VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Savjet EU u ponedjeljak o političkoj krizi u BiH

    Savjet EU u ponedjeljak o političkoj krizi u BiH

    Ministri spoljnih poslova zemalja članica EU na sastanku 21. februara razmotriće politička dešavanja u BiH, a osnovno pitanje biće kako doprinijeti smirivanju stanja u zemlji, navodi se u Briselu.

    Uzvaničnoj najavi Saveta EU stoji da će ministri razmotriti najnovija dešavanja u Bosni i Hercegovini, uključujući, bojkot institucija kao i tekuću ustavnu i izbornu reformu u zemlji.

    – Eskalacija prilika mora da stane, a dijalog unutar institucija mora da se nastavi. EU radi sa SAD na podršci ustavnoj i izbornoj reformi u zemlji – izjavio je visoki EU diplomata.

    U dokumetu pripremljenom u Evropskoj spoljnopolitičkoj službi za ministarsku raspravu o BiH navodi se da bi Savjet EU 21. ferbura trebalo da razmotri i moguće uvodnje sankcija kao “posljednje mjere” za rješavanje političke krize u BiH.

    – Ukoliko se realizuje jednostrano preuzimanje nadležnosti države od strane Republike Srpske, moraju se razmotriti individualne restriktivne mjere (zamrzavanje imovine i zabrana putovanja). Sankcije se mogu uzeti u obzir i u slučaju drugih aktivnosti koje predstavlju prijetnju po zemlju – navodi se u dokumentu u koji je Tanjug imao uvid.

    U dokumetu se naglašava da od 2011. godine EU ima pripremljen okvir za sankcije u slučaju podrivanja suvereniteta i teritorjalnog integriteta BiH, ustavnog poretka, primjene Dejtosnkog sporazuma kao i prijetnji po bezbjednosnu situaciju u zemlji.

  • Sukob neizbježan

    Sukob neizbježan

    Vojni sukob u Ukrajini je gotovo neizbežan, ali je pitanje kakve će biti razmere tog sukoba, kaže Stevan Gajić iz Instituta za evropske studije.

    On je ocenio da je najnovija kriza u Donbasu ”poslednja crvena linija” za Rusiju.

    Gajić kaže da će Moskva morati da reaguje ukoliko se Kijev i oni koji guraju Ukrajinu i narod u rat odluče za eskalaciju i pokušaju da sprovedu ‘neku vrstu Oluje’ u Donbasu.

    ”To će biti ili operacija ‘srednjeg dometa’ da se stane na granice republika Donjeck i Lugansk ili će rešenje biti dugoročno tako što će se promeniti vlast u Kijevu. Čini se da je neka vrsta vojne eskalacije gotovo neizbežna”, kazao je Gajić.

    Komentarišući izjavu ukrajinskog ministra odbrane da je ”mala verovatnoća za sukob širih razmera”, Gajić je rekao da je ukrajinska vlast svesna šta može da znači rat sa Rusijom, kao i da joj je jasno da ih njihovi saveznici vide kao ”topovsko meso” u prebijanju računa sa Rusijom.

    “I Vašington kaže da je Rusiji potrebno tri dana da zauzme Kijev, što verovatno odgovara istini. Sem toga, nisu to Amerikanci u Iraku koje dočekuje neprijateljski orijentisano stanovništvo, u Ukrajini žive milioni ljudi koji bi rusku vojsku dočekali kao oslobodioce”, rekao je Gajić.

    Istakao je da su SAD strana koja najviše može da utiče na to da li će biti mir ili će sukob eskalirati, ali Vašington, kako kaže, nije spreman da izađe u susret Moskvi koja, uveren je, neće odustati od zahteva iznetih u pregovorima.

    Zato, kako je rekao, ne očekuje mnogo od eventualnog susreta šefa ruske diplomatije Sergeja Lavrova i američkog državnog sekretara Entonija Blinkena, koji je predložio sastanak krajem sledeće sedmice.

    ”Do tog susreta ne očekujem veću eskalaciju, ali napetosti nisu prošle. Procena je da će se dogoditi neka vrsta sukoba, ali je pitanje koje će biti njegove razmere”, kazao je.

    Naglasio je da je zahtev Rusije vrlo transparentan i da Moskva ne želi raketne sisteme NATO-a u Rumuniji i Poljskoj, odnosno, želi da se NATO drži ugovornih obaveza i da se stanje u Evropi vrati na stanje od 1997.godine.

