VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Ukrajina bi mogla odustati od NATO aspiracija kako bi izbjegla rat

    Ukrajina bi mogla odustati od NATO aspiracija kako bi izbjegla rat

    Ukrajina bi mogla odustati od svoje kandidature za pridruživanje NATO-u kako bi izbjegla rat s Rusijom, prenio je BBC riječi ambasadora te zemlje u Britaniji, što bi predstavljalo veliki ustupak Moskvi kao odgovor na povećanje ruskih trupa na svojim granicama.

    Ambasador Vadym Prystaiko rekao je za BBC da je Ukrajina spremna da bude “fleksibilna” u pogledu svog cilja da se pridruži atlantskom vojnom savezu, što je potez za koji je ruski predsjednik Vladimir Putin rekao da bi bio okidač za rat.

    “Mogli bismo, posebno kada bi nam tako prijetili, bili ucijenjeni i tjerani na to”, rekao je Pristaiko na pitanje da li Kijev može promijeniti svoj stav o članstvu u NATO-u.

    Ukrajina nije članica NATO-a, ali ima obećanje iz 2008. da će joj se na kraju dati prilika da se pridruži, korak koji bi doveo alijansu predvođenu SAD-om do granice Rusije.

    Putin kaže da bi sve veće veze Ukrajine sa Alijansom mogle od nje učiniti lansirnu rampu za NATO rakete usmjerene na Rusiju. On kaže da Rusija treba da postavi “crvene linije” kako bi se to spriječilo.

    Rusija je posljednjih sedmica premjestila više od 100.000 vojnika i teškog naoružanja na udaljenosti od Ukrajine, što je navelo Sjedinjene Države i njihove saveznike iz NATO-a da upozore da bi invazija mogla biti neizbježna.

  • Nakon gomilanja trupa duž granice Ukrajina zatražila hitan sigurnosni sastanak s Rusima

    Nakon gomilanja trupa duž granice Ukrajina zatražila hitan sigurnosni sastanak s Rusima

    Ukrajina je pozvala na sastanak s Rusijom i drugim članovima ključne evropske sigurnosne grupe zbog eskalacije tenzija na njenoj granici, piše BBC.

    Ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba rekao je da je Rusija ignorirala zvanične zahtjeve za objašnjenje gomilanja trupa na granici Ukrajine u posljednjem periodu. Rekao je da je “sljedeći korak” traženje sastanka “o ruskoj transparentnosti”, i to u narednih 48 sati, no iz Rusije se ni tim povodom još uvijek nisu oglasili.

    Neke zapadne zemlje upozorile su da se Rusija priprema za vojnu akciju, a SAD kažu da bi Moskva mogla početi zračno bombardovanje “u bilo kojem trenutku”. Ova država je pak negirala bilo kakve planove za invaziju na Ukrajinu uprkos nagomilavanju oko 100.000 vojnika na ukrajinskim granicama.

    Više od deset nacija u svijetu, pozvalo je svoje građane da napuste Ukrajinu, a neke su povukle osoblje iz ambasade u Kijevu. CBS News je objavio i da se Sjedinjene Američke Države spremaju u narednih 48 sati povući sve svoje osoblje iz glavnog grada Ukrajine.

    Tokom jučerašnjeg dana su predsjednik SAD-a Joe Biden i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski održali višesatni razgovor, prilikom čega je ukrajinski lider kritizirao paniku koja se širi te naveo kako do sada nije vidio dokaz o tome da Rusija planira invaziju u narednim danima.

    Dan ranije je Biden razgovarao i s Putinom, no jednosatna telefonska konverzacija nije donijela puno pomaka u dogovorima SAD-a i Rusije.

  • Štajnmajer izabran u prvom krugu: “Ja sam predsjednik svih građana Njemačke”

    Poslanici Donjeg doma njemačkog parlamenta i predstavnici 16 pokrajina izabrali su Franka-Valtera Štajnmajera za drugi mandat na funkciji predsjednika Njemačke.

    Štajnmajer je izabran na tajnom glasanju većinom glasova, što je bilo i očekivano pošto je imao podršku stranaka vladajuće koalicije, ali i opozicije.

    Štajnmajer (66) je objavio da će se kandidovati za novi mandat u maju prošle godine, prije održavanja parlamentarnih izbora u septembru, na kojima je na vlast došla koalicija na čelu sa kancelarom Olafom Šolcom.

    “Ja sam predsjednik svih građana Njemačke. Ali u svojoj neutralnosti neću biti neutrala kada se radi o borbi za demokratiju”, rekao je Frankon nakon objave rezultata u Saveznoj skupšitni u kojoj je već u prvom krugu ponovno izabran za predsjednika.

