VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Blinken i Lavrov dogovorili novi susret u Evropi, ali će do njega doći samo pod jednim uslovom

    Blinken i Lavrov dogovorili novi susret u Evropi, ali će do njega doći samo pod jednim uslovom

    Američki State Department saopćio je kako će se državni sekretar SAD-a Antony Blinken krajem sljedeće sedmice sastati s ministrom vanjskih poslova Rusije Sergejem Lavrovom, ali pod uslovom da Rusija ne izvrši invaziju na Ukrajinu u narednim danima.

    Posljednji put šefovi diplomatija Amerike i Rusije sastali su se 21. januara u Ženevi, a prema pisanju medija, novi susret bi se također mogao dogoditi na “neutralnoj” teritoriji, najvjerovatnije ponovno u Ženevi.
    Iako su Lavrov i Blinken nakon 21. januara obavili niz telefonskih razgovora, iz Moskve i Washingtona ističu kako su novi diplomatski susreti neophodni kako bi se smirile tenzije na istoku Evrope.

    “Državni sekretar SAD-a je u izlaganju na Vijeću sigurnosti UN-a istakao da je jedini odgovoran način za rješavanje ove krize diplomatija i dijalog. Predložili smo susret sljedeće sedmice u Evropi. Rusi su odgovorili na predložene datume koje prihvatamo, pod uslovom da ne izvrše invaziju na Ukrajinu”, rekao je glasnogovornik State Departmenta Ned Price.

    Price je također naglasio da ako Rusija izvrši invaziju u narednim danima, onda nikada nije ni bila spremna na diplomatsko rješavanje problema.

    “Ako oni izvrše invaziju u narednim danima, to će jasno pokazati da nikada nisu bili ozbiljni po pitanju diplomatije. Nastavit ćemo da koordiniramo aktivnosti s našim saveznicima i partnerima i insistirat ćemo na daljnjem angažmanu s Rusijom kroz Vijeće NATO – Rusija i OSCE”, saopšteno je iz State Departmenta.

    Pored stanja na istoku Ukrajine i oko granica ove države, Lavrov i Blinken bi tokom novog susreta trebali “otvoriti” i znatno širu temu koja se tiče ruskih sigurnosnih zahtjeva prema Briselu i Washingtonu.

    Nakon što je Rusija prije nekoliko sedmica objavila zahtjeve te je na njih dobila odgovore od NATO-a i SAD-a, jučer su ruski zvaničnici prema Zapadu uputili nova opažanja koja se tiču odgovora Zapada na zahtjeve.

    Oni su poručili da se ne slažu s formiranjem vojnih baza NATO-a na teritoriji država koje su ranije bile dio SSSR-a i nisu članice saveza. Također ističu da nije prihvatljivo korištenje infrastrukture tih zemalja za izvođenje bilo kakvih vojnih aktivnosti.

    “U nedostatku američke spremnosti da se dogovorimo o čvrstim, pravno obavezujućim garancijama za osiguranje Rusije od Sjedinjenih Država i njihovih saveznika (NATO), mi ćemo biti prinuđeni da odgovorimo, uključujući i provođenje mjera vojno-tehničke prirode”, stoji u odgovoru dostavljenom Sullivanu.

  • Baerbock o ruskim sigurnosnim zahtjevima: Podsjećaju na period Hladnog rata

    Baerbock o ruskim sigurnosnim zahtjevima: Podsjećaju na period Hladnog rata

    Ministrica vanjskih poslova Njemačke komentirala je situaciju u Ukrajini uoči početka Minhenske sigurnosne konferencije te je optužila Rusiju da ugrožava sigurnost Evrope svojim zahtjevima.

    U saopćenju koje je predstavlja svojevrsnu dobrodošlicu zvaničnicima zemalja koji će učestvovati na Minhenskoj konferenciji, Baerbock je poručila kako Moskva mora pokazati ozbiljne korake ka deeskalaciji.

    “Raspoređivanjem trupa bez presedana na granici s Ukrajinom i zahtjevima koji podsjećaju na Hladni rat, Rusija osporava temeljne principe evropskog mirovnog poretka”, rekla je Baerbock.

    Iako iz Moskve dolaze signali kako su zainteresovani za nastavak dijaloga sa Zapadom, Baerbock ističe kako takve najave moraju imati utemeljenje u djelima.

    “Spremnost da se uključe u pregovore mora biti potkrijepljena stvarnim ponudama za dijalog. Najavljeno povlačenje trupa mora biti potkrijepljeno povlačenjem koje se može provjeriti, a reafirmacije u vezi sporazuma iz Minska moraju biti potkrijepljene stvarnom spremnošću za uključivanje u pregovore”, ističe ministrica vanjskih poslova Njemačke.

