VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Rusija traži da SAD povuku sve trupe iz centralne i istočne Evrope

    Rusija traži da SAD povuku sve trupe iz centralne i istočne Evrope

    Moskva će morati da reaguje, uključujući i vojno-tehničkim mjerama, zbog nespremnosti Vašingtona da pregovara o garancijama o bezbjednosti, navodi se u pisanoj reakciji na odgovor SAD o bezbednosnim garancijama, koju je danas objavilo Ministarstvo spoljnih poslova Rusije.

    “U nedostatku spremnosti američke strane da temeljno pregovara o pravno obavezujućim garancijama naše bezbjednosti od strane SAD i njenih saveznika, Rusija će morati da reaguje, uključujući sprovođenjem mjera vojno-tehničke prirode”, navelo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova, prenio je Rojters.

    Rusija insistira i na povlačenju svih američkih snaga iz centralne i istočne Evrope, navodi se u odgovoru Moskve na bezbjednosne prijedloge Vašingtona, prenijela je agencija RIA.

    Rusija je poručila SAD da preduslovi za deeskalaciju ukrajinske krize uključuju zaustavljanje isporuke oružja Ukrajini, uklanjanje oružja koje je već isporučeno i poštovanje mirovnog procesa iz Minska od strane Ukrajine.

    Rusko ministarstvo spoljnih poslova izdalo je saopštenje nakon što je predalo odgovor Moskve na bezbjednosne prijedloge Vašingtona.

  • Šef OEBS-a na sjednici SB UN: Tenzije na istoku Ukrajine se izgleda stišavaju

    Šef OEBS-a na sjednici SB UN: Tenzije na istoku Ukrajine se izgleda stišavaju

    Šef posmatračke misije Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) izjavio je danas u Savjetu bezbjednosti UN da se današnje tenzije na istoku Ukrajine izgleda stišavaju.

    Jašar Halit Čevik, šef specijalne posmatračke misije OEBS-a u Ukrajini, rekao je da je između srijede uveče i ovog jutra bilo oko 500 eksplozija, prenio je Rojters.

    “Poslije 11.20 časova (danas prepodne) zabilježili smo oko 30 eksplozija, tako da se čini da se tenzije stišavaju”, rekao je Čevik na sjednici Savjeta bezbjednosti UN posvećenoj situaciji u i oko Ukrajine.

    Ministarstvo odbrane Ukrajine saopštilo je danas da su proruske snage na istoku Ukrajine prestale sa granatiranjem u 13.00 sati po lokalnom vremenu, navela je britanska agencija.

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski saopštio je ranije danas da su proruske snage u Donbasu raketirale jedno obdanište i da to predstavlja “veliku provokaciju”.

    “Važno je da diplomate i OEBS nastave posmatračke aktivnosti kao dodatna (sredstva) odvraćanja. Potreban nam je efektivan mehanizam za bilježenje svih kršenja prekida vatre”, naveo je Zelenski na Tviteru.

    Proruske snage su jutros optužile ukrajinske vladine snage da su četiri puta u protekla 24 časa otvorile vatru na njihovu teritoriju, dok je Ukrajina optužila pobunjenike da su ispalili granate, od kojih su neke navodno pogodile zgradu obdaništa.

    Samoproglašena Luganska Narodna Republika (LNR) je saopštila da su ukrajinske snage upotrebile minobacače, granate i pucale iz mitraljeza u četiri odvojena incidenta.

    “Oružane snage Ukrajine grubo su prekršile režim prekida vatre, koristeći teško naoružanje, koje bi, prema sporazumima iz Minska, trebalo da bude povučeeno”, navodi se u saopštenju snaga LNR-a.

    Nakon toga se oglasila ukrajinska vojska, koja je saopštila da su proruske snage granatirale selo Stanica Lugansk, i da je kao posljedica upotrebe teškog artiljerijskog naoružanja pogođena zgrada obdaništa.

    “Prema preliminarnim podacima, dvoje lica je doživjelo šok usljed eksplozije granata”, saopštile su ukrajinske snage.

  • Zelenski ponovo nudi sastanak sa Putinom: Spreman sam

    ​Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski ponovo je ponudio održavanje direktnih razgovora predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu.