    ”Rusija će morati da obezbedi svoje interese, da rakete srednjeg dometa, koje su se približile ruskim granicama, tu ne budu, i oni će ih se osloboditi milom ili silom”, smatra.

    S druge strane, kako kaže, ne postoji spremnost Vašingtona za dijalog koji bi zadovoljio interese Rusije ističući da je cilj SAD da ponovo pokore Nemačku i Francusku.

    Gajić smatra da suština krize nije u Ukrajini, već da je u pitanju sudbina Nemačke i Francuske i to da li će SAD uspeti da ”miniraju” Severni tok 2 i prinude Nemačku da, umesto ruskog, kupuje četiri puta skuplji gas od SAD.

    Gubitnik, dodaje, može da bude i Francuska, čiji je predsednik Emanuel Makron rekao da je NATO ”klinički mrtav” i koja teži stvaranju evropskih bezbednosnih snaga, odnosno novog saveza posle NATO-a.

    ”Ukoliko dođe do eskalacije sukoba, Amerika će to iskoristiti da ponovo okupira Zapadnu Evropu i da taj blok učvrsti pod svojom čizmom, slično vremenu Hladnog rata”, naveo je Gajić i ukazao da se Nemačka i Francuska zato najviše i trude da posreduju u rešavanju ukrajinske krize.

    ”Očigledno je njima najviše stalo da se ne desi eskalacija je bi to značilo američku vojnu okupaciju. Naravno, to ne smeju da kažu, jer su SAD njiihovi nominalni saveznici u NATO-u, ali pitanje je u tome da li će opstati njihov suverenitet”, zaključio je.

  • Kina pretiče SAD?

    Kina pretiče SAD?

    Kina nadmašuje Sjedinjene Države kada su u pitanju bežične mreže pete generacije ili 5G.

    To su napisali bivši izvršni direktor Gugla Erik Šmit i profesor vlade na Harvardu Grejem Alison u tekstu za Volstrit džurnal.

    Prema njihovim rečima, “oklevanje” američke vlade ostavilo je SAD “daleko iza u skoro svakoj dimenziji 5G, dok druge nacije, uključujući Kinu, trče napred”, prenosi Sputnjik.

    “Patetični učinak SAD u trci 5G je znak većeg neuspeha Amerike da održi korak sa Kinom u pogledu strateški važnih tehnologija”, napisali su oni. “Kina je takođe ispred Amerike u proizvodnji visoke tehnologije, zelenoj energiji i mnogim primenama veštačke inteligencije.”

    Šmit i Alison pozvali su Bajdenovu administraciju da 5G učini “nacionalnim prioritetom”, upozoravajući da će u suprotnom “Kina posedovati budućnost 5G”.

    Oni su istakli da je prosečna kineska brzina preuzimanja 5G značajno veća od one u SAD.

    “Brzina mobilnog interneta je centralni napredak 5G, koji omogućava novi domen prodornih aplikacija sa moćnim implikacijama na ekonomiju i nacionalnu bezbednost”, rekli su oni, prenosi RT.

    Dvojica stručnjaka su objasnila da će “korak ka stvarnim 5G brzinama dovesti do analognih otkrića u autonomnim vozilima, aplikacijama virtuelne stvarnosti kao što je metaverzum i drugim oblastima. Mnogo je aplikacija koje bi mogle da donesu prednost obaveštajnim agencijama neke zemlje i unaprede njene vojne sposobnosti.”

  • “Nezavisne” saznaju: Njemačka imenuje izaslanika za zapadni Balkan

    Njemačka vlada treba danas da imenuje Manuela Saracina, člana stranke Zelenih i bivšeg poslanika u Bundestagu kao posebnog izaslanika Njemačke za zapadni Balkan, saznaju ekskluzivno Nezavisne.

    Saracin je dobar poznavalac prilika na zapadnom Balkanu a pripada stranci koja trenutno drži resor spoljnih poslova Njemačke.

    Kako smo pisali u današnjem izdanju “Nezavisnih”, Njemačka se priprema da se značajnije angažuje na zapadnom Balkanu, pomogne evropske integracije a ujedno izoluje region u slučaju eskalacije krize na istoku Ukrajine.

    Ovu informaciju o imenovanju je za “Nezavisne” potvrdio naknadno i Josip Juratović, poslanik SPD-a u njemačkom Bundestagu, te je izrazio zadovoljstvo što će region, kako je rekao, imati nekoga pri ruci ko će im pomoći na putu demokratizacije i evropskih integracija.