    Na kraju, Baerbock je izjavila kako je šteta što Rusija ne želi učestvovati na konferenciji u Minhenu.

    “Veliki je gubitak što Rusija ne koristi ovu priliku. Konferencija pruža priliku da razgovaramo o tome kako se još uvijek možemo suprotstaviti prijetnjama nasiljem i vojnoj eskalaciji”, zaključila je Baerbock.

    Pored domaćina Njemačke, sastanku će prisustvovati i zvaničnici brojnih zemalja i organizacija. U Minhen bi tako trebala otputovati i potpredsjednica SAD-a Kamala Harris, generalni sekretar UN-a Antonio Guterres, šefica Evropske komisije Ursula von der Leyen, šef NATO-a Jens Stoltenberg kao i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

    Na marginama Minhenske sigurnosne konferencije u subotu bi se trebali sastati i ministri vanjskih poslova zemalja G7 koji će također razgovarati o aktuelnoj situaciji u svijetu.

  • Microsoft potvrdio prekid partnerstva s Prointerom

    Microsoft potvrdio prekid partnerstva s Prointerom

    Svjetski tehnološki div Microsoft potvrdio je za Klix.ba da IT kompanija iz BiH Prointer ITSS više nije njihov partner.

    Time je i ozvanično informaciju od prije dva dana, iako je menadžment Prointera u međuvremenu pokušao demantovati da je saradnja s Microsoftom prekinuta.
    Iako nisu željeli govoriti o detaljima prekida partnerstva, jasno je kako se ovo dešava usljed proširenih američkih sankcija Miloradu Dodiku, lideru SNSD-a. Prointer važi za kompaniju koja na javnim tenderima u BiH dobija brojne i višemilionske poslove.

    U samo tri godine IT kompanija Prointer prešla je put od Microsoftovog partnera godine (2018.) do uklanjanja s liste partnera (2022.).

    Prointer više neće imati licencu odnosno mogućnost da ubuduće koristi i prodaje programe Microsofta.

    I mnoge druge kompanije iz regiona i svijeta već otkazuju saradnju svima koji su pod američkim sankcijama ili se dovode u vezu s osobama ili kompanijama koje su Sjedinjene Američke Države označile.

  • Britanija se sprema za jednu od najgorih oluja, izdato rijetko upozorenje

    Britanija se sprema za jednu od najgorih oluja, izdato rijetko upozorenje

    Milionima ljudi u Velikoj Britaniji rečeno je da ostanu kod kuće jer je jedna od najgorih oluja posljednjih decenija, oluja Eunice, stiže u to područje. Met Office izdao je rijetko crveno upozorenje na vremenske prilike za London, jugoistočnu i istočnu Englesku.

    Crveno upozorenje – što znači da postoji opasnost po život – već je objavljeno za dijelove jugozapadne Engleske i južnog Valesa. Stotine škola biće zatvorene, svi vozovi u Valesu su obustavljeni, a vojska je u pripravnosti.

    Prognostičari upozoravaju da bi Eunice u petak mogla donijeti udare vjetra i do 150 kilometara na čas, što bi izazvalo značajne poremećaje i nestanke struje. BBC Weather je objavio da bi to “mogla biti jedna od najgorih oluja u tri decenije”.

    Eunice je druga oluja u nedjelju dana u Velikoj Britaniji, nakon što je oluja Dudley pogodila dijelove Škotske, sjeverne Engleske i Sjeverne Irske, ostavivši hiljade domova bez struje.

    Rijetka crvena upozorenja
    Crvena upozorenja za vrijeme u Britaniji su rijetka i znače da bi krovovi mogli biti oduvani, električni vodovi srušeni i stabla iščupana, a da bi leteće krhotine mogle uzrokovati opasnost po život. Posljednje crveno upozorenje bilo je izdano za oluju Arwen u novembru prošle godine, ali prije toga nije izdato od takozvane “zvijeri s istoka” 2018. godine.

    BBC-jev meteorolog Ben Rič rekao je da očekuje da će Eunice “prouzrokovati štetu, velike poremećaje i obalske poplave”, ali je rekao da je “nemoguće tačno znati koliko će ova oluja biti jaka”.

    BBC-jev meteorolog Derek Brockway rekao je da će vjetrovi doseći razinu uragana.

    Upozorenja na poplave
    Ljudi su upozoreni da “vežu” predmete u svojim vrtovima, pričvrste vrata i prozore i drže automobile zaključane u garažama ako je moguće. Met Office je objavio da bi ljudi trebalo da izbjegavaju putovanja ako mogu i ostati kod kuće kada vjetar dosegne najveće brzine.