    “Diplomatija će početi kada sjednemo za pregovarački sto”, rekao je Zelenski novinarima u Kijevu.

    On je izjavio da je spreman za razgovore u bilo kom formatu.

    Zelenski je napomenuo da je spreman za direktne razgovore već dvije i po godine i da će se to desiti čim Rusija javno kaže da je, takođe, spremna za to.

    Predsjednik Ukrajine istakao je da Rusija “osim javnog stava, u realnosti nije spremna za razgovore sa Kijevom”, prenosi B92.

    Vjerujte mi, svaki put uzimamo u obzir te izjave u medijima i na ovaj ili onaj način zatražimo od Rusije da se taj sastanak održi u bilo kom formatu – naglasio je Zelenski.

    Zelenski je ranije izjavio da ne isključuje mogućnost sastanka sa Putinom, koji je naglasio da ukoliko to znači razgovor o Donbasu, onda Kijev prvo treba da razgovara sa vlastima samoproglašenih republika na istoku Ukrajine.

    Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov rekao je da je Moskva spremna za posjetu Zelenskog kako bi se razgovaralo o normalizovanju odnosa, ali da je neophodno da se Zelenski, ukoliko namjerava da govori o pitanjima Donbasa, obrati Kontaktnoj grupi za pronalaženje rješenja u Ukrajini, podsjeća TASS.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov saopštio je da je Kijev u više navrata nudio sastanak Zelenskog i Putina, ali da to nema svrhe jer o pitanju Donbasa treba da se razgovara sa stanovnicima tog dijela Ukrajine.

  • Zaoštrava se situacija na istoku Ukrajine: Zabilježene eksplozije i granatiranja u Donbasu

    Zaoštrava se situacija na istoku Ukrajine: Zabilježene eksplozije i granatiranja u Donbasu

    Nakon što je nekoliko sedmica na liniji kontakta između ukrajinske vojske i proruskih separatista u Donbasu vladalo primirje od jutros je situacija na ovom dijelu Ukrajine eskalirala.

    Prema informacijama OSCE-a, od ranih jutarnjih sati se s položaja ukrajinske vojske, ali i položaja proruskih separatista, mogu čuti eksplozije i granatiranja.

    Predstavnici samoproglašenih Narodnih Republika Donjeck i Lugansk oglasili su se povodom nove eskalacije sukoba te su poručili kako Kijev želi isprovocirati sukob.

    “U posljednja 24 sata situacija na liniji kontakta je znatno eskalirala. Neprijatelj po direktnom naređenju vojnopolitičkog rukovodstva Kijeva pokušava eskalirati sukob. Ukrajinske snage su otvorile vatru u pet ujutro. Zbog toga su naše snage bile prisiljene da uzvrate vatru kako bismo suzbili vatrenu moć neprijatelja”, saopćili su predstavnici separatista.

    S druge strane, predstavnici ukrajinskih oružanih snaga su izvijestili kako su granatiranja koja dolaze iz pravca separatističkih teritorija “netipična” te da izgledaju kao provokacija.

    Također, pripadnici Ministarstva odbrane Ukrajine objavili su fotografije koje pokazuju dječiji vrtić koji je granatiran na istoku Ukrajine te su poručili kako ciljevi separatista očigledno nisu samo vojni, već i civilni.

    Povodom nove eskalacije sukoba između ukrajinske vojske i separatista oglasio se i glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, koji je rekao kako Rusija pomno posmatra situaciju.
    “Vidimo da se dešavaju određene provokacije. Izvještaji iz Donjecka i Luganska pokazuju da su eskalaciju započeli ukrajinski vojnici. To je zabrinjavajuća informacija. Nastavićemo posmatrati stanje na terenu”, rekao je Peskov.

  • Bugarski političar nacistički salutirao u Evropskom parlamentu

    Bugarski europarlamentarac Angel Džambaski danas je napravio skandal u Evropskom parlamentu koristivši nacistički pozdrav tokom debate o presudi Evropskog suda u kojoj se kritikuje vladavina prava u Mađarskoj i Poljskoj.

