VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Biden razgovarao sa izraelskim predsjednikom: Moja odanost Izraelu je “čelična”

    Biden razgovarao sa izraelskim predsjednikom: Moja odanost Izraelu je “čelična”

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Joe Biden sastao se jučer sa predsjednikom Izraela Reuvenom Rivlinom te izjavio kako je njegova odanost Izraelu “čelična”, kao i da pod njegovim nadzorom Iran nikad neće doći u posjed nuklearnog oružja, piše Reuters.

    Sastanak je održan samo nekoliko sedmica nakon što je Bennett preuzeo dužnost novog izraelskog premijera, gdje je zamijenio Benjamina Neanyahua. Biden je dodao i kako se raduje susretu sa Bennettom, kao i da su u toku dogovori kada će taj sastanak biti održan.

    Sastanak će biti zakazan zbog zabrinutosti koja vlada u izraelskim i arapskim prijestolnicama zbog napora SAD-a da ponovo uđu u iranski nuklearni sporazum.

    Pored zabrinutosti postoji i strah da bi nastavak ovakvih sporazuma mogao omogućiti Teheranu nabavku atomskog oružja koje bi ih učinilo ranjivijima na iransku vojnu prijetnju.

    Podsjetimo, bivši američki predsjednik Donald Trump napustio je iranski nuklearni sporazum 2018. godine, a Bidenov trud da ga ponovo oživi napreduje sporo jer se od SAD-a zahtijeva da ukinu sve ekonomske sankcije.

  • Putin: Rusija stavlja nove sisteme naoruzanja u stanje gotovosti

    Putin: Rusija stavlja nove sisteme naoruzanja u stanje gotovosti

    Ruski poredsjednik Vladimir Putin izjavio je danas da će Rusija staviti nove jedinstvene sisteme naoružanja u stanje borbene gotovosti.

    On je to rekao na sastanku sa diplomcima vojnih univerziteta, prenosi Tas s.

    “Hipersonično oružje – sistemi Avangard i Kinžal su već u stanju pripravnosti. Naredno je jedinstveni sistem naoružanja koji uključuje Sarmat interkontinentalne balističke rakete, brodsku hipersonična raketu Cirkon, S-500, raketni sistem Prometej zemlja-vazduh”, rekaso je Putin.

  • Gradonačelnica Čikaga: Vidovdan je praznik grada

    Gradonačelnica Čikaga: Vidovdan je praznik grada

    Gradonačelnica Čikaga Lori Lajtfut proglasila je Vidovdan praznikom grada Čikaga

    Takvu odluku je donijela s obzirom na činjenicu da grad Čikago ima jednu od najvećih srpsko-američkih zajednica u Sjedinjenim Državama, navodi se u zvaničnom ukazu gradonačelnice objavljenom na portalu „Serbijan miror“.

    Takva odluka je donijeta i jer su se srpski emigranti naseljavali u Čikagu od 1880-ih godina, doprinoseći jačanju grada u oblastima umjetnosti i muzike, biznisa i finansija, pravosuđa i državne uprave, obrazovanja i socijalnih usluga, kao i nauke i medicine.

    Podsjeća se da su Beograd i Čikago pobratimljeni gradovi od 7. juna 2005. godine, čime su formalizovani kulturni, istorijski i ekonomski odnosi koji postoje između Beograda i Čikaga decenijama.

  • “Crna rupa Evrope”: Zaharova rekla da Kosovo nije država i nema nikakve mogućnosti

    “Crna rupa Evrope”: Zaharova rekla da Kosovo nije država i nema nikakve mogućnosti

    Kosovo nije država i nema nikakve mogućnosti, kaže potparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova, ocjenjujući da je to danas crna rupa Evrope, u kojoj cvjetaju organizovani kriminal i korupcija i gdje se stvara atmosfera nacionalne i vjerske mržnje i netrpeljivosti.

    Zaharova je u intervjuu za “Kurir” poručila da je zapadni projekat “Kosovo” propao, bez obzira, kaže, na ogroman novac koji je “upumpan u njega”.

    “Nove kosovske vlasti, na čelu sa (premijerom privremenih prištinskih institucija) Aljbinom Kurtijem, propovijedaju otvoreni politički ekstremizam. Kosovo se pretvorilo u problem evropskog kontinenta”, navela je Zaharova.

    Zaharova podsjeća da su takozvani briselski dogovori usaglašeni 2013. godine i da je Beograd ispunio svoj dio tih rješenja, dok je Priština odbila da obezbjedi ključni uslov – stvaranje Zajednice srpskih opština.

    “Sadašnje kosovske vlasti uopšte ne žele da razmatraju to pitanje, a Brisel se ograničava labavim pozivima, bez konkretnih koraka”, kaže Zaharova, koja napominje da ne vidi smisao da se Rusija uključi u pregovarački proces.

    “Dijalog je lansiran u skladu sa rezolucijom Generalne skupštine UN, koju nas je Beograd zamolio da podržimo. To smo i učinili”, navodi Zaharova.

    Kaže i da su odnosi Rusije i Srbije zasnovani na dugoj tradiciji, međusobnom poštovanju i raznovrsnoj uzajamnoj korisnoj saradnji.

    “Rusija sarađuje sa Srbijom pod uslovima jednakosti, jača proizvodne kapacitete, energetiku, infrastrukturu, stvarajući preduslove za razvoj na dobrobit svih građana”, istakla je Zaharova.

    Podsjetila je da će 10. jula stupiti na snagu Sporazum o slobodnoj trgovini između Srbije i država EAEU – Rusije, Jermenije, Bjelorusije, Kazahstana i Kirgizije, dodajući da taj dokument otvara nove velike mogućnosti.

  • Lavrov: Zapad nameće pravila i mijenja međunarodno pravo

    Lavrov: Zapad nameće pravila i mijenja međunarodno pravo

    Zapadne zemlje nameću svoja pravila da bi zamijenili postojeće instrumente međunarodnog prava i tako potvrđuju da nastoje da “ukinu pravo” na svetskoj političkoj sceni, predočio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov u autorskom članku objavljenom u ruskim listovima Komersant i Global Afers.

    Facebook
    Twitter
    WhatsApp
    Viber
    Ljepota tih ”pravila” Zapada je u tome što u njima nema specifičnog sadržaja. Kada neko djeluje suprotno volji Zapada, oni odmah uzvraćaju neutemeljenim optužbama, bez dokaza o ”kršenju pravila” i pozivaju se na pravo da ”kazne prekršioce”. Što su manje određene optužbe Zapada, to se oni osjećaju slobodnijima da sprovode arbitrarne poteze i primjenjuju prljave taktike kao vid pritiska na svoje suparnike. Tokom 1990-tih u Rusiji smo to nazivali “potčinjavanje (gaženje) prava – ukazao je Lavrov, prenosi TAŠ.

    Vladama zapadnih zemalja se se ne dopada što se Moskva zauzima za države koje su postale žrtve političkog kockanja Zapada, predočava Lavrov i podsjeća da Zapad optužuje Rusiju za “agresivno ponašanje” u mnogim dijelovima svijeta.