Kategorija: Svijet

  • Eskobar: Korištenje bonskih ovlaštenja je “nuklearna” opcija

    Eskobar: Korištenje bonskih ovlaštenja je “nuklearna” opcija

    SAD podržavaju ulogu visokog predstavnika, ali on je samo jedan od alata na ostvarivanje uticaja u BiH a bonska ovlaštenja su zadnja opcija, rekao je Gabriel Eskobar, specijalni predstavnik SAD i zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju na saslušanju u Pododboru za Evropu i regionalnu bezbjednost u Senatu SAD

    “Mi se nadamo da će naši partneri koji su proevropski orjentisani biti u stanju da rješe izazove sami među sobom. Mi podržavamo bonska ovlaštenja ali to je zaista posljednja ‘nuklearna’ opcija. Mi mislimo da je politički sistem i da su politički lideri dovoljno zreli da probleme riješe sami unutrašnjim procesima”, rekao je Eskobar.

    On je dodao da pojedini analitičari pretjeruju kada kažu da je BiH na ivici rata, i podsjetio da u zemlji djeluje EUFOR, ni Srbija ni Hrvatska ne žele rat na svojoj teritoriji, a NATO ima svoje predstavnike.

    “Što se tiče visokog predstavnika, već duže vrijeme je plan da se njegova uloga smanjuje i mi želimo da vidimo da su uslovi za završavanje misije ispunjeni”, rekao je Eskobar.

    Govoreći o sankcijama protiv Milorada Dodika, srpskog člana Predsjedništva BiH, rekao je da su to individualne sankcije i da nisu uperene protiv srpskog naroda ili Republike Srpske.

    Na pitanje da li je SAD partner sa EU kada su u pitanju sankcije, Eskobar je odgovorio potvrdno, i dodao da su SAD u stalnom dijalogu s EU da oni iskoriste svoje sankcije, bolje prate tokove novca iz BiH, i uvedu zabrane putovanja za korumpirane zvaničnike BiH.

    “Upravo ovih dana vodimo važne razgovore s našim britanskim kolegama koji su zainteresovani da svoje sankcije usklade s našima. To je jako važno jer mnogo novca iz BiH prolazi kroz važne finanasijske centre u Londonu i Njujorku i zato je to veoma važno”, rekao je Eskobar.

    Eskobar je rekao da se nada da će se Srbi vratiti u institucije, ali da će do tada SAD voditi dijalog s opozicionim liderima i svima onima koji mogu pomoći da se Srbi vrate za sto.

    On je rekao da je u većini regiona ostvaren napredak, ali da je u BiH idalje prisutna velika politička kriza koju karakteriše endemska korupcija.

    “Svi oni koji se upuštaju u destabilišuće koruptivne aktivnosti treba da znaju da će biti posljedica. Koristićemo sve alate koji nam stoje na raspolaganju kako bismo stali na put svima onima koji zaustavljaju regionalni napredak ostvarujući za sebe finansijsku i političku korist”, rekao je Eskobar. Dodao je da su SAD zajedno s Evropom idalje opredijeljene da pomognu da se ostvare reforme na putu zemalja ka EU i ka NATO-u za one koji se za to opredijele.

    “Uvjereni smo da ćemo riješiti problem u BiH kroz naš angažman”, rekao je Eskobar i dodao da je cilj da se provede ograničena ustavna reforma i rješenje problema s Izbornim zakonom.

    Na pitanja o tome zašto je Dejton idalje na snazi, Eskobar je rekao da Dejtonski sporazum nije razlog za nazadak BiH, nego endemska korupcija.

    “Želim da naglasim da koliko god Milorad Dodik bio težak, on nije jedini problem”, rekao je Eskobar, i dodao da temeljni problem u BiH nije etnonacionalizam, nego korupcija.

    “To je najkorupmiranija zemlja u regionu i treća po korupciji u Evropi i glavni razlog odlaska mladih iz zemlje”, rekao je Eskobar.

