VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Talibani saopštili sastav nove vlade

    Talibani saopštili sastav nove vlade

    Talibani su saopštili sastav nove privremene vlade, koju će predvoditi Mulah Mohamed Hasan Akund, a zamjenik će mu biti suosnivač pokreta Mulah Mohamed Hasan Akund, javlja danas BBC pozivajući se na izjavu portparola talibana Zabinulaha Mudžahida.

    “Znamo da je narod u Avganistanu čekao novu vladu”, rekao je portparol Mudžahid.

    Ministar policije biće Saradžudin Hakani, koga traži američki FBI, a koji je na čelu militantne grupe poznate kao Hakani mreža.

    Ministar odbrane biće Mulah Jakub, a Mulah Abdul Salam Hanafi njegov zamjenik.

    Talibani su preuzeli kontrolu kad najvećim dijelom Avganistana 15. avgusta, kada su ušli u Kabul, a predsjednik Ašraf Gani je tada napustio zemlju.

  • Kompanija Allianz pod istragom u Njemačkoj zbog investicionih fondova

    Kompanija Allianz pod istragom u Njemačkoj zbog investicionih fondova

    Njemački regulatori pokrenuli su istragu protiv najveće finansijske kompanije u zemlji Allianza (ALVG.DE) nakon što su prošle godine nestali neki od američkih investicionih fondova, rekli su za Reuters ljudi koji su direktno upoznati o tome.

    Ovaj potez pojačava pritisak na osiguravača koji se već suočava s mnoštvom tužbi ulagača zbog svojih strukturiranih alfa fondova i srodnih istraga Ministarstva pravosuđa Sjedinjenih Američkih Država (DOJ) i Komisije za vrijednosne papire i razmjenu (SEC).

    Njemački osiguravač jedan je od najvećih svjetskih menadžera novca sa 2,4 biliona eura (2,9 triliona dolara) imovine kojom upravlja preko obvezničkog giganta Pimco i Allianz Global Investors, koji su upravljali sredstvima u središtu istraga.

    Istraga njemačkog finansijskog regulatora BaFina vodi se kroz više odjela ove institucije, izjavilo je nekoliko izvora, govoreći pod uslovom anonimnosti dok je istraga u toku.

    Zvaničnici BaFina, kažu izvori, ispituju u kojoj su mjeri rukovodioci Allianza izvan odjela za fondove znali ili su bili uključeni u događaje koji su doveli do gubitka milijardi dolara.

    Glasnogovornik Allianza odbio je komentarisati istragu o BaFinu.

    Izvori kažu da je njemačka istraga trenutno u fazi utvrđivanja činjenica i da uključuje više ljudi, ali da je ubrzala od kada je Allianz najavio istragu DOJ-a 1. augusta, piše Reuters.

    Osiguravač je prošlog mjeseca rekao da je ponovo procijenio rizike vezane za sredstva nakon što mu se obratilo Ministarstvo pravde i zaključio da bi to pitanje moglo materijalno pogoditi njegove buduće finansijske rezultate.

    Različite istrage i tužbe vrte se oko strukturiranih alfa fondova Allianz Global Investora, koji su se bavili američkim penzijskim fondovima za radnike poput učitelja i namještenika. Sredstva su plasirana i evropskim investitorima.

    Nakon što je pandemija koronavirusa dovela tržišta do zastoja, sredstva su pala, u nekim slučajevima za 80 posto ili više. Gubici od loših opklada na opcije bili su toliko ekstremni da je Allianz u martu 2020. zatvorio dva fonda vrijedna 2,3 milijarde dolara. Gubici kod drugih naveli su neke investitore da povuku ono što im je ostalo od novca.

    Ulagači su sada pokrenuli 25 tužbi tražeći odštetu od 6 milijardi dolara, rekavši da je Allianz odstupio od svoje strategije pružanja negativne zaštite za tržišne slomove. Allianzovi advokati rekli su da su investitori sofisticirani i svjesni rizika.

  • Britanski vojnici oduzeli sebi život zbog dešavanja u Avganistanu

    Britanski vojnici oduzeli sebi život zbog dešavanja u Avganistanu

    Pojedini britanski veterani iz avganistanskog rata oduzeli su sebi život jer su bili pogođeni i očajni zbog haotičnog povlačenja snaga predvođenih SAD i pobjedom talibana, izjavio je ministar odbrane Velike Britanije Džejms Hipi.