    Njegovo ponašanje je odmah osudila italijanska grupa zastupnika “Renesansa” te su zatražili od predsjednika da sankcioniše Džambaskog.
    Bugarski zastupnik je kasnije poručio kako nije salutirao po uzoru na naciste već da se radilo o “običnom mahanju”.

    Džambaski je ranije napao svoje kolege u Evropskom parlamentu i branio vladajuće partije u Poljskoj i Mađarskoj, prije nego što je “pozdravio” potpredsjednicu EP-a Pinu Pijerno, koja je u to vrijeme predsjedavala na plenarnoj sjednici.
    Ovaj političar iz bugarske nacionalističke stranke IMRO, opisao je presudu kao “gnusnu” i rekao parlamentu u Strazburu:

    “Nikada vam nećemo dozvoliti da nam govorite šta da kažemo i šta da radimo. Živjela Bugarska, Mađarska , Orban, Fides i Evropa nacionalnih država”, poručio je.

    Manfred Weber, predsjedavajući EPP-a, najveće grupe u Evropskom parlamentu, također je pozvao na sankcije za Džambaskog.

    Evropski sud pravde u Luksemburgu odbacio je jučer tužbe Mađarske i Poljske te je saopćio kako su nova pravila za kažnjavanje zemalja EU koje krše vladavinu prava u potpunosti zakonita.

    Nakon ove odluke Brisel također može uskratiti ili smanjiti EU fondove za one države za koje smatra da se ne ponašaju u skladu s pravilima, što se u posljednje vrijeme često odnosi na Poljsku i Mađarsku.

  • Evropski parlament sa 504 glasa “za” pozvao na uvođenje sankcija Miloradu Dodiku

    Evropski parlament sa 504 glasa “za” pozvao na uvođenje sankcija Miloradu Dodiku

    Evropski parlament osudio je secesionizam lidera Milorada Dodika i pozvao Evropsko vijeće da uvede sankcije lideru SNSD-a i njegovim saradnicima.

    Ovaj dio navodi se u amandmanu uz godišnji izvještaj Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta. Amandman su podnijeli zastupnici Pedro Marques, Tonino Picula i Thijs Reuten, a za njega su glasala 504 zastupnika u EP-u.

    Protiv su glasala 93 zastupnika, a 72 su bila suzdržana. Zanimljivo je da je amandman Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta podržala većina iz grupacije EPP-a te da je hrvatski HDZ ostao uz radikalnu desnicu i populiste.

    U amandmanu se oštro osuđuju neustavne secesionističke mjere vlasti Republike Srpske, čiji je cilj, kako se navodi, uspostava usporednih institucija u području medicine i medicinskih proizvoda, pravosuđa, odbrane, sigurnosti i oporezivanja.

    Time se, kako se ističe, podrivaju državne strukture Bosne i Hercegovine i stvara egzistencijalna prijetnja njenom jedinstvu i teritorijaloj cjelovitosti.

    Također se osuđuje štetna uloga regionalnih aktera i vanjsko uplitanje Rusije.

    A s obzirom na to da se u amandmanu spominje i negativno učešće regionalnih aktera, izvjesno je da se misli na politiku Hrvatske, a prije svega poruke predsjednika Zorana Milanovića.

    “Poziva se Vijeće da nametne ciljane sankcije Miloradu Dodiku i njegovim saveznicima zbog njegovih koruptivnih aktivnosti, kontinuirane destabilizacije zemlje i podrivanja suverentiteta i teritorijalne cjelovitosti Bosne i Hercegovine”, ističe se u amandmanu.

  • Ukrajina zatražila sjednicu SB UN zbog rezolucije ruskog parlamenta

    Ukrajina zatražila sjednicu SB UN zbog rezolucije ruskog parlamenta

    Ukrajina je zvanično zatražila od Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija da razmotri rezoluciju ruskog parlamenta o priznanju samoproglašenih separatističkih republika na istoku Ukrajine, izjavio je danas ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba.

    Rezolucija ruskog parlamenta podriva napore da se okonča rat na istoku Ukrajine, poručio je Kuleba i dodao da Ukrajina traži raspravu u Savjetu bezbjednosti za četvrtak, prenosi Rojters.