    Eskobar je naglasio da SAD podržavaju sve inicijative poput Otvorenog Balkana koje zemlje pripremaju za unutrašnje tržište EU i jačaju institucije, te je dodao da SAD moraju da nastave angažman u regionu kako bi spriječili negativno djelovanje Rusije i Kine.

    “Naša je nada da možemo zaštititi te zemlje od toga da ih Rusija koristi kao distraskciju za NATO od onoga što se dešava u Ukrajini. Pažljivo pratimo šta se dešava u oba regiona i imamo snage da reagujemo”, rekao je on i dodao da su neke od zemalja u regionu članice NATO-a koji doprinose akcijama NATO i porukama koje NATO šalje.

    Na pitanje da li vjeruje da će Rusija spriječiti produžetak mandata EUFOR-a, Eskobar je rekao da je Rusija prošli put pristala na produženje mandata, i da vjeruje da se neće protiviti ni naredni put jer, kako je istako, u interesu svih je da region ostane stabilan.

    “Barem kada su u pitanju sukobi. Osim toga, radimo s našim evropskim kolegama da pojačaju svoje kapacitete i da budu spremni na svaki scenario. Vjerujem da je EUFOR spreman da održi mir u BiH”, rekao je Eskobar.

    Džijen Šehin, predsjednica Pododbora za Evropu i regionalnu bezbjednost u Senatu SAD je rekla da je ovaj region ostao prioritet za SAD i da je važno da se izgradi održiv mir i da u većini zemalja postoji konkretan i opipljiv napredak.

    “Ali ima i prostora gdje moramo uložiti dodati napor. BiH je suočena s neizvjesnom budućnošću jer Milorad Dodik želi oslabiti vladu time što planira otcjepljenje i tako rizikuje jedinstvo BiH kao države. Istovremeno korupcija sprečava napredak i tjera mlade ljude da odlaze i zemlje”, rekla je ona i podržala Otvoreni Balkan kao način da region bolje sarađuje.

    Ron Džonson, zamjenik predsjednika Pododbora je rekao da SAD neće nametati rješenja, te je naglasio da je stabilnost zapadnog Balakna važna za SAD i da su zavrinuti za kineske aktivnosti za koje je rekao da podstriču korupciju.

    “Veoma snažan signal koji treba da pošaljemo je da želimo podržati, da nećemo nametati rješenja. To je naša opredijeljenost na nestranačkoj bazi, bez obzira da li je u Bijeloj kući demokratska ili republikanska administracija, želimo vidjeti mir i stablnsno u regionu”, rekao je Džonson.

  • Istorijska presuda Suda EU protiv Mađarske i Poljske

    Istorijska presuda Suda EU protiv Mađarske i Poljske

    Najviši sud Evropske unije danas je odbacio tužbu Poljske i Mađarske protiv evropskog mehanizma kojim se za kršenje sloboda i vladavine prava neke zemlje članice kažnjavaju uskraćivanjem novca iz evropskih fondova.

    Konačnom presuda Suda Evropske unije iz Luksembourga riješen je spor između Brisela i populističkih vlada u Poljskoj i Mađarskoj optuženih za kršenje demokratskih prava i vrijednosti, a ulog je velik jer se radi o ustezanju milijardi evra.

    Mađarska i Poljska podnijele su pojedinačne tužbe Sudu Evropske unije u kojima su zatražile da se uredba poništi. Njihovo pobijanje temelji se, između ostalih razloga, na nepostojanju ili neprikladnosti pravne osnove odabrane za uredbu, njenoj neusklađenosti s Ugovorom o EU.

    Mađarskoj i Poljskoj još nije odobren nacionalni plan za oporavak i otpornost iako su još prije nekoliko mjeseci predale svoje planove Evropskoj komisiji. Obje su članice Evropske unije odmah odbacile presudu kao zadiranje u njihov suverenitet.

    Šta kaže Orban?
    Mađarska, koju već godinama vodi premijer Viktor Orban, odbacuje optužbe za bilo kakvo kršenje i tvrdi da EU nameće liberalne vrijednosti strane mađarskom tradicionalnom, konzervativnom i katoličkom društvu.