    Britanija je izgubila 457 vojnika u Avganistanu, odnosno imala je oko 13 odsto žrtava među 3.500 saveznčkih snaga od 2001. godine, podsjeća Rojters.

    “Nažalost, bilo je vojnika koji su služili u Avganisanu, uključujući i vojnika sa moje posljednje posjete Avganistanu, koji su oduzeli sebi život u prošloj nedjelji zbog osjećaja koji im se javio nakon najnovijih dešavanja u Avganistanu”, rekao je Hipi.

    Hipi, koji je bio u vojnoj službi u Avganistanu, Sjevernoj Irskoj i Iraku, ocjenio je da je sve to “vrlo zabrinjavajuće i uznemiravajuće”.

    “To mi izaziva stravičnu mučninu”, otkrio je Hipi.

  • Sve više američkih kompanija planira zapošljavanje uslovljavati obaveznom vakcinacijom

    Sve više američkih kompanija planira zapošljavanje uslovljavati obaveznom vakcinacijom

    Sve je više američkih kompanija koje namjeravaju da zapošljavanje uslovljavaju vakcinacijom protiv koronavirusa.

    Među njima je i denverški restoran Bonanno Concepts koji će od 30. septembra sve radnike obavezati na vakcinaciju.

    “Od ukupnog broja zaposlenih, 20 posto njih je bilo nevakcinisano. Skoro svi oni su se u 24 sata prijavili za vakcinaciju, a nakon što smo se odlučili na ovaj korak”, izjavila je Jessica Kinney, direktorica odjela za ljudske resurse spomenutog restorana.

    Velike kompanije, poput United Airlinesa i Googlea, su također obavezale dio radnika na vakcinaciju. Postoje firme koje će nevakcinisanim radnicima dodatno naplaćivati troškove zdravstvene zaštite. Jedna takva je Delta Air Lines, a u njenom slučaju to će iznositi 200 dolara mjesečno.

    Uprave kompanija su podstaknute da budu odlučnije u namjeri da obavežu na vakcinaciju, i to nakon što je američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) ranije ove sedmice odobrila i vakcinaciju tinejdžera vakcinama proizvođača Pfizer/BioNTech.

    Vakcinacijom se uslovljavaju i nova zapošljavanja. Prema online servisu za zapošljavanje Indeed.com, od jula ove godine se broj kompanija, koje uslovljavaju zapošljavanje vakcinacijom, povećao za 90 posto.

    “Ovo bi mogao biti početak trenda koji će se nastaviti”, ocijenila je AnnElizabeth Konkel iz Indeeda.

    Vakcinacija je najčešće obavezna za radnike u marketingu, IT-u, obrazovanju i prodaji. Prema istraživanju Gallupa, 52 posto radnika podržava obaveznu vakcinaciju, dok se 38 posto njih protivi tome. Istraživanje, koje je proveo Associated Press-NORC Center for Public Affairs Researh, je pokazalo da 59 posto uposlenika podržava obaveznu vakcinaciju.

    Obavezivanje na vakcinaciju će učiniti da dio ljudi još više bude zainteresovan da konkuriše za određeno radno mjesto, ali bi i dio njih moglo odvratiti od te namjere, objavio je CBS News.

  • Vanredno stanje na istoku Evrope: Migrantska kriza kao način ratovanja EU i Bjelorusije

    Vanredno stanje na istoku Evrope: Migrantska kriza kao način ratovanja EU i Bjelorusije

    Predsjednik Poljske objavio je ovih dana dekret kojim se uvodi vanredno stanje na granici s Bjelorusijom na 30 dana zbog migrantske krize koja je eskalirala na granici između ove dvije zemlje i dodatno destabilizirala cijelu regiju.

    Kako je naveo poljski predsjednik u svojoj odluci, vanredno stanje se uvodi u 183 mjesta koja se nalaze u pojasu od tri kilometra uz granicu s Bjelorusijom, što su mnogi ocijenili kao potez bez presedana u postkomunističkoj historiji Poljske.

    “Situacija na granici s Bjelorusijom je teška i opasna. Poljska kao država koja je odgovorna za svoje granice, ali i za granice Evropske unije mora poduzeti mjere kako bi osigurala sigurnost i poljske države kao i Evropske unije”, rekao je glasnogovornik predsjednika Poljske Blazej Spychalski.

    Zašto je uvedeno vanredno stanje?