    Tenzije između Kijeva i Moskve rastu nakon što je posljednjih nedjelja koncentrisano više od 100.000 ruskih vojnika blizu ukrajinskih granica, iako Rusija poriče da planira da napadne Ukrajinu, navodi britanska agencija.

  • Bliski susret američkih i ruskih aviona, Pentagon optužio Moskvu za “neprofesionalna presretanja”

    Bliski susret američkih i ruskih aviona, Pentagon optužio Moskvu za “neprofesionalna presretanja”

    Pomorski patrolni i nadzorni avioni P-8A Posaidon Američke mornarice imali su bliski susret s ruskim borbenim avionima iznad Mediterana, a to je rezultiralo novim optužbama Pentagona upućenih Moskvi.

    Pentagon je objavio informaciju o bliskom susretu američkih i ruskih aviona te je optužio ruske pilote za provođenje “neprofesionalnih presretanja”.

    “Možemo potvrditi da su ruski avioni tokom proteklog vikenda neprofesionalno presreli tri aviona P-8A Američke mornarice. Ruskim zvaničnicima smo izrazili našu zabrinutost putem diplomatskih kanala. Niko nije povrijeđen, ali ovakvi susreti mogu rezultirati pogrešnim kalkulacijama i greškama koje mogu dovesti do opasnijih ishoda”, izjavio je kapetan Mike Kafka, direktor press operacija.

    Moskva se nije oglašavala, američki piloti su možda snimili incident, no snimak se nije pojavio u javnosti.

    Ovaj incident se dogodio tokom masovnih vježbi koje obavljaju SAD sa saveznicima te Rusija u istočnom Mediteranu. Ruska mornarica je poslala flotilu koju čini više od 15 borbenih brodova iz Pacifika, Crnog mora i Sjevernih flota u region. Brodovima podršku pružaju avioni iz ruske zračne baze u Siriji, gdje su neki ratni avioni opremljeni hipersoničnim projektilima.

    SAD i NATO saveznici obavljaju svoju vježbu u regiji koja je nazvana “Neptune Strike ‘22”, a ona je uključuje tri nosača aviona, USS Harry Truman, francuski Charles de Gaulle i italijanski Cavour.

  • Amerika ne odustaje, poručuju: Ruska invazija može se dogoditi u svakom trenutku

    Amerika ne odustaje, poručuju: Ruska invazija može se dogoditi u svakom trenutku

    Glasnogovornik američkog State Departmenta Ned Price komentirao je posljednja dešavanja Ukrajine te je izjavio kako svi podaci ukazuju na to da se na granicama nalazi više ruskih snaga, a ne manje kao što to Moskva tvrdi.

    Na konferenciji za medije, Price je saopćio kako ruski zvaničnici i mediji posljednjih nekoliko sedmica podmeću brojne priče u javnost od kojih bi svaka mogla biti iskorištena kao izgovor za invaziju.

    “Posebno smo zabrinuti zbog izjava predsjednika Putina i njihovog stalnog spominjanja pojma genocid u kontekstu Donbasa. Nijedna od tih tvrdnji nije istinita. To međutim nije spriječilo Ruse da promovišu lažne tvrdnje o neoznačenim masovnim grobnicama civila koje su navodno ubile ukrajinske oružane snage. To je potpuna laž”, rekao je Price.

    Takođe, Price je naglasio kako se Rusija u kontekstu krize u Ukrajini oslanja na zamagljivanje i zabunu u javnom prostoru.

    “Rusija se oslanja na dezinformacije kako bi prikrila svoje tragove. Svi trebamo biti spremni za to”, ističe Price.

    Na pitanje da li su Sjedinjene Američke Države dobile odgovor Rusije na dokument koji je poslan iz Washingtona u Moskvu, a koji se tiče ruskih sigurnosnih zahtjeva, Price ističe kako je Kremlj obećao dostaviti odgovore.

    “Nismo dobili odgovore, ali nam je obećano. Kada su Lavrov i Blinken razgovarali, ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov je nagovijestio da će odgovori stići u narednih nekoliko dana. Mi ćemo vrlo pažljivo pročitati te odgovore i nadamo se da će u njima biti konstruktivnih povratnih informacija”, jasan je Price.