    Za njega je glasalo 1.045 od 1.472 članova tzv. Savezne konvencije, tijela koje u Njemačkoj bira predsjednika.

    U svom nastupnom govoru naglasio je podršku Njemačke Ukrajini u sukobu s Rusijom te ponovio prvrženost Njemačke obvezama koje sa sobom donosi članstvo u savezima poput Evropske unije i NATO-a.

  • EU spremila sankcije Dodiku: Ministri inostranih poslova Unije raspravljaju o kaznama za Srpsku

    EU spremila sankcije Dodiku: Ministri inostranih poslova Unije raspravljaju o kaznama za Srpsku

    Na sastanku ministara inostranih poslova EU 21. februara, raspravljaće se o kaznenim mjerama koje uključuju i ukidanje finansijskih sredstava Republici Srpskoj.

    Evropska diplomatska služba (EEAS) pripremila je cijeli niz sankcija koje bi se trebale uvesti režimu Milorada Dodika.

    Kako prenosi Politicki.ba, na sastanku 21. februara, ministri inostranih poslova ovog bloka, okupljeni u Savjetu za inostrane poslove (FAC) raspravljaće o tome.

    To je najavio i sam Žozep Borelj reagujući u petak (11. ferbuara) na odluke Narodne skupštine Republike Srpske da se krene i u formiranje vlastitog visokog sudskog i tužilačkog savjeta.

    – Služba EU za inostrane poslove postavila je niz opcija, uključujući restriktivne mjere, o kojima će ministri inostranih poslova Unije razgovarati na sastanku u Briselu kasnije ovog mjeseca, prema ljudima koji su upoznati s tim pitanjem i dokumentima koje je vidio Blumberg – navodi ovaj medij.

    Razgovori, prenosi se dalje, “dolaze u trenutku kada je režim Srba u BiH preduzeo korake ka otcjepljenju od ostatka etnički fragmentisane zemlje, ignorišući prošlomjesečnu odluku SAD da uvedu sankcije Miloradu Dodiku koji je već dugi niz godina na vlasti”.

    – U jednom dokumentu, EU je sugerisala da bi trebalo razmotriti restriktivne mjere, uključujući zamrzavanje imovine i zabranu putovanja, ako Republika Srpska, na čelu sa Dodikom, jednostrano preuzme nadležnosti od države ili na drugi način preduzme radnje koje ugrožavaju BiH – piše Blumberg.

    Sankcije bi se, međutim, trebale smatrati posljednjom mjerom ako druge mogućnosti za okončanje krize ne uspiju, jer bi mjere mogle dovesti do opasnosti da izbace iz kolosijeka put BiH prema EU, navodi se u dokumentu.

    Na sastanku ambasadora EU u petak, na kojem se razgovaralo o listi kazni, nekoliko zemalja, uključujući i Njemačku, zatražilo je da mjere protiv Dodika budu kombinovane, navode upućeni u diskusiju. Drugi, poput Mađarske, tvrdili su da bi sankcije bile kontraproduktivne, navodi se dalje u tekstu Blumberga.

  • Amerika ponovo prijeti – Rusija jasno odgovorila

    Amerika ponovo prijeti – Rusija jasno odgovorila

    Sjedinjene Američke Države upozoravaju Rusiju da će se suočiti sa strašnim sankcijama i većim jačanjem NATO snaga, ako napadne Ukrajinu.

    Specijalni savetnik američkog državnog sekretara Derek Šole pojasnio je šta je predsednik Džozef Bajden mislio pod “brzim i teškim troškovima” sa kojima će se suočiti Rusija ukoliko napadne Ukrajinu, preneo je Gardijan.

    Šole je za Bi-Bi-Si rekao da SAD može da odgovori na dva glavna načina, koji podrazumevaju sankcije koje će ih, kako je naveo, osakatiti u ekonomskom smislu i koje će doneti Rusiji ekonomske poteškoće.

    Drugi način podrazumeva ojačavanje vojnih kapacita na istočnim granicama NATO, što će, kako je naveo Šole, diplomatski izolovati i unazaditi strateški i vojno Rusiju.

    Govoreći o prirodi potencijalne ruske invazije, Šole je rekao:

    “U kom god obliku da bude (vazdušni udari, upad na kopno, itd.), ukoliko bude onoliko velik koliko se bojimo da će biti, okolnosti ce biti prilično opasne za Ukrajinu”.

    “Boli nas uvo za zapadne sankcije”
    Viktor Tatarintsev, ruski ambasador u Švedskoj, za švedski tabloid Aftonbladet dao je intervju u kom je, između ostalog govorio o gore pomenutim sankcijama zapadnih zemalja.