    Kako su naveli poljski zvaničnici, vanredno stanje na granici s Bjelorusijom uvedeno je prije svega zbog većeg priliva migranata iz arapskih zemalja, koji preko Bjelorusije nastoje doći do država Evropske unije.

    Glasnogovornik poljskog predsjednika saopćio je kako je u posljednjih nekoliko mjeseci hiljade migranata pokušalo preći iz Bjelorusije prema državama Evropske unije, od kojih su na udaru najviše Poljska, Litvanija i Latvija.

    Prema podacima vlasti, samo u augustu granicu između dvije zemlje ilegalno je željelo preći oko 3.200 migranata, a situacija je eskalirala naročito nakon krize u Afganistanu, kada su brojni građani pobjegli iz države zbog talibanskih osvajanja.


    Upravo u posljednjih nekoliko dana na granici Bjelorusije i Poljske zabilježen je veći priliv migranata iz Afganistana, a zbog situacije, poljska vlast započela je i izgradnju ograde visoke dva metra, kako bi olakšala posao graničnoj policiji na dijelovima gdje migranti pokušavaju preći granicu.

    Zbog novih mjera i uvođenja vanrednog stanja, brojni migranti ostali su “zaglavljeni” na ničijoj zemlji između Bjelorusije i Poljske te se trenutno nijedna zemlja ne oglašava o njihovom statusu.

    Iako je u suštini za krizu na granici između Bjelorusije i Poljske zaslužna migrantska kriza, posljednje odluke poljskog predsjednika povezane su i s političkom krizom koja već više od godinu traje između Bjelorusije s jedne te susjednih zemalja poput Latvije, Litvanije i Poljske s druge strane

    Lukašenkova osveta Evropskoj uniji

    Naime, od predsjedničkih izbora u Bjelorusiji 2020. godine, na kojima je pobjedu odnio Aleksandar Lukašenko, uslijedili su protesti bjeloruske opozicije, koje su podržale i susjedne države.

    Pojedini bjeloruski opozicionari, kao što je Sviatlana Tsikhanouskaya, djelovali su upravo iz Litvanije zbog zabrane ulaska u Bjelorusiju.

    Nakon što je situacija eskalirala, Evropska unija je uvela niz ekonomskih i političkih sankcija Bjelorusiji, što je nanijelo određenu štetu režimu Aleksandra Lukašenka.


    Ipak, bjeloruski predsjednik našao je način kako da odgovori na evropske sankcije, a za to su mu poslužili upravo migranti. Sveprisutnu migrantsku krizu bjeloruski predsjednik je iskoristio za svojevrsni rat protiv Evropske unije.

    Migranti iz Iraka, sjevera Afrike, ali i Afganistana, koji su dolazili u Bjelorusiju, uredno su provedeni prema granicama Litvanije, Latvije i Poljske, što je stvorilo velike probleme ovim zemljama.

    “Nećemo nikoga zadržavati. Bjelorusija nije krajnje utočište migrantima. Oni su krenuli prema prosvijetljenoj, ugodnoj i toploj Evropi”, ironično je izjavio Lukašenko.

    Njegova odluka da i dalje nastavi propuštanje migranata dovela je do toga da Poljska, Litvanija i Latvija zatvore granice s Bjelorusijom i proglase vanredno stanje u pograničnim dijelovima.

    Upravo ove zemlje, uključujući i Estoniju, potpisale su 23. augusta i zajedničku deklaraciju, gdje su optužile Bjelorusiju za hibridni rat s Evropskom unijom, u kojem režim Aleksandra Lukašenka koristi upravo migrante kao “oružje”.
    “Od juna smo suočeni s hibridnim napadima na istočnu granicu Evropske unije i NATO-a. Građani iz zemalja trećeg svijeta se koriste za ilegalne prelaske granica. Ovo nije migrantska kriza, već politički orkestrirana operacija režima Aleksandra Lukašenka kako bi se skrenula pažnja sve većih kršenja ljudskih i građanskih prava u Bjelorusiji”, navodi se u zajedničkoj izjavi.

    Evropska unija bez konkretnog rješenja

    Povodom eskalacije krize na granicama oglasila se i komesarka Evropske unije za unutrašnje poslove Ylva Johansson, koja je također optužila Bjelorusiju da prebacivanjem migranata na granice Evropske unije nastoji destabilizovati kompletnu regiju.
    “Ono što Lukašenko pokušava jeste destabilizacija Evropske unije, a u tome koristi ljudska bića. Sankcije koje je njegovom režimu uvela Evropska unija zapravo su ga povrijedile te pokušava učiniti sve kako bi nam se suprotstavio”, rekla je komesarka.

