcom bio poslovan i primjetio da je njemački kacelar raspoložen za dalju uzajamno korisnu saradnju.

    “Sjeverni tok 2” je komercijalni projekat koji je završen i spreman za rad. Međutim, Putin je istakao da će Rusija nastaviti sa isporukama gasa preko Ukrajine i poslije 2024. godine, ako bude potražnje i rentabilnosti.

    Govoreći o bezbjednosnim garancijama koje traži Rusija od Zapada, ruski lider je istakao da Moskva ne može da zažmuri na to kako SAD i NATO sasvim slobodno i u svoju korist tumače princip nedjeljive bezbjednosti.

    Kako je naveo, nasilno obuzdavanje Rusije od strane Zapada Moskva doživljava kao prijetnju bezbjednosti zemlje.

    Razgovor Putina i Šolca je trajao više od tri sata, prenosi RTRS.

  • NATO upozorio Moskvu: Donjeck i Lugansk su dio Ukrajine

    NATO upozorio Moskvu: Donjeck i Lugansk su dio Ukrajine

    Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg upozorio je danas Moskvu da ne prizna samoproglašene Narodne Republike Donjeck i Lugansk na istoku Ukrajine.

    “Ako se to dogodi, to će biti još jedno eklatantno narušavanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta Ukrajine, jer nema sumnje da su Donjeck i Lugansk dio Ukrajine u okviru njenih međunarodno priznatih granica. Ne samo to, to će biti i kršenje sporazuma iz Minska, pa će dodatno otežati pronalaženje političkog rješenja u okvirima dogovora postignutih u Minsku”, rekao je Stoltenberg novinarima u Briselu, prenosi Rojters.

    U donjem dom ruskog parlamenta Dumi danas je glasanjem odlučeno da se zatraži od predsjednika Vladimira Putina da prizna dva otcijepljena regiona Donjeck i Lugansk na istoku Ukrajine, čiju nezavisnost podržava Rusija.

  • Putin: NATO priča o ratu u Ukrajini, a bombardovali su Beograd

    Putin: NATO priča o ratu u Ukrajini, a bombardovali su Beograd

    NATO pakt je vodio rat protiv bivše Jugoslavije i bombardovao je njen glavni grad, Beograd, bez odobrenja Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, rekao je Vladimir Putin, predsjednik Rusije na pres konferenciji s Olafom Šolcom, njemačkim saveznim kanceloarom u Moskvi.

    On je na pitanje novinarke njemačkog Deutsche Wellea, hoće li biti rata u Evropi, odgovorio da je ona to pitanje postavila u kontekstu Ukrajine, ali da svi znaju da je rat u Evropi vodio NATO protiv Jugoslavije.

    “To je bila velika vojna operacija s bombama i raketama kojima su osuli jedan od glavnih gradova u Evropi i to bez odobrenja UN-a. To je loš primjer”, rekao je Putin.

    On je rekao da Rusija ne želi rat u Ukrajini i da je upravo zato predložen sporazum zvaničnom Vašingtonu i NATO-u, ali da nije bilo odgovarajućeg odgovora na ruske prijedloge.

    “Ali čak i u ovom dokumentu koj nam je dostavljen iz NATO-a dobili smo određene elemente o kojima možemo razgovaratli ali samo u vezi s temeljnim pitanjima koja za nas igraju centralnu ulogu. U zavisnosti od toga kako se taj dijalog bude odvijao vidjećemo šta će se dalje dešavati, a ova situacija nas uznemiruje”, rekao je Putin.

    Šolc je rekao da će uložiti maksimalne napore da do rata u Ukrajini ne dođe, te da se treba potruditi da se aktivira Minski razgovor o mirnom rješenju ukrajinske krize.

    “U Jugoslaviji je ipak bila malo drugačija situacija, tamo je postojala opasnost da dođe do genocida, a to smo morali spriječiti. Ali radujem se da sada u regionu imamo mirnu situaciju i da svaka od zemalja zapadnog Balkana ima perspektivu da postane članica EU. Vjerujem da je to dobar znak”, rekao je Šolc.

    Putin je na ovo odgovorio da je genocid ono što se trenutno odvija u Donjecku i Lugnansku.

  • Duma pozvala Putina da prizna Donjeck i Lugansk kao nezavisne republike

    Duma pozvala Putina da prizna Donjeck i Lugansk kao nezavisne republike

    Državna duma je na današnjoj sjednici odobrila rezoluciju kojom se poziva predsjednik Rusije Vladimir Putin da prizna dvije otcijepljene regije u istočnoj Ukrajini kao nezavisne teritorije – Donjecka (DNR) i Luganska (LNR).