    Saracin je tokom pregovora o formiranju nove vlade u Njemačkoj nakon prošlih parlamentarnih izbora u septembru prošle godine bio član delegacije Zelenih za pregovore o pitanjima evropskim poslovima.

    U svojoj političkoj karijeri značajan interes je posvetio BiH, ali se i javno izrazio i protiv stvaranja “trećeg entiteta” iako je izrazio razumijevanje za političke ciljeve Hrvata.

    Od prošlog saziva Savezne vlade tražio je jači angažman u BiH, a njegov prijedlog je bio da se EU manje fokusira na “etno lidere”.

  • Lavrov: Plaćenici sa Kosova, iz Albanije i BiH stigli u Donbas

    Lavrov: Plaćenici sa Kosova, iz Albanije i BiH stigli u Donbas

    Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov rekao je da Moskva ima informacije da su plaćeni vojnici sa Kosova, Albanije i iz Bosne i Hercegovine poslati u Donbas.

    “Rusija pažljivo provjerava informacije koje sugerišu da se regrutuju plaćenici u regionu Donbasa iz samoproglašenog Kosova, Albanije i iz Bosne”, rekao je Lavrov na konferenciji za medije.

    “Njemački kancelar Olaf Šolc i svi drugi lideri NATO kažu da je alijansa defanzivna. Ruski predsjednik Vladimir Putin je na konferenciji za novinare poslije razgovora sa Šolcom podsjetio na bombardovanje 1999. godine. Šolc je rekao da je NATO intervenisao da bi spriječili genocid nad kosovskim Albancima, da je sve urađeno uspješno i da sada ovaj region cvjeta”, rekao je Lavrov.

    Kako je kazao, region je zapravo daleko od procvata.

    “Kosovo i neki drugi dijelovi zapadnog Balkana postaju leglo kriminla. Postoje teroristi, dileri droge. To je regrutovanje plaćenika koji učestvuju u sukobima koji se postepeno raspiruju.

    Ranije ovog mjeseca obavještajni podaci iz Donbasa pokazali su prisustvo britanskih i poljskih plaćenika koji djeluju u liniji fronta u istočnoj Ukrajini.

    Region je gurnut u građanski rat u proljeće 2014. godine, nakon državnog udara u Kijevu, koji su podržale SAD i Evropska unija.

  • Mediji: Eksplozija u centru Donjecka

    Mediji: Eksplozija u centru Donjecka

    Ruski medij RIA Novosti je objavio da je u centru Donjecka, grada koji drže proruski separatisti, odjeknula glasna eksplozija, i to samo nekoliko desetaka metara daleko od zgrade vlade samoproglašene Narodne Republike Donjeck (DNR).

    Za sada nema informacija o tome da li ima povrijeđenih ili poginulih u eksploziji.

    Prema navodima očevidaca, prethodno su se oglasile sirene za uzbunu.

    Vlasti samoproglašene Donjecke Narodne Republike najavile su ranije danas evakuaciju stanovništva na jugoistok Rusije zbog pojačanog granatiranja.

    Organizovana je evakuacija autobusima, a najprije će, kako je najavljeno, biti evakuisana djeca, žene i stariji ljudi.

  • Putin: Situacija u Ukrajini pogoršana

    Putin: Situacija u Ukrajini pogoršana

    Vladimir Putin je na press konferenciji s Aleksandrom Lukašenkom rekao da vidi “pogoršanje situacije u istočnoj Ukrajini”.

    Bez iznošenja dokaza, Putin je na presu iznio optužbe za “masovno i sistemsko kršenje ljudskih prava te diskriminaciju” ruske populacije u Ukrajini.

    Vlastima u Kijevu je poručio da krenu u pregovore s liderima separatista.

    Novinarima je kazao kako je spreman razgovarati sa zapadnim liderima o krizi u Ukrajini, ali ih je ponovo optužio da “ignorišu ruske sigurnosne zahtjeve”, te upozorio da “bilo kakav dogovor mora uključivati pravno obvezujuće jamstvo da će NATO zaustaviti širenje na istok”.

    Odbacio je prijetnje zapadnim sankcijama, kazavši kako će “Amerika i njihovi savenici uvijek naći neki razlog da uvedu finansijske sankcije” njegovom režimu.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin je takođe rekao su da su vojne vježbe koje provodi ruska vojska “isključivo defanzivne i ne ugrožavaju nikoga”.

    Govoreći na zajedničkoj pres konferenciji s Aleksandrom Lukašenkom u Moskvu, Putin je rekao da će se zajedničke vojne vježbe s Bjelorusijom nastaviti do nedjelje.