    Za sada se problemu migracija na istoku Evrope ne nazire kraj. Odnosi između Latvije, Litvanije, Poljske i Bjelorusije na najnižem su nivou, a Evropska unija za sada nema adekvatno rješenje koje bi zadovoljilo obje strane.

    Do sada se na granicama ovih zemalja nalazi nekoliko hiljada migranata čija je budućnost usljed političke krize neizvjesna, a situacija se svakako može dodatno zakomplikovati ukoliko se uzme u obzir činjenica da Evropa ulazi u jesen i zimu – period godine kada je evropski mehanizam upravljanja migracijama na posebnom ispitu.

  • Gadafijev sin pušten na slobodu nakon sedam godina provedenih u zatvoru

    Gadafijev sin pušten na slobodu nakon sedam godina provedenih u zatvoru

    Libijske vlasti pustile su u nedjelju jednog od sinova Moamera Gadafija nakon više od sedam godina zatočeništva u glavnom gradu Tripoliju, rekao je privremeni čelnik zemlje.

    Mandatar za mjesto premijera Abdul Hamid Dbeibah rekao je u ponedjeljak da je Al-Sadi Gadafi pušten na slobodu u skladu s prethodnim sudskim nalogom.

    Mohamed Hamouda, glasnogovornik prijelazne vlade, rekao je da je on izašao iz zatvora Al-Hadaba, gdje se nalaze mnogi dužnosnici Gadafijevog režima koji čekaju na suđenje, uglavnom u vezi sa suzbijanjem ustanka 2011. u kojem je srušen dugogodišnji vladar. Hamouda nije detaljno objašnjavao okolnosti puštanja.

    Lokalni mediji izvijestili su da je Al-Sadi Gadafi pušten na slobodu nakon što je oslobođen optužbi koje datiraju iz vremena ustanka protiv vladavine njegovog oca. Nakon puštanja na slobodu, otputovao je u Tursku, prema internetskoj stranici Al-Marsad.

    “Ne možemo ići naprijed bez pomirenja”, rekao je Dbeibah u tweetu najavljujući puštanje.

    Njegova vlada dobila je zadatak voditi razorenu zemlju do izbora prije kraja ove godine. U vrijeme pobune 2011. Al-Sadi Gadafi bio je na čelu brigade specijalnih snaga koja je učestvovala u suzbijanju pobunjenika.

    On je prokrijumčaren preko pustinje u Niger 2011. upravo u trenutku kada je srušen režim. Izručen je u martu 2014. nakon što on, kao i kolege koji su ga pratile, “nisu poštovali uvjete boravka u Nigeru”, rekla je tada vlada zapadnoafričke zemlje.

    Diktator Gadafi je imao osmero djece, od kojih je većina imala značajnu ulogu u njegovom režimu. Njegov sin Muatasim ubijen je u isto vrijeme kada je Gadafi zarobljen i ubijen. Druga dva sina, Seif al-Arab i Kamis, ubijena su ranije u ustanku.

    Seif al-Islam, koji je važio za nasljednika svog oca, živi u Libiji od puštanja iz pritvora 2017. Drugi sin, Hanibal, navodno je pritvoren u Libanu. Ostala djeca su još na slobodi a zatražila su azil u susjednom Alžiru zajedno sa Gadafijevom ženom.

  • Talibani tvrde da kontrolišu Pandžšir

    Talibani su preuzeli potpunu kontrolu nad provincijom Pandžšir, posljednjim područjem koje su držale snage otpora, rekao je portparol islamističkog pokreta Zabihulah Mudžahid.

    Na slikama sa društvenih mreža prikazano je da pripadnici talibana stoje ispred kapije objekta guvernera Pandžšira.

    Za sada se ne oglašava Ahmad Masud, lider opozicione grupe koja pruža opor talibanskim snagama.

    Masud je ranije rekao da je otvoren za mirovne razgovore sa talibanima i da podržava plan vjerskih vođa. On je tada pozvao talibane da okončaju svoju ofanzivu.

    Tokom prethodnih dana stigli su izvještaji o brzom napredovanju talibana u ovoj provinciji, koja se nalazi sjeverno od Kabula.