    Zatvorene su stotine škola i fakulteta. Postoji zabrinutost da bi se snažni vjetrovi oluje Eunice mogli kombinovati s visokim proljetnim plimama i donijeti poplave na zapadnoj, jugozapadnoj i južnoj obali Engleske.

    Vladin izvor rekao je BBC-ju da su “dobro pripremljeni” s više od 250 pumpi i 6.000 obučenog osoblja koje može biti raspoređeno, dodajući da prijetnju koju predstavlja Eunice ne shvataju “olako”.

  • Mediji: Procurio snimak – ovo je ukrajinski plan

    Mediji: Procurio snimak – ovo je ukrajinski plan

    Mediji u Moskvi prenose da se pojavio snimak iz Donjecka koji pokazuje plan ukrajinske vojske – a to je zauzimanje izgubljene teritorije na istoku zemlje.

    Moskovski Prvi kanal, objavio je sinoć snimak iz Donjecka u kome se, prema tvrdnjama komandanta Izviđačkih jednica Vojske Donjecke Narodne Republike, otkriva plan kako bi ukrajinska vojska trebalo da povrati, odnosno zauzme teritorije koje je izgubila 2014. i 2015. godine poslije sukoba na istoku zemlje.

    Operativni plan koji su vojne strukture u Donbasu i Donjceku pribavile da su se Ukrajinci studiozno pripremili za operaciju povratka tih dijelova zemlje pod vlast Kijeva. Operacija povratka bi prema tom planu trajala samo četiri dana.

    Inače isto toliko bila je planirana operacija “Čisto polje” kada je Gruzija izvršila invaziju na Južnu Osetiju, poslije napada gruzijskih bezbjednosnih snaga.

    Naime, ako je sve ovo što je objavljeno tačno, neke stvari se podoudarju, posebno je interesantno mjesto Aleksandrovka u pregrađu Donjecka, selo koje je danas bilo na meti ukrajinske artiljerije, a koje bi trebalo u petak ujutro da bude kolektivno iseljeno.

    Sudeći po planu glavni udar ne bi došao sa čela, nego sa boka, gdje se vjeruje da su snage Donjecke Narodne Republike i Luganske Narodne Republike najslabije, a onda bi jedinice ukrajinske vojske utvrđenim rutama krenule u susret jedne drugima.

    Jednice koje bi preko Aleksandorvke i Slavjanoserbska i Luganska upale na istok spojile bi se sa jedinicama ukrajinske vojske koje dolaze sa juga. Kao mjesto susreta prema ovom planu označeno je mjesto Krasni Luč.

    Trenutna dešavanja na terenu ukazuju da se neke stvari dešavaju prema ovom planu. Pretpostavlja se da Ukrajinska vojska pokušava artiljerijom velikog kalibra 152 i 203 mm da omeška položaje branioca Donbasa.

    Zasad na ovom smjeru djelovanja u napadu nisu korišćeni višecijevni bacači raketa tipa “Grad” kalibra 122mm, zatim samohodni višecijevni lanseri raketa tipa Uragan 220 mm i Smerč kalibra 300 mm.

    S druge strane ima i onih koji vjeruju da je ovo čista ruska propaganda i način da se opravda invazija na Ukrajinu zbog ugroženosti proruskog stanovništva. Pojedinici tvrde da je utemeljenje ovog plana upravo da se opravda invazija ruske vojske na Ukrajinu i zauzimanje njenog istočnog dijela i spajanja Pridnjestrovlja sa maticom Rusijom.

    Da ova operacija ima sličnosti sa gruzijskom u napadu na Južnu Osetiju pokazuju još neki detalji.

    Snažan artiljerijski napad na grad Chinvali uslijedio je oko 23 časa 7. avgusta 2008. U napadu su korišćeni artiljerijska oruđa kalibra 122 mm, 152 mm i 203 mm kao i VBR 122 i 160 mm. U rano jutro 8. avgusta 2008. godine u napad na Južnu Osetiju krenulo je 12.000 vojnika, 75 tenkova T-72, nekoliko desetina lakih oklopnih vozila Kobra.

    Dvije su verzije zašto je došlo do gruzijskog napada. Napad se desio na vrhuncu Olimpijskih igara u Pekingu. Ovaj sukob je bio pravi početak novog Hladnog rata na relaciji Vašington-Moskva.

    Da li je ovo način da se Vašington revanšira Moskvi kroz zauzimanje Donjecka i Luganska i ostvari pobjedu u “evropskom gambitu” ostaje da se vidi u narednim danima ili je sve ovo još jedna medijska simulacija.