    ECJ je presudio da je “mehanizam donesen na primjerenoj pravnoj osnovi” i odbacio je akcije koje su protiv tog mehanizma preduzele Poljska i Mađarska, pokazuje saopštenje objavljeno u srijedu. EU je uspostavila taj mehanizam zbog kritika upućenih vladama u Budimpešti i Varšavi za kršenje vladavine prava koje je na snazi u evropskom bloku.

    Istorijska presuda
    Presuda je istorijska jer će biti putokaz za buduće postupke novčanog kažnjavanja država članica Unije koje bi kršile načelo vladavine prava, kao što je na primjer miješanje i uticaj vlade na pravosuđe.

    “Odluka suda je napad na suverenitet Poljske”, reagovao je zamjenik poljskog ministra pravosuđa.

    “Moramo se braniti od napada na naš suverenitet, Poljska mora braniti svoju demokratiju od ucjena koje ciljaju oduzeti joj pravo da odlučuje sama o sebi. Posebno zato što Poljska treba time izgubiti sredstva za mjere koje su standardi u Španiji ili Njemačkoj”, rekao je zamjenik ministra pravosuđa Sebastijan Kaleta na Twitteru.

    Mađarska je ocijenila da Evropski sud “zloupotrebljava svoja ovlaštenja”. “Ova presuda je novo sredstvo pritiska na našu zemlju”, napisala je na Twitteru ministarka pravosuđa Judit Varga. Ministarka smatra da je pritisak vezan uz zakon o homoseksualnosti koji je Mađarska donijela ljetos, a u Evropskoj uniji je dočekan nizom kritika.

    Prema omotnici Brisela za oporavak i otpornost Poljska bi trebalo da dobije 36 milijardi evra, a Mađarska sedam milijardi, a ta su sredstva već zamrznuta. “Vrlo je izgledno da će mehanizam biti aktiviran protiv Mađarske, vjerovatno u martu, ali ne još protiv Poljske”, ocjenjuje Mujtaba Rahman iz konsultantske grupe Eurasia.

    Predsjednica EK: Presude potvrđuju da smo na pravom putu
    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen pozdravila je odluku Suda EU, koji je u srijedu odbio u cijelosti tužbe koje su Mađarska i Poljska podnijele protiv mehanizma uslovljemosti koji povezuje poštovanje vladavine prava i isplatu sredstava iz evropskih fondova.

    “Današnje presude potvrđuju da smo na pravom putu”, rekla je Fon der Lejen, koja se oglasila saopštenjem nakon objave presude. Komisija je najavila da će sada pažljivo proučiti presudu i njen mogući učinak na dalje korake koje predviđa taj mehanizam.

  • Krenuo bunt u Ukrajini – okačili zastave

    Krenuo bunt u Ukrajini – okačili zastave

    Ukrajinci su okačili državne zastave i intonirali himnu.

    Oni su to radili kako bi pokazali jedinstvo u jeku straha od ruske invazije za koju su zapadne sile rekle da bi mogla biti neizbežna.

    Žuto-plave zastave istaknute su na školama, bolnicama i mnogim radnjama na “Dan jedinstva”, novi praznik koji je ove nedelje uveo predsednik Volodimir Zelenskij nakon što je Rusija nagomilala vojsku pored ukrajinskih granica.

    Rusija je porekla da će napasti, ali je upozorila je da bi mogla preduzeti neodređene “vojno-tehničke akcije” ne budu li ispunjeni njeni sigurnosni zahtevi, uključujući ograničenje NATO-a.

    Na glavnoj ulici Hreščatik u središtu Kijeva, gdje su zastavama ukrašeni vladine kancelarije, za mnoge je običan dan.

    “Normalan je dan, a te zastave ovde su s razlogom, da pokažu kako se nikoga ne bojimo. Nisu nas zastrašili”, rekao je Mikola, koji drži mali štand s kavom.

    Iz zvučnika na lokalnoj vladinoj kancelariji u glavnom gradu Kijevu odjekuju rodoljubive pesme, a na vladinim Youtube kanalima emituju se govori i podseća na ukrajinsku državnost.