    “Oprostite na izrazu, ali boli nas uvo za zapadne sankcije”, rekao je ambasador za švedski list.

    Blinken: “Ostaje otvoreno diplomatsko rešenje”

    Američki državni sekretar Entoni Blinken izjavio je danas da je ostao otvoren diplomatski put za okončanje sukoba sa Moskvom oko Ukrajine.

    Nakon sastanka sa japanskim i južnokorejskim kolegama, Blinken je još jednom upozorio da bi ruska vojska, koja ima više od 100.000 vojnika u blizini Ukrajine, mogla da izvrši invaziju svakog trenutka, prenosi agencija Rojters.

    “Diplomatski put ostaje otvoren. Način da Moskva pokaže da želi da ide tim putem je jednostavan. Treba da deeskalira situaciju, a ne da eskalira”, poručio je Blinken.

    Moskva, sa druge strane, negira da planira napad na Ukrajinu i ističe da brani sopstvene bezbednosne interese od NATO-a.

    Prethodno je Blinken izjavio da je rizik od ruske vojne akcije u Ukrajini dovoljno visok i da opravdava odlazak većeg dela osoblja iz američke ambasade u Kijevu.

    • Naredili smo odlazak većine Amerikanaca koji su u ambasadi u Kijevu. Rizik od ruske vojne akcije je dovoljno visok, a pretnja je dovoljno neminovna da je to razumna stvar – poručio je Blinken na konferenciji za novinare u Honoluluu

  • Referendum u Švajcarskoj: Građani odlučuju o nekoliko pitanja

    Građani Švajcarske danas odlučuju na referendumu da li će postati prva zemlja koja će zabraniti medicinsko testiranje na životinjama, kao i o pooštravanju kontrole reklamiranja cigareta.

    Aktivisti za zaštitu ljudskih prava, koji žele da okončaju sve eksperimente koji se vrše na miševima, pacovima i drugim životinjama, prikupili su dovoljnu podršku da organizuju referendum, prenosi agencija Rojters.

    Oni navode da je više od 550.000 životinja uginulo u laboratorijskim testovima 2020. godine u Švajcarskoj, prema vladinim statistikama.

    Rezultat referenduma će biti obavezujući.

    Kako navodi britanska agencija, ne očekuje se da će referendum proći, na olakšanje farmaceutskog sektora, koji je upozorio da bi taj potez zaustavio razvoj novih lijekova i primorao kompanije da presele istraživače u inostranstvo.

    Najnovije istraživanje javnog mnjenja pokazalo je da se 68 odsto ispitanika protivi predloženoj zabrani, što sugeriše da je malo vjerovatno da će biti odobrena.

    Kampanja protiv duvana, kojoj je potrebna podrška većine kantona i birača da bi prošla, želi da proširi trenutne granice oglašavanja na reklame gdje god mladi mogu da ih vide.

    Kako se navodi, to bi uključivalo zabranu reklamiranja u novinama, bioskopima, internetu, na sportskim i drugim događajima.

    U Švajcarskoj se danas odlučuje i o vladinom predlogu za ukidanje poreza od jedan odsto na vlasnički kapital kompanije, mjera za koju se kaže da bi smanjila troškove ulaganja i podržala ekonomski rast.

    Protivnici sa druge strane ukazuju da bi ukidanje poreza, kojim se prikuplja oko 250 miliona švajcarskih franaka (270 miliona dolara) godišnje, koristilo uglavnom velikim kompanijama, a pojedinačni porezni obveznici bi trebali da nadoknade manjak.

    Finansijska podrška švajcarskim medijima posljednje je pitanje koje će birači razmatrati danas, a vlada želi da spriječi zatvaranje više lokalnih novina i radijskih stanica dodjeljivanjem paketa pomoći od 151 milion franaka, navodi Rojters.

  • Bijesna grupa ljudi do smrti kamenovala muškarca u Pakistanu

    Bijesna grupa ljudi kamenovala je do smrti muškarca zbog navodnog skrnavljenja Kurana u jednom selu u istočnom Pakistanu, saopštila je danas policija.

    Kako je naveo portarol policije Čaudri Imran, čuvar lokalne džamije rekao je da je vidio čovjeka kako pali muslimansku svetu knjigu u džamiji u subotu uveče i to je razglasio drugima prije nego što je obavijestio policiju, prenosi agencija AP.

    Incident se dogodio u jednom selu u okrugu Kaneval u provinciji Pendžab, a Imra je rekao da je policija požurila na lice mjesta, gdje je pronađen muškarac koji je bio okružen gnjevnom gomilom ljudi.