    Glasnogovornik State Departmenta je odgovorio i na pitanje medija o datumima koji su se spominjali kao početak ruske invazije na Ukrajinu.

    “Već neko vrijeme govorimo da se nalazimo u periodu kada bi Putin mogao narediti invaziju. To ostaje naša procjena. Može se desiti sutra, može se desiti sljedeće sedmice, a i nakon Olimpijskih igara. Naša zabrinutost nije manja nego ranije. Vidimo da je još više ruskih snaga stiglo na granicu i da zauzimaju položaje koji bi im omogućili pokretanje invazije u svakom trenutku. Nećemo ulaziti vremenske okvire, ali činjenice ostaju. Ruska Federacija ima sve preduslove za napad na Ukrajinu”, rekao je glasnogovornik State Departmenta.

    Na kraj, Price je naglasio kako sve što Rusija radi u posljednje periodu predstavlja zapravo “zamagljivanje” realnosti što je Moskva primjenjivala i u ranijim sukobima u Ukrajini i Gruziji.

    “Ovo je ruski priručnik. Priručnik koji su koristili u prošlosti, uključujući 2014. godinu kada su nastojali stvoriti sliku da rade suprotno od onoga što je poznato javnosti. Ovo nije 2014. godina. Postoje resursi i informacije koje tada nisu bile dostupne”, zaključio je glasnogovornik State Departmenta Ned Price.

  • Most spaja Evropu i Aziju, a koštao je 3,1 milijardu evra

    Most spaja Evropu i Aziju, a koštao je 3,1 milijardu evra

    Velelepni viseći most 1915 Čanakale koji povezuje Evropu i Aziju preko moreuza Dardaneli biće zvanično otvoren 26. februara.

    To će biti pet godina nakon što je kamen temeljac položio turski predsednik Redžep Tajip Erdogan, pišu turski mediji.

    “Doći će naši partneri iz Južne Koreje, dolazi i premijer, a čekamo samo potvrdu od predsednika”, rekao je Ebru Ezdemir, šef uprave kompanije Limak holding, koja upravo završava gradnju mosta.

    On je objasnio i da je trošak projekta sa predviđenih 2,8 milijardi evra porastao na 3,1 milijardu evra, prenosi Večernji list.

    Kao razlog poskupljenja Ezdemir je naveo poremećaje koje je u nabavci izazvala pandemija.

    “Garantujem vam da se most i auto-put koji vodi do njega nisu mogli napraviti za manje novca”, poručio je i dodao da će mostarina verovatno iznositi 15 evra.

    Naime, osim mosta, gradi se i 85 kilometara deonice auto-puta, od toga 75 kilometara na evropskoj strani i 10 kilometara na azijskoj strani.

    Osim toga što spaja dva kontinenta, ovaj most izdvaja i najduži raspon na svetu, koji se između dva glavna pilona (visoka 318 metara) proteže do dužine od čak 2023 metara. To je 32 metra duže od još uvek aktuelnog rekordera, visećeg mosta Akaši Kaikjo u Japanu (koji je završen 1998. godine). Dakle, ako gledamo glavni raspon, reč je o najvećem visećem mostu na svetu.

    Ukupno će most Čanakale 1915 biti dug 3.563 metra, a s prilaznim vijaduktima dosegnuće dužinu od 4.608 metara.
    Predviđeno je da ima tri vozne trake u svakom smeru, zajedno sa trotoarima koji će služiti radnicima za održavanje mosta. Inače, dužina glavnog raspona od 2.023 metra u sebi ima dosta simbolike, budući da predstavlja godinu na koju će se slaviti 100. godišnjica Republike Turske, koju je utemeljio Mustafa Kemal Ataturk.

    Simbolika tu ne prestaje. Sam naziv mosta 1915 Čanakale je odavanje časti bici za Galipolje iz Prvog svetskog rata (koju Turci zovu Çanakkale Savaşları prema mestu gde se bitka odvijala) u kojoj je turska vojska porazila oružane snage sila Antante, uglavnom iz tadašnjeg Britanskog carstva.