    “Detaljno smo razgovarali o zajedničko obrambenom prostoru između Rusije i Bjelorusije. Nastavit ćemo poduzimati korake prema zajedničkoj obrani, naročito uzevši u obzir rastuću prisutnost NATO-a na granicama naših država”, rekao je Putin na pres konferenciji.

  • Rusija najavila vježbu nuklearnih snaga, Putin će nadgledati

    Rusija najavila vježbu nuklearnih snaga, Putin će nadgledati

    Ruski predsjednik Vladimir Putin će sutra nadgledati vježbe ruskih nuklearnih snaga u sklopu kojih je planirano lansiranje balističkih i krstarećih raketa, javlja agencija Interfaks pozivajući se na rusko ministarstvo odbrane.

    “Ruske oružane snage će 19. februara sprovesti zakazane vježbe snaga strateškog odvraćanja pod upravom vrhovnog vojnog komandanta Vladimira Putina, tokom kojih će biti lansirane balističke i krstareće rakete”, objavilo je rusko ministarstvo odbrane, a prenosi ruska agencija TAS S.

    Kako je istaklo Ministarstvo, vježbe strateškog odvraćanja “planirane su unaprijed radi provjere pripremljenosti vojnih komandnih centara, lansirnih borbenih timova, posade borbenih brodova, nosača raketa za izvršavanje dodijeljenih misija, kao i pouzdanosti nuklearnog i konvencionalnog oružja”.

  • Berlin želi izolovati zapadni Balkan od ukrajinske krize

    Berlin želi izolovati zapadni Balkan od ukrajinske krize

    Njemačka je posljednjih nekoliko sedmica preduzela veliku diplomatsku aktivnost da ublaži posljedice eventualnog zaoštravanja krize i izbijanja rata u Ukrajini na zapadni Balkan.

    Analena Berbok, njemačka ministrarka spoljnih poslova, u srijedu je o vezi Ukrajine i zapadnog Balkana razgovarala s Aleksandrom Šalenbergom, ministrom spoljnih poslova Austrije, koji je nakon ostavke Sebastijana Kurca kratko bio i premijer te zemlje.

    Oni su saopštili da EU treba da koordiniše svoj pristup prema Ukrajini i istovremeno omogući evropsku perspektivu zemljama zapadnog Balkana.

    “Potrebna nam je velika brzina u našoj spoljnoj politici kada je u pitanju hitna evropska perspektiva za zapadni Balkan”, rekla je Berbokova.

    Kako saznajemo, namjera Njemačke je preduprijediti moguće izbijanje napetosti na zapadnom Balkanu u slučaju mogućeg ograničenog sukoba između Rusije i Ukrajine oko NATO aspiracija ruskog zapadnog susjedstva.

    Čak i ako do sukoba i ne dođe, u Berlinu smatraju da će narednih mjeseci, pa možda i godina, trajati pregovori između Rusije i Ukrajine o trajnom rješenju problema koji su uzrokovali krizu. Prošli put, tokom administracije Donalda Trampa, bivšeg američkog predsjednika, upravo je Austrija igrala ulogu u predlaganju razmjene teritorija između Beograda i Prištine, što je Njemačka tada spriječila, a sada želi da preventivno spriječi.

    O zapadnom Balkanu je i Olaf Šolc, njemački kancelar, nedavno razgovarao sa Džoom Bajdenom, američkim predsjednikom, a sasvim je izvjesno da je tu temu spomenuo i Vladimiru Putinu, predsjedniku Rusije, s kojim je takođe imao sastanak. Podsjećanja radi, nakon tog sastanka Putin je optužio NATO da je bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN-a bombardovao Jugoslaviju i naglasio da se Rusija zalaže za poštovanje međunarodnog prava. Iako još nije jasno šta su Šolc i Putin dogovorili, za očekivati je da će ponovo biti oživljen minski proces o novom političkom uređenju Ukrajine, u koji je, osim Ukrajine, Rusije i Njemačke, uključena i Francuska, a Njemačka ne želi da se druga pitanja u Evropi povezuju s rješenjem ukrajinske krize.

    Da je njemačka poruka shvaćena i u Vašingtonu, svjedoči i izjava Gabrijela Eskobara, američkog prvog diplomate za zapadni Balkan, koji je tokom svjedočenja u Pododboru za Evropu Odbora za spoljne poslove Senata SAD rekao da su SAD svjesne potrebe da se paralelno pažljivo prate Ukrajina i zapadni Balkan, u kontekstu onoga što SAD smatraju negativnim ruskim djelovanjem u oba regiona, odnosno pokušaj da razvuku resurse evroatlantske zajednice na više regiona.