    Predsjednik ruskog parlamenta Vjačeslav Volodin je ovu odluku opravdao činjenicom da Ukrajina ne poštuje sporazume iz Minska. Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine saopštilo je da će priznanje LNR i DPR smatrati povlačenjem Rusije iz sporazuma iz Minska.

    Na današnjem sastanku održano je glasanje o dva projekta o priznavanju DNR i LNR. Frakcija Komunističke partije ponudila je da uputi apel direktno Vladimiru Putinu, a Jedinstvena Rusija je insistirala da se prvo apel za priznanje samoproglašenih republika uputi na razmatranje Ministarstvu vanjskih poslova i drugim strukturama na konsultacije. Stručnjaci su precizirali da nijedna rezolucija nema obavezujuću snagu.

    Kao rezultat toga, poslanici Državne dume usvojili su drugu rezoluciju, rekao je Volodin.

    Prema njegovim riječima, poslanici smatraju da će priznanje DNR i LNR “stvoriti osnove za osiguranje sigurnosnih garancija i zaštitu stanovnika republika od vanjskih prijetnji, kao i za jačanje međunarodnog mira i regionalne stabilnosti”. Ovom odlukom bit će pokrenut i proces međunarodnog priznanja obje republike, naveli su.

    Komunistička partija je svoj nacrt predala 19. januara, a Jedinstvena Rusija 14. februara. Kremlj je saopštio da su predstavnici Komunističke partije Ruske Federacije i Jedinstvene Rusije “narodni predstavnici” koji reflektuju mišljenje naroda.

    Prema riječima sekretara za medije predsjednika – Dmitrija Peskova, svi Rusi “veoma bolno reaguju na sve što se dešava u Donbasu”.

  • Zaharova: Zapad osramoćen i uništen bez ispaljenog metka

    Zaharova: Zapad osramoćen i uništen bez ispaljenog metka

    Objavljen je snimak ruskih trupa koje se vraćaju u svoje vojne garnizone po završetku vježbi, a to je danas izjavio portparol ruskog Ministarstva odbrane general-major Igor Konašenkov.

    Oglasilo se i rusko ministarstvo spoljnih poslova.

    Portparolka Marija Zaharova napisala je na Telegramu: “15. februara 2022. ući će u istoriju kao dan kada je propala zapadna ratna propaganda. Oni su osramoćeni i uništeni bez ijednog ispaljenog metka”.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je rekao da je to stalan proces, kao i u svim zemljama.

    “To je naše pravo da izvodimo vježbe na svojoj teritoriji, tamo gdje smatramo da je potrebno i to ne podleže diskusiji ni sa kim”, rekao je Peskov, prenosi agencija RIA Novosti.

  • “Nećemo napasti Ukrajinu ako nas ne isprovociraju”

    “Nećemo napasti Ukrajinu ako nas ne isprovociraju”

    Stalni predstavnik Rusije pri Evropskoj uniji Vladimir Čižov izjavio je da Ruska Federacija neće preduzimati akciju u vezi s Ukrajinom ako, kako je naveo, “ne bude isprovocirana da to učini”.

    “Nećemo izvršiti invaziju na Ukrajinu ako ne budemo isprovocirani. Ako Ukrajinci krenu u napad na Rusiju, nemojte se iznenaditi ako uzvratimo”, rekao je Čižov u intervjuu britanskom listu Gardijan.

    Istakao je da će Rusija odgovoriti ako ruski državljani budu ubijeni bilo gdke, uključujuć Donbas.

    Čižov je naveo da je broj ruskih trupa na granici sa Ukrajinom ekvivalentan broju vojnika prilikom održavanja vkežbe Zapad 21 koja je izvedena prošlog septembra. “I niko tada nije rekao ni riječ”, dodao je Čižov.

    Ruski diplomata je rekao da vjeruje da bi diplomatski naposri posljednjih nedjelja ipak mogao da rezultiraju rješenjem prihvatljivim za sve strane.

    SAD nude Ukrajini milijardu dolara kreditnih garancija
    Sjedinjene Države nude Ukrajini državnu kreditnu garanciju u iznosu do milijardu dolara za pomoć njenoj ekonomiji usred pritiska zbog ruskog vojnog nagomilavanja, izjavio je danas američki državni sekretar Entoni Blinken.

    “Ova ponuda će ojačati sposobnost Ukrajine da osigura ekonomsku stabilnost, rast i prosperitet za svoj narod uprkos destabilizujućem ponašanju Rusije”, naveo je Blinken u izjavi, a prenosi agencija Rojters.

    On je dodao da bi i snažno partnerstvo između Ukrajine, Međunarodnog monetarnog fonda, drugih međunarodnih finansijskih institucija, G7 i drugih bilateralnih donatora, takođe pomoglo u naporima za pružanje pomoći zvaničnom Kijevu.