  • Nova granatiranja u Ukrajini, za 24 sata primirje prekršeno 29 puta

    Nova granatiranja u Ukrajini, za 24 sata primirje prekršeno 29 puta

    Proruske snage u istočnoj Ukrajini optužile su ukrajinske vladine snage za današnje artiljerijske i minobacačke napade u tri odvojena incidenta, javlja ruska agencija Interfaks, prenose mediji.

    Samoproglašena Donjecka Narodna Republika je saopštila da je granatirano selo Petrivske jutros u 05.30 časova po lokalnom vremenu, dok je samoproglašena Luganska Narodna Republika prijavila jutros dva incidenta sa minobacačkom vatrom, piše Rojters.

    Iz mislje LNR-a pri Zajedničkom centru za kontrolu i koordinaciju poručuju da su ukrajinske vladine trupe u protekla 24 časa čak 29 puta prekršile primirje na teritoriji LNR-a.

    “U protekla 24 sata, odnosno 17. februara, registrovano je ukupno 29 kršenja primirja od strane vojnih jedinica Ukrajine”, saopštila je ta misija na svom Telegram kanalu, a prenosi ruska agencija TAS S.

    Agencija Interfaks javlja da je rusko ministarstvo odbrane objavilo da se nekoliko ruskih pješačkih jedinica vratilo u svoje baze u regijama Dagestan i Čečenija, i to nakon što su završili vježbe na Krimu.

    Kremlj je ove nedjelje saopštio da je počeo sa povlačenjem dijela vojnika iz područja koja se graniče sa Ukrajinom, ali Kijev i Zapad taj potez osporavaju, navodeći da su određene jedinice i oprema zamijenjene drugima.

  • Bajden zbog Rusije drži sastanak sa svim saveznicima

    Američki predsjednik Džo Bajden razgovaraće danas o ukrajinskoj krizi sa liderima Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Poljske, Rumunije, Britanije, Evropske unije i NATO-a, saopštila je kancelarija kanadskog premijera Džastina Trudoa.

    Bijela kuća je prethodno saopštila da su Bajden i italijanski premijer Mario Dragi potvrdili juče privrženost suverenitetu Ukrajine i spremnost da Rusiji nanesu veliki ekonomski udarac ukoliko napadne svog susjeda, prenosi agencija Rojters.

    Senat SAD usvojio rezoluciju o podršci Ukrajini
    Američki Senat izglasao je rezoluciju kojom se izražava podrška nezavisnosti Ukrajine i upozorava na mogućnost ruske vojne agresije na tu susjednu zemlju.

    Takva akcija Senata je uslijedila nakon što je američki predsjednik Džo Bajden izjavio da SAD imaju “sve signale” da će kroz nekoliko dana doći do potencijalnog ruskog napada na Ukrajinu, prenosi agencija Rojters.

    Rezolucija senatora, koja nema snagu zakona, usvojena je jednoglasno i bez prigovora.

    “Ovaj Kongres je ujedinjen u podršci ukrajinskoj nezavisnosti i suverenitetu”, izjavio je senator Rob Portman, predstavljajući rezoluciju zajedno sa demokratskom senatorkom Džinom Šahin iz Nju Hempšira i drugima.

    Senatori su se, međutim, udržali od usvajanja zakona kojim bi se sankcionisala Rusija, pridržavajući se strategije Bijele kuće za ublažavanje krize.

    Senatori su poručili da Bajdenova administracija može sama da uvede sankcije, bez obzira na akciju Kongresa.

    “Nije pitanje da li već kako ćemo odgovoriti Putinu”, izjavila je Šahin.

  • Borelj: Sankcije Rusiji spremne, zavise od nivoa agresije

    Borelj: Sankcije Rusiji spremne, zavise od nivoa agresije

    Šef diplomatije EU, Žosep Borelj, izjavio je danas da je spreman da u slučaju dizanja nivoa agresije Rusije prema Ukrajini, Savjetu EU predloži paket “teških sankcija” koje su, prema njegovim riječima, već pripremljene u koordinaciji EU, SAD i drugih partnera.

    ”Ako dođe do agresije odmah ću sazvati Savjet EU i predstaviti paket sankcija. Za to je potrebna jednoglasna odluka Savjeta ministra EU, ali ja sam siguran da će nje biti”, kaže Borelj.

    Navodeći da će EU “djelovati odlučno ako to bude zahtjevao nivo agresije”, šef diplomatije EU konstatuje da i dalje nema dokaza o povlačenju ruskih trupa sa granice sa Ukrajinom, ali da ima informacija o sve jačim sukobima na dijelovima granice.