    “Pažljivo pratimo šta se dešava i imamo resurse da istovremeno pratimo oba regiona i pokušamo da izolujemo eventualni efekat”, rekao je Eskobar.

    Faris Kočan, ekspert za evropske integracije iz Slovenije, mišljenja je da SAD preuveličavaju prijetnju ratom kako bi lakše držale Evropu na okupu. “Crna Gora i Sjeverna Makedonija su već članice NATO-a, Hrvatska i Slovenija isto, i Rusija dobro zna da je taj prostor izgubljen. Ako neki efekat postoji, kao kad je u pitanju nezavisnost Kosova, mislim da se radi o pokušaju SAD da pritisnu EU da koordinišu sve što se dešava u vezi s Rusijom i Ukrajinom”, rekao je Kočan za “Nezavisne novine”.

  • Zašto omikron “ne uspijeva” na Kubi

    Zašto omikron “ne uspijeva” na Kubi

    Široko rasprostranjena vakcinacija protiv Kovida-19 na Kubi i rano uvođenje imunizacije djece pokazali su se ključnim u suzbijanju veoma zarazne omikron varijante prije nego što se uopšte proširila ostrvom, poručuju lokalni i međunarodni stručnjaci.

    Omikron je stigao na Kubu u decembru, ali je zabilježeno mnogo manje slučajeva nego u drugim zemljama, a infekcije su od tada pale za više od 80 odsto, pokazuju zvanični podaci, prenosi “Reuters”.

    Brazilski virusolog Amilkar Perez Riverol rekao je da, iako se broj slučajeva uveliko razlikuje od zemlje do zemlje u zavisnosti od stope testiranja, izgleda da omikron varijanta ima poteškoća da se zadrži na Kubi ili da izazove porast smrtnih slučajeva ili teže oblike bolesti.

    “Izgleda da omikron neće imati ni približno uticaj koji je delta soj imao na Kubi, pa čak ni uticaj koji ima u drugim zemljama, niti će vršiti pritisak na bolnički sistem kao u drugim zemljama”, rekao je Perez Riverol za “Reuters”.

    Naročito su mala djeca postala podložna širenju omikrona u mnogim zemljama, jer neke vakcine, uključujući one koje proizvode Pfizer, Moderna i Johnson&Johnson, tek treba da budu odobrene od strane zdravstvenih regulatora za osobe mlađe od 5 godina.

    Kuba je razvila sopstvene vakcine protiv kovida i postala prva zemlja u svijetu koja je započela masovnu vakcinaciju djece od dvije godine.

    Zdravstveni radnici na ovom karipskom ostrvu od tada su u potpunosti vakcinisali 1,8 miliona djece između dvije i 18 godina, ili više od 96 odsto od ukupnog broja, bez prijavljenih ozbiljnih neželjenih efekata, zvanični su podaci kubanskih zdravstvenih vlasti.

    Eduardo Martinez, predsjednik državne farmaceutske kompanije “BioCubaFarma”, saopštio je da je takva kampanja izdvojila Kubu u borbi protiv omikrona.

    “Na drugim mjestima u svijetu virus kruži više u pedijatrijskoj populaciji, ali to se ne dešava na Kubi”, rekao je Martinez.

    Lokalni i strani stručnjaci navode da su naglasak na imunizaciji djece, širok domet kampanje vakcinacije u zemlji i rasprostranjen “hibridni imunitet” koji dolazi od kombinacije preležane infekcije tokom prethodnih talasa praćenih vakcinacijom takođe pomogli da se spriječi masovnije širenje omikrona na Kubi.

    Kuba je u potpunosti vakcinisala 87 odsto svoje ukupne populacije, a skoro 94 odsto je primilo najmanje jednu dozu, što je svrstava među prve tri zemlje u svijetu meju onima koje imaju najmanje milion stanovnika, a što potvrđuju i zvanični podaci sajta “Naš svijet u brojkama”.

    Kubanski naučnici su saopštili prije masovnog širenja omikrona da njihove vakcine protiv Kovida-19 Abdala, Soberana 02 i Soberana Plus, koje su proteinskog tipa, pružaju više od 90 odsto zaštite od simptomatske bolesti kada se primjenjuju u tri doze, navodi “Reuters”.