    Zelenskij je u televizijskom obraćanju rekao da su Ukrajinci ujedinjeni oko zajedničke želje “da žive u miru, sretno, u porodici sa decom s roditeljima”.

    “Niko ne može voleti naš dom kao mi. I samo mi, zajedno, možemo štititi svoj dom”, rekao je.

    Zelenskij, i sam aktivni korisnik društvenih mreža, pozvao je Ukrajince da objavljuju slike i videozapise s ukrajinskom zastavom te da dodaju hešhtagove.

    Na Instagramu korisnici objavljuju fotografije pod haštagom #UnityDay.

    Zelenskij je dugo govorio da, premda veruje da Rusija preti napadom na njegovu zemlju, zapadni saveznici precenjuju verovatnoću neposredne invazije, odgovarajući na napore Moskve da zastraši Ukrajinu i poseje paniku.

    Mihajlo Podoljak, savjetnik u Zelenskijevom uredu, rekao je ovaj tjedan da je predsjednik odabrao 16. veljače kao domoljubni praznik djelomično ironično, kao odgovor na medijska izvješća da bi se invazija mogla dogoditi u srijedu.

    U utorak je rusko ministarstvo obrane priopćilo kako nakon vježbi vraća dio vojnika u njihove baze. Sjedinjene Države i njihovi saveznici rekli su da dosad nisu potvrdili taj potez. Američki predsjednik Joe Biden rekao je da je više od 150.000 ruskih vojnika trenutno raspoređeno u blizini Ukrajine.

    Nekoliko sati nakon ruske objave, Ukrajina je rekla da su internetske mreže njezina ministarstva obrane i dvije banke pod kibernetičkim napadom. Iako Kijev nije rekao tko stoji iza incidenta, u priopćenju se sugerira da upire prstom u Rusiju.

    “Svi nas žele uplašiti, a mi smo tu i ostajemo”, rekla je Ludmila, umirovljenica, koja na reveru kaputa nosi malu ukrajinsku zastavu.

  • “Ukrajinski tenkovi se grupišu u Donbasu”

    Ukrajinske snage bezbjednosti rasporedile su više od dvadesetak tenkova u blizini sela Podlesne, koje kontroliše Kijev u blizini linije vojnog kontakta u Donbasu, saopštila je pres-služba Narodne milicije samoproglašene Narodne Republike Luganska (NRL).

    “Kršeći treći stav dodatnih mjera, neprijatelj nastavlja da postavlja oružje i vojnu opremu u naselja na teritoriji koju kontroliše Ukrajina”, navodi se u saopštenju, prenosi agencija RIA Novosti.

    Narodna milicija samoproglašene NRL uzvratila je juče vatru na položaje ukrajinskih snaga bezbjednosti u Donbasu, nakon pogibije jednog borca samoproglašene republike, javili su ruski mediji.

    Kako je naveo portparol pres-službe milicije Luganska, pripadnika oružanih snaga NRL upucao je ukrajinski snajperista.

  • Volas: Nema dokaza o povlačenju; Ukrajina vježbala sve moguće odgovore

    Volas: Nema dokaza o povlačenju; Ukrajina vježbala sve moguće odgovore

    Britanija do sada nije vidjela nikakve dokaze da Rusija povlači svoje trupe razmještene u blizini ukrajinske granice, izjavio je danas ministar odbrane Velike Britanije Ben Volas.

    Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija su više puta upozoravale da bi predsjednik Vladimir Putin mogao da naredi invaziju Ukrajine sa više od 130.000 vojnika raspoređenih duž rusko-ukrajinske granice, prenosi Rojters.

    Istovremeno, Rusija poručuje da ima pravo da rasporedi svoje trupe gdje god poželi na sopstvenoj teritoriji i više puta je ponovila da ne namjerava da izvrši invaziju na Ukrajinu.

    Rusko ministarstvo odbrane juče je objavilo snimak koji pokazuje povratak dijela oružanih snaga u matične baze nakon izvedenih vojnih manevara.

    “Mi nismo vidjeli nikakve dokaze o povlačenju ruskih snaga. Neposredna zapažanja pokazuju suprotno od izjava koje dolaze iz Kremlja”, rekao je Volas radiju Tajms.