    “Posljednji podaci ukazuju na teške borbe, a primijetili smo i mnogo dezinformacija sa ruske strane kako bi se stvorila atmofera o navodnim napadima na Ruse u ovom dijelu Ukrajine. Uz poziv Dume da se prizna nezavisnost “republika” Donjecka i Luganska, dolazimo do situacije u kojoj smo sve više zabrinuti”, kazao je Borelj.

  • Rusija: Ne planiramo napad na Ukrajinu; Bajden: Rizik od napada vrlo visok

    Rusija: Ne planiramo napad na Ukrajinu; Bajden: Rizik od napada vrlo visok

    Rusko ministarstvo spoljnjih poslova još jednom je poručilo da Rusija ne planira napad na Ukrajinu.

    Istovremeno, američki prdsjednik tvrdi da je ruski napad na Ukrajinu “moguć u narednih nekoliko dana” te da “sve ukazuje na to”.

    “Rizik od napada je vrlo visok jer nisu povukli svoje snage. Baš naprotiv, nagomilali su još vojske. Uz to, imamo razlog vjerovati da su uključeni u operaciju lažnog napada koja bi im dala izgovor da napadnu. Sve ukazuje na to da su spremni za napad na Ukrajinu”, rekao je Bajden, prenosi Index.

    Na novinarsko pitanje je li diplomatsko rješenje još moguće Bajden je odgovorio: “Da, moguće je. Zato šaljem Blinkena (šefa američke diplomacije, op.a.) u Njujork kako bi se obratio Savjetu bezbjednosti UN-a.”

    Na pitanje planira li razgovarati s Putinom Bajden je odgovorio odrično.

    Prethodno je i portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio da novi susret između ruskog i američkog predsednika još nije na dnevnom redu.

    Kako javlja ruska prodržavna novinska agencija RIA, predsjednik Vladimir Putin upravo održava niz sastanaka na kojima će pripremiti poruku koju će pročitati ruskom parlamentu.

  • Iran i velike sile blizu dogovora o povratku u nuklearni sporazum: Dolazimo do trenutka istine

    Iran i velike sile blizu dogovora o povratku u nuklearni sporazum: Dolazimo do trenutka istine

    Glavni iranski pregovarač za nuklearni sporazum Ali Bagheri Kani izjavio je kako se ova država nalazi na samo nekoliko dana od postizanja dogovora s velikim silama o povratku u nuklearni sporazum iz 2015. godine.

    Pregovori između velikih sila i Irana o povratku u nuklearni sporazum iz 2015. godine traju već nekoliko mjeseci, a osma runda razgovora počela je 26. januara u Beču.

    Osim pregovora o povratku u nuklearni sporazum, iranski zvaničnici paralelno vode razgovore i o ukidanju određenih sankcija Teheranu, što je naglašeno kao preduslov za povratak ove države u nuklearni sporazum.

    “Nakon sedmica intenzivnih razgovora bliži smo dogovoru nego ikada. Međutim, ništa nije dogovoreno dok se sve ne dogovori. Naši pregovarački partneri moraju biti realni. Moraju izbjegavati nepopustljivost i naučiti nešto iz lekcija prethodne četiri godine. Vrijeme je za ozbiljne odluke”, rekao je Kani.

    Povodom “oživljavanja” nuklearnog sporazuma iz 2015. godine oglasio se i ministar vanjskih poslova Francuske Jean-Yves Le Drian, koji je rekao kako pregovori u Beču idu u dobrom pravcu te da će sporazum vjerovatno biti sačuvan.

    “Dolazimo do trenutka istine. Nije pitanje sedmica, već je pitanje dana kada ćemo postići sporazum”, rekao je šef francuske diplomatije.

    Iran i Sjedinjene Američke Države uključene su u posljednju rundu indirektnih pregovora o povratku u nuklearni sporazum uz posredovanje Kine, Rusije i evropskih strana u sporazumu.

    Bivši predsjednik SAD-a Donald Trump još je 2018. godine objavio kako Amerika napušta sporazum, a isto je učinio i Iran godinu poslije.

    Iako su strane blizu dogovora, francuski šef diplomatije se tokom razgovora osvrnuo i na mogućnost da Iran, SAD i druge zemlje ne postignu dogovor.

    “Možemo bez toga. Ili ćemo prihvatiti sporazum koji poštuje interese svih strana ili će Iran izazvati ozbiljnu krizu u danima koji dolaze. Ovi pregovori se do sada mogu ocijeniti kao iscrpljujući diplomatski posao”, zaključio je Le Drian.