    Policija je pokušala da spasi čovjeka, ali je grupa počela i njih da kamenuje, teško ranivši tri policajca.

    Portparol je rekao da identitet čovjeka optuženog za bogohuljenje još nije poznat.

    Načelnik policijske stanice u Talambi, Munavar Gudžar, rekao je da je požurio sa pojačanjem u džamiji, ali ono nije stiglo prije nego što je rulja kamenovala čovjeka i objesila ga o drvo.

    Pomoćnik premijera Imrana Kana u Kancelariji za verska pitanja Alama Tahir Mahmud Ašrafi, osudio je ubistvo i obećao da će krivce privesti pravdi.

    On je rekao da niko nema pravo da uzima zakon u svoje ruke, čak i ako je osumnjičeni umiješan u krivično djelo.

    Međunarodne i nacionalne grupe za ljudska prava kažu da su optužbe za bogohuljenje često korišćene za zastrašivanje vjerskih manjina i poravnanje ličnih računa.

    Bogohuljenje je u Pakistanu kažnjivo smrću, podsjeća AP.

  • Australija dala rok demonstrantima: “Danas moraju otići”

    Australijska policija dala je vremenski rok do kraja dana da se više hiljada demonstranata okupljenih u znak protesta zbog obavezne vakcinacije povuče sa okupiranih dijelova Kanbere.

    Nekoliko hiljada demonstranata nalazi se na više lokacija u Kanberi dok se manje od stotinu okupilo nedaleko od zgrade saveznog parlamenta.

    Danas nije izvršeno nijedno hapšenje dok su juče privedena tri lica.

    “Demonstranti danas moraju otići”, navodi se u saopštenju policije.

    Nije navedeno šta će policija učiniti ukoliko demonstranti odbiju da poslušaju zahtjev.

    U Velingtonu na Novom Zelandu protivnici obavezne vakcinacije okupili su se u tom gradu šesti dan zaredom, uprkos jakoj kiši i udarima vjetra.

    Vlasti su na razne načine pokušale da utiču na demonstrante da se raziđu usljed loših vremenskih uslova, uključujući puštanje muzike raznih izvođača putem zvučnika.

    Olujno nevrijeme danas se kreće preko novozelandskog Sjevernog ostrva i sa sobom nosi jaku kišu i udare vjetra.

  • Masovni prelet helikoptera ka granici; Obustavljeni letovi

    Masovni prelet helikoptera ka granici; Obustavljeni letovi

    Vazdušne snage Rusije rasporedile su transpotne i jurišne helikoptere u mestu Belogorod na severoistoku Rusije prema granici sa Ukrajinom.

    Takva odluka došla je nakon razgovora presednika Bajdena i Putina.

    Svet strahuje od novih poteza obe strane.

    Avion avio-kompanije Skaj ap (SkyUp) koji je leteo iz grada Funšal u Portugaliji za Kijev, prinudno je danas sleteo u Kišinjev u Moldaviji, jer je vlasnik letelice zabranio ulazak aviona u vazdušni prostor Ukrajine.

    Kako prenosi agencija Interfaks-Ukrajina, na sajtu te avio-kompanije je objavljeno da će Skaj ap zajedno sa ambasadom Ukrajine u Moldaviji obezbediti prebacivanje putnika u Ukrajinu.

    Ranije je saopšteno da je holandska avio-kompanija KLM odlučila da obustavi letove za Ukrajinu, kao meru predostrožnosti zbog napete situacije u toj zemlji.

    Poslanik Vrhovne rade Ukrajine iz opozicione stranke Evropska solidarnost Aleksej Gončarenko, izjavio je da će, najverovatnije, od ponedeljka biti obustavljen vazdušni saobraćaj iznad Ukrajine, prenose RIA Novosti.

    Načelnik Centra za evroazijske studije Instituta za međunarodnu politiku i privredu, Dušan Proroković, izjavio je da “obojene revolucije” ne prolaze više nigde u svetu.

    “Pre svega, nisu ispunjeni uslovi za njihovo izvršenje. Prvo, ostali su naučili da se od tih pokušaja odbrane. Drugo, apsolutna i relativna moć zapadnih država slabi, one više nisu u stanju da organizuju te velike prevrate”, rekao je Proroković za današnju “Politiku”.

    Govoreći o situaciji na rusko-ukrajinskoj granici, Proroković je ocenio da Rusija nema interes da vojno reaguje, osim ako nije vojno napadnuta. On smatra da Zapad “navija” za rat jer, kako je rekao, drugog rešenja nemaju.