    Ukrajina vježba odgovor na sve moguće scenarije
    Ukrajinske agencije za sprovođenje zakona održale su tokom proteklog vikenda vježbe za uvježbavanje odgovora na mogući upad u zgrade vlade i policijske stanice na 30 kilometara od granice s Krimom, izjavio je danas ukrajinski ministar unutrašnjih poslova Denis Monastirski.

    Prema njegovim riječima, policajci su održali “više vježbi, procjenjujući sve događaje koji su se dogodili u Ukrajini od 2014. godine”, prenosi ruska agencija TASS.

    “Vježbali smo sve moguće scenarije tokom vikenda na 30 kilometara od administrativne granice Autonomne Republike Krim, uz učešće glavnokomandujućeg ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog”, istakao je Monastirski.

    Ministar unutrašnjih poslova je naglasio da Ukrajina neće tolerisati “bilo kakve manifestacije separatizma unutar zemlje, slične onima koje su se pojavile u Harkovu, Lugansku i Donjecku 2014. godine”.

    Zapadne zemlje su nedavno kontinuirano upozoravale na potencijalnu invaziju Rusije na Ukrajinu, a zapadni mediji čak najavljuju i “datum invazije” koji je više puta odlagan, navodi ruska agencija TASS.

    Lajen: Moskva šalje oprečne signale
    Rusija tek treba da dokaže svoju spremnost za deeskalaciju usred gomilanja vojske na ukrajinskim granicama, izjavila je danas predsjednica Evopske komisije Ursula fon der Lajen.

    “Moskva za sada šalje oprečne signale”, izjavila je Fon der Lajen u obraćanju evropskim poslanicima, povodom zahtjeva donjeg doma ruskog parlamenta kojim se od ruskog predsjednika Vladimira Putina traži da prizna nezavisnost otcijepljenih regiona Donjeck i Lugansk na istoku Ukrajine, prenosi agencija Rojters.

    Mišel: Moskva mora da bira između rata i diplomatije
    Zvanična Moskva mora da bira između rata i diplomatije usred vojnog nagomilavanja na granicama Ukrajine, izjavio je danas predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel.

    On je pozvao Rusiju da djelima, a ne riječima demonstrira volju za deeskalacijom, prenosi agencija Rojters.

    “Rusija je u posljednja dva dana signalizirala da bi mogla biti otvorena za diplomatiju i pozivamo Rusiju da preduzme konkretne i opipljive korake ka deeskalaciji, jer je to uslov za iskren politički dijalog”, poručio je Mišel u obraćanju evropskim poslanicima.

    “Današnji izbor je izbor između rata i tragičnih žrtava koje bi pratile taj rat ili hrabrosti političkog angažmana i hrabrosti diplomatskih pregovora”, dodao je Mišel.

    Između Rusije i Zapada su posljednjih mjeseci prisutne pojačane tenzije, pošto je duž ukrajinsko-ruske granice, ali i u Bjelorusiji, raspoređen značajan kontingent ruskih vojnika i oružja.

    Rusija od Zapada traži bezbjednosne garancije da Ukrajina neće postati članica alijanse, da će se NATO uzdržati od razmeštanja oružja u blizini ruske granice, kao i da će povući snage sa područja istočne Evrope.

    O tome su pokrenuti i pregovori uključenih strana, a kao reakcija na ruske poteze uslijedila je nedavna odluka SAD da u istočnoevropskim članicama NATO-a rasporede dodatnih 3.000 vojnika, dok i druge države članice NATO-a Ukrajini ustupaju vojno-tehničku pomoć.

  • Stoltenberg od Moskve zatražio dokaze o odlasku sa granica Ukrajine

    Stoltenberg od Moskve zatražio dokaze o odlasku sa granica Ukrajine

    Generalni sekretar NATO saveza Jens Stoltenberg ponovo je zatražio danas da Moskva dokaže da vrši povlačenje trupa sa granica Ukrajine i dodao da se vojnici i tenkovi često pomjeraju.Ostaje da se vidi da li zaista postoji rusko povlačenje. Ono što vidimo je da su povećali broj vojnika i da dolazi još više trupa – rekao je Stoltenberg novinarima na početku dvodnevnog sastanka ministra odbrane NATO zemalja u Briselu.