    Islamistička grupa je preuzela kontrolu nad čitavim Avganistanom prije tri sedmice, uključujući zauzimanje glavnog grada Kabula 15. avgusta, poslije kolapsa vlade koja je imala podršku Zapada.

  • Berlin neće zaboraviti region odlaskom Merkelove

    Berlin neće zaboraviti region odlaskom Merkelove

    Jedina šansa za zapadni Balkan u Evropskoj uniji je postizanje unutrašnjih rješenja uz dijalog i pomoć EU, a sankcije i dalje nisu na stolu, rečeno je nezvanično “Nezavisnim novina” iz institucija Evropske unije.

    Naglašeno nam je da se stav EU po tom pitanju nije promijenio i da ni EU ni većina članica ne žele da vide komplikovanje situacije, već ispunjavanje uslova za evropski put. Takođe, naglašeno nam je da Brisel želi da vidi istinsko regionalno tržište, a ne neke nove inicijative.

    “U Briselu se smatra da bi bilo koja inicijativa u regionu trebalo da bude inkluzivna i da se nadograđuje na postojećim formatima, a ne da se kreiraju novi. Logično bi bilo da se fokus stavi na jednu stvar i da se ta jedna stvar uradi na pravi način, a ne da se započinje previše stvari odjednom za koje onda nema ni dovoljno vremena ni energije ni kapaciteta”, smatra naš sagovornik.

    Upravo u ovom svjetlu treba gledati i najavu posjete Angele Merkel, njemačke kancelarke, regionu, o kojem je razgovarala i sa Sebastijanom Kurcom, austrijskim kancelarom, s kojim se prije nekoliko dana srela u Berlinu.

    “Na zapadnom Balkanu je Austrija veoma angažovana, kao i mi s Berlinskim procesom. Zajedno smo svim zemljama u regionu stavili u izgled mogućnost da postanu članice EU”, rekla je Merkelova na zajedničkoj konferenciji sa svojim austrijskim kolegom. Iako ova rečenica ne govori mnogo, indikativno je da su dva lidera, pored svih svjetskih problema, a posebno u Avganistanu, našli za shodno da značajno vrijeme razgovora posvete i našem regionu.

    Naime, proteklih godina politike ove dvije zemlje se nisu uvijek poklapale prema regionu, što je ostavljalo i globalne posljedice, s obzirom na to da se radi o dvije zemlje s velikim uticajem na region.

    Jedan od naših upućenih izvora ocjenjuje da obje zemlje i dalje ne vide mogućnost za uvođenje sankcija i smatraju da je glavni adut EU u regionu ekonomska regionalna integracija.

    Marija Stojanović, novinarka beogradskog lista “Danas”, za “Nezavisne novine” kaže da njen predstojeći sastanak s Aleksandrom Vučićem, predsjednikom Srbije, i liderima regiona vidi kao oproštaj od regiona kojem je posvetila veliku pažnju.

    “Merkelova je veliki autoritet za balkanske političare, što ni oni sami ne kriju, pa je red i da se s njima face to face pozdravi. Verovatno će na tim sastancima biti prenete poruke da Berlin neće zaboraviti zapadni Balkan, kao i ponovljene konstatacije o potrebi jačanja međususedske saradnje”, kaže Stojanovićeva.

    Ona ocjenjuje da se o inicijativi “Otvoreni Balkan”, koja je postepeno prerasla u konkurentski projekt evropskom regionalnom tržištu, neće otvoreno razgovarati, ali napominje da je Njemačka, za razliku od SAD, prilično uzdržana prema toj inicijativi.

    “Mislim da Merkelova i njeni saradnici jako žale što Beograd i Priština nisu postigli sporazum o normalizaciji odnosa ovih poslednjih godina njenog mandata”, naglasila je ona.

    Faris Kočan, analitičar iz Ljubljane, ekspert za evropske integracije regiona i istraživač na Fakultetu političkih nauka u Ljubljani, smatra da je upravo Njemačka zemlja koja svojom snagom i autoritetom može da ima uticaj na region.

  • Do kraja godine bogate zemlje će imati 1,2 milijarde vakcina viška

    Do kraja godine bogate zemlje će imati 1,2 milijarde vakcina viška

    Bogate zemlje suočene su sa sve većim pritiskom da preusmjere zalihe vakcina protiv koronavirusa u regije s nižim prihodima, a nova analiza pokazuje da će im do kraja godine vjerovatno biti na raspolaganju oko 1,2 milijarde dodatnih doza.