    Blinken: “Opravdan odlazak osoblja iz ambasade SAD u Kijevu”
    Američki državni sekretar Entoni Blinken izjavio je da je rizik od ruske vojne akcije u Ukrajini dovoljno visok i opravdava odlazak većeg dela osoblja iz američke ambasade u Kijevu.

    “Naredili smo odlazak većine Amerikanaca koji su u ambasadi u Kijevu. Rizik od ruske vojne akcije je dovoljno visok, a pretnja je dovoljno neminovna da je to razumna stvar”, poručio je Blinken na konferenciji za novinare u Honoluluu, prenosi agencija Rojters.

    Većini osoblja ambasade naređeno je da odmah napusti Ukrajinu zbog, kako se navodi, pretnje od ruske invazije, pri čemu je takođe navedeno da je sve verovatnije da situacija vodi ka “nekoj vrsti aktivnog sukoba”.

    “Opoziv predstavnika OEBS-a je priprema za provokacije”
    Povlačenje predstavnika zapadnih zemalja iz Specijalne posmatračke misije OEBS-a u Donbasu, može biti priprema za provokaciju velikih razmera od strane Kijeva, izjavio je danas predstavnik samoproglašene Luganske Narodne Republike Rodion Mirošnik.

    On je za RIA Novosti rekao da taj potez nije povezan sa vojnom opasnošću, već da predstavlja svestan korak Zapada da blokira protok zvaničnih informacija iz Ukrajine.

    Prema rečima Mirošnika, provokacije pripremaju “Kijev i njegovi zapadni pokrovitelji“.

    Ukazao je da bi povlačenje predstavnika OEBS-a lišilo tu misiju mogućnosti da vrši svoje dužnosti u skladu sa mandatom.

    “Zapad će, bez odluka OEBS-a, zatvoriti svoje, ne baš svevideće, ali medjunarodno posmatračko oko, koje saopštava zvanične podatke o situaciji u Ukrajini”, rekao je Mirošnik.

    “Provokacija velikih razmera”
    Povlačenje predstavnika zapadnih zemalja iz Specijalne posmatračke misije OEBS-a u Donbasu, može biti priprema za provokaciju velikih razmera od strane Kijeva, izjavio je danas predstavnik samoproglašene Luganske Narodne Republike Rodion Mirošnik.

    On je za RIA Novosti rekao da taj potez nije povezan sa vojnom opasnošću, već da predstavlja svestan korak Zapada da blokira protok zvaničnih informacija iz Ukrajine

  • Blinken: Ako bi Moskva izvršila invaziju na Ukrajinu, to bi rezultiralo ujedinjenim odgovorom

    Blinken: Ako bi Moskva izvršila invaziju na Ukrajinu, to bi rezultiralo ujedinjenim odgovorom

    Američki državni sekretar Entoni Blinken danas je, tokom 35-minutnog razgovora sa ruskim kolegom Sergejem Lavrovom, naglasio da put za diplomatski angažman ostaje otvoren u eskalirajućoj krizi između Zapada i Moske, saopštio je Stejt department.

    Američki državni sekretar Entoni Blinken je razgovarao telefonom sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovom o mogućem diplomatskom putu za rješavanje ukrajinske krize, izjavio je portparol američkog Stejt departmenta Ned Prajs, prenosi TAS S.

    Prema saopštenju, Blinken je “jasno stavio do znanja da je diplomatski put za rješavanje krize ostao otvoren, ali da to zahtjeva od Moskve da deeskalira i da se uključi u razgovore u dobroj vjeri”.

    “Ponovio je da bi, ako bi Moskva krenula putem agresije i izvršila invaziju na Ukrajinu, to rezultiralo odlučnim, masovnim i ujedinjenim transatlantskim odgovorom”, rekao je Prajs.

    Rusko Ministarstvo spoljnih poslova ranije je saopštilo da je Lavrov rekao Blinkeu da američka propagandna kampanja o navodnoj agresiji Rusije na Ukrajinu ima provokativne ciljeve.

    Kako se navodi, Lavrov je naglasio da propagandna kampanja, koju su pokrenule SAD i njeni saveznici o “ruskoj agresiji” na Ukrajinu, “podstiče vlasti u Kijevu da sabotiraju sporazume iz Minska i na štetne pokušaje da se problem Donbasa rješi silom”.

    Lavrov je Blinkenu rekao i da su u odgovoru na ruske prijedloge za bezbjednosne garancije SAD i NATO ignorisali ključne odredbe za Moskvu, prije svega o neširenju Alijanse i neraspoređivanju sistema udarnog naoružanja u blizini ruskih granica, navodi TAS S.