    On je dodao da će NATO pozdraviti “stvarni početak povlačenja trupa”.

    – Oni su uvijek pomjerali snage naprijed-nazad tako da to što vidimo kretanje snaga ili tenkova ne potvrđuje stvarno povlačenje – naglasio je Stoltenberg.

  • Biden: Još nemamo potvrdu da se ruske trupe povlače s granica, tamo se nalazi 150.000 vojnika

    Biden: Još nemamo potvrdu da se ruske trupe povlače s granica, tamo se nalazi 150.000 vojnika

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden obratio se večeras naciji povodom aktuelne krize na istoku Evrope i tenzija između Rusije i Ukrajine te je poručio kako je Amerika spremna na apsolutno sve opcije u odnosima s Rusijom.

    Na početku obraćanja, Biden je naglasio kako je Amerika spremna na diplomatiju i unapređenje odnosa s Rusijom, ali je isto tako poručio kako će Washington adekvatno reagovati ukoliko Rusija izvrši invaziju na Ukrajinu.

    “Zajedno sa saveznicima smo u stalnim diplomatskim aktivnostima. Pričao sam s Putinom i rekao mu da smo spremni na diplomatiju, ako i on to želi. Predsjednik Putin i ja smo se složili da trebamo dalje razgovarati o ovom pitanju. Jučer, Rusija je rekla kako želi nastaviti put diplomatije i slažem se s tim. SAD su stavile na stol konkretne ideje za stabilizaciju sigurnosti. kontrolu oružja, transparentnost, stratešku stabilnost. Ove mjere se tiču i Rusije i NATO-a. Međutim, nećemo žrtvovati osnovne principe. Nacije imaju pravo na suverenitet i slobodu da sami odlučuju s kim će planirati saveze”, rekao je Biden.

    Iako su ruski zvaničnici jutros saopćili kako se dio trupa povlači u svoje baze, Biden ističe kako za to još uvijek nema potvrde.

    “Nastavit ćemo diplomatske napore u konsultaciji sa saveznicima. Sve dok postoji mogućnost za diplomatiju, mi ćemo biti tu. Rusija je rekla da neke trupe napuštaju položaje. To je dobro, ali za to još nismo dobili potvrdu. Naše analize pokazuju da su i dalje u prijetećoj poziciji. 150.000 vojnika nalazi se oko Ukrajine. Invazija je i dalje itekako moguća. Svi Amerikanci u Ukrajini, napustite Ukrajinu sada. Zato smo premjestili našu ambasadu u Lavov, na zapad Ukrajine. Bili smo transparentni prema svijetu o ruskim planovima, da svi znaju o čemu se radi i zbog toga dijelimo informacije”, poručio je Biden.

    On je također poručio kako SAD i NATO nisu prijetnja Rusiji.

    “SAD i NATO nisu prijetnja Rusiji. Ukrajina ne prijeti Rusiji. Nemamo plan da postavimo rakete u Ukrajinu i ne želim destabilizovati Rusiju. Građani Rusije, niste naši neprijatelji i vjerujem da ne želite rat s Ukrajinom, zemljom s kojom dijelite duboke historijske pa i porodične veze. Ovo bi bio rat bez razloga. Uračunjivost je važna. Ako Rusija izvrši invaziju, ljudske žrtve će biti masovne. Ako Rusija napadne Ukrajinu, svijet neće zaboraviti da je Rusija izabrala put destrukcije. SAD, saveznici, odgovorit će promptno i vjerujte da je Zapad je ujedinjen. Ovo je više od samog sukoba Ukrajine i Rusije. Ovo predstavlja sve u što vjerujemo, u svijet kakav želimo vidjeti i pravo zemalja da biraju svoju sudbinu i pravo ljudi da odlučuju o sebi. Ne možete mijenjati granice susjednih zemalja silom”, jasan je predsjednik SAD-a.