    Sjedinjene Američke Države, evropske nacije i drugi mogli bi zadovoljiti svoje potrebe, vakcinisati oko 80 posto svoje populacije starije od 12 godina i nastaviti programe za treću dozu. I nakon toga ostale bi im velike količine za svjetsku preraspodjelu, prema londonskoj analitičkoj kompaniji Airfinity Ltd.

    Te su vlade do sada isporučivale oskudnu količinu zaliha koje su obećale siromašnijim zemljama, dok neke kreću naprijed uz planove za pojačavanje u utrci za borbu protiv delta varijante. Zagovornici zdravlja brinu se da će spori tempo produžiti pandemiju i povećati rizik da će se pojaviti još zabrinjavajuće varijante. Neki također pozivaju na veću transparentnost sporazuma između vlada i proizvođača.

    “Potrebno je hitno globalno računanje”, rekla je Fatima Hassan, osnivačica i direktorica Inicijative za zdravstvenu pravdu, neprofitne organizacije iz Cape Towna. “Moramo preusmjeriti doze onima kojima je potrebno i otvoriti sve ugovore.”

    Nezavisno preispitivanje međunarodnog odgovora na koronavirus ranije ove godine pozvalo je zemlje s visokim prihodima da do sredine 2022. godine dostave više od 2 milijarde doza siromašnijim regijama. Od više od milijardu doza koje su obećale zemlje G7 i EU isporučeno je manje od 15 posto, otkrio je Airfinity.

    Ipak, na ovo se pitanje često gleda kao na izbor između nastavka kampanja za osiguravanje treće doze kod kuće ili preraspodjele doza u inostranstvo, rekao je u intervjuu Rasmus Bech Hansen, izvršni direktor kompanije.

    On je dodao da je to lažna dilema jer se može uraditi oboje.

    Globalna proizvodnja stalno raste, a čini se da je poremećaj malo vjerovatan, rekao je on. Proizvodnja bi do kraja godine mogla preći 12 milijardi doza, uključujući i vakcine u Kini, procjenjuje Airfinity. To je više od otprilike 11 milijardi potrebnih za vakcinisanje svijeta.

  • Žestoki sukobi u glavnom gradu Gvineje kod predsjedničke palate

    Žestoki sukobi u glavnom gradu Gvineje kod predsjedničke palate

    Žestoki sukobi izbili su u nedjelju nedaleko od predsjedničke palate u Konakriju, glavnom gradu Gvineje, a nekoliko izvora kaže da iza nemira stoji elitna vojna jedinica predvođena francuskim legionarom Mamadijem Dumboujom.

    Viši vladin zvaničnik rekao je da 83-godišnji predsjednik Alfa Konde nije povrijeđen, dok očevici kažu da na ulicama patroliraju vojna vozila.

    Jedan vojni izvor rekao je da je jedini most koji povezuje matičnu teritoriju na kvartom Kaloum, u kome se nalazi predsjednička palata i neka ministarstva, zatvoren, a veliki broj teško naoružanih vojnika dežura oko palate.

    Tri svjedoka rekla su Rojtersu da su vidjeli da su dva civila ranjena.

    Novinar Rojtersa rekao je da je vidio dva konvoja oklopnih vozila i kamiona koji se kreću prema luci Konakri, nedaleko od palate.

    Vojnici koji su organizovali ustanak u Konakriju rekli su danas na državnoj televiziji da su raspustili vladu, poništili Ustav i zatvorili sve granice.

    Međutim, Ministarstvo odbrane saopštilo je da je odbijen napad na predsjedničku palatu u Konakriju.

    Konde, za koga se ne zna tačno gdje se sada nalazi, osvojio je i treći mandat u oktobru nakon što je izmijenio Ustav čime je omogućeno da se ponovo kandiduje i pored nasilnih protesta opozicije, što daje razlog za zabrinutost zbog mogućih daljih političkih nemira u regionu.

    Gvineja je imala održiv ekonomski rast tokom decenije Kondea na vlasti zahvaljujući bogatstvu boksita, rude gvožđa, zlata i dijamanata, ali je malo njenih građana osjetilo te benefite.

    Kritičari kažu da je vlada koristila restriktivne krivične zakone kako bi obeshrabrila podjele, dok su etničke polarizacije i endemska korupcija zaoštrili politička rivalstva u zemlji.