    Na kraju, Biden je rekao kako će, ukoliko dođe do invazije, Rusija snositi velike ekonomske posljedice.

    “Ukoliko se invazija izvrši, od Sjevernog toka 2 neće biti ništa. Poslali smo Ukrajini opremu da se brani, obezbijedili smo treninge, savjete i stručnjake. Također, branit ćemo svaki centimetar NATO teritorije svom silom. Napad na jednu državu je napad na sve države. Zbog toga smo poslali naše trupe na jugoistočni dio NATO saveza. Nastavit ćemo vježbe s našim saveznicima. Ipak, moramo biti jasni, ukoliko Rusija napadne Ukrajinu, posljedice će osjetiti i stanovnici na našem tlu i zbog toga poduzimamo već određene mjere”, ističe Biden.

    Na kraju konferencije, Biden je ponovio kako SAD ne žele direktan sukob s Rusijom.

    “Ne želimo direktan sukob s Rusijom. Međutim, ako Rusija napadne Amerikance u Ukrajini, reagovat ćemo silom. Spremni smo reagovati i na cyber napade. Rusija i SAD moraju birati put diplomatije, ali ako se odluče za invaziju, nećemo oklijevati s odgovorom”, zaključio je Biden.

  • Zapad je za danas najavio rusku invaziju na Ukrajinu

    Zapad je za danas najavio rusku invaziju na Ukrajinu

    U Ukrajini bi danas mogao biti dan odluke, jer su zapadni zvaničnici I mediji proteklih dana najavljivali upravo 16. februar kao datum kada bi Rusija mogla izvršiti invaziju. Moskva negira te tvrdnje i ističe da je riječ o “zapadnoj histeriji”.

    Osim toga, jučer je Rusija objavila da povlači dio svojih trupa s ukrajinske granice, gdje su se u proteklom periodu odvijale velike vojne vježbe. Zapad tvrdi da nema dokaza da je vojska povučena.
    Moskva je jučer ismijala tvrdnje pojedinih zapadnih medija da će invazija na Ukrajinu početi u 3 ujutro 16. februara, a glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da Ukrajinci koji vjeruju u takve stvari trebaju ostati budni.

    “Bolje im je da namjeste alarme za ovo vrijeme i sami se uvjere”, rekao je Peskov za RIA Novosti u srijedu nešto poslije ponoći, upitan mogu li Ukrajinci mirno spavati ili se trebaju brinuti.

    Peskov je komentirao izvještaje brojnih zapadnih medija – posebno nekoliko britanskih tabloida – da će Rusija napasti Ukrajinu u 3 ujutro po lokalnom vremenu u srijedu. Mediji su se pozvali na anonimne američke obavještajne službenike kao izvore za tu tvrdnju.

    Peskov se ranije našalio da ga Putin ponekad pita – isto tako u šali – je li tačno vrijeme invazije objavljeno u zapadnoj štampi.

    S druge strane, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden obratio se sinoć naciji povodom aktuelne krize na istoku Evrope i tenzija između Rusije i Ukrajine te je poručio kako je Amerika spremna na apsolutno sve opcije u odnosima s Rusijom.


    Na početku obraćanja Biden je naglasio kako je Amerika spremna na diplomatiju i unapređenje odnosa s Rusijom, ali je isto tako poručio kako će Washington adekvatno reagovati ukoliko Rusija izvrši invaziju na Ukrajinu.

    “Zajedno sa saveznicima smo u stalnim diplomatskim aktivnostima. Razgovarao sam s Putinom i rekao mu da smo spremni na diplomatiju, ako i on to želi. Predsjednik Putin i ja smo se složili da trebamo dalje razgovarati o ovom pitanju. Jučer je Rusija rekla kako želi nastaviti put diplomatije i slažem se s tim. Sjedinjene Američke Države su stavile na stol konkretne ideje za stabilizaciju sigurnosti, kontrolu oružja, transparentnost i stratešku stabilnost. Ove mjere se tiču i Rusije i NATO-a. Međutim, nećemo žrtvovati osnovne principe. Nacije imaju pravo na suverenitet i slobodu da same odlučuju s kim će planirati saveze”, rekao je Biden.

  • Kuleba: Ako Rusija prizna Donjeck i Lugansk kao nezavisne republike, za to će snositi posljedice

    Ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba komentirao je posljednje aktivnosti ruskog parlamenta kada je riječ o priznavanju Donjecka i Luganska kao nezavisnih republika te je poručio kako bi eventualna Putinova odluka o priznanju dodatno zakomplikovala situaciju.

    Komentirajući posljednje ruske aktivnosti, Kuleba je naglasio kako će Ukrajina razmotriti odgovor na djelovanje ruskog parlamenta, a planirane aktivnosti bit će sprovedene u koordinaciji sa zapadnim partnerima.
    “Što se tiče mogućeg ruskog priznanja Donjecka i Luganska kao nezavisnih republika, želim da ponovim nepromjenjiv stav Ukrajine. U slučaju da Putin odobri odluku o priznanju, Rusija će de facto i de jure napustiti sporazum iz Minska i za to će snositi posljedice”, rekao je Kuleba.

    Osim toga, boraveći u Italiji na sastanku s ministrom vanjskih poslova ove države, Kuleba je komentirao i eventualni ulazak Ukrajine u NATO te je naglasio kako samo Ukrajina i ovaj savez mogu odrediti nastojanja Kijeva za pridruživanje alijansi.

    “Niko osim Ukrajine i članica NATO-a ne bi trebao imati riječ u diskusijama o budućem članstvu Ukrajine u NATO-u”, izjavio je Kuleba.

    Podsjetimo, ruska Državna duma je na jučerašnjoj sjednici odobrila rezoluciju kojom se poziva predsjednik Rusije Vladimir Putin da prizna dvije otcijepljene regije u istočnoj Ukrajini kao nezavisne teritorije – Donjecka (DNR) i Luganska (LNR).Na jučerašnjem zasjedanju održano je glasanje o dva projekta o priznavanju DNR i LNR. Frakcija Komunističke partije ponudila je da uputi apel direktno Vladimiru Putinu, a Jedinstvena Rusija je insistirala da se prvo apel za priznanje samoproglašenih republika uputi na razmatranje Ministarstvu vanjskih poslova i drugim strukturama na konsultacije. Stručnjaci su precizirali da nijedna rezolucija nema obavezujuću snagu.

  • Ruski izaslanik u EU: Nećemo napasti Ukrajinu, ratovi u Evropi rijetko počinju srijedom

    Ruski izaslanik u EU: Nećemo napasti Ukrajinu, ratovi u Evropi rijetko počinju srijedom

    Ruski izaslanik u Evropskoj uniji Vladimir Čizov odbacio je navode Zapada kako će Rusija u narednom periodu izvršiti invaziju na Ukrajinu te je poručio kako do eskalacije neće doći.

    U razgovoru za njemački Die Welt, Čizov je komentirao navode New York Timesa o tome kako ruska invazija na Ukrajinu počinje danas.

    “Što se Rusije tiče, mogu vas uvjeriti kako ove srijede neće biti napada. Neće biti eskalacije ni u narednoj sedmici, ni u sedmici nakon toga, ni u narednom mjesecu”, rekao je Čizov.

    Između ostalog, ruski izaslanik je imao još jednu poruku za zapadne zvaničnike.

    “Ratovi u Evropi rijetko počinju u srijedu”, dodao je Čizov.

    On je također iznio niz kritika na ponašanje zapadnih zvaničnika.

    “Kada iznosite optužbe, posebno vrlo ozbiljne optužbe protiv Rusije, također imate odgovornost da iznesete dokaze. U suprotnom, to je kleveta. Pa gdje su vam dokazi?”, pojašnjava Čizov.

    Na kraju razgovora za njemački list, Čizov je pozvao Zapad da ozbiljno shvati ruske sigurnosne zahtjeve.

    “To bi bilo u interesu svih Evropljana, od Lisabona do Vladivostoka, ali i svih drugih naroda u svijetu”, zaključio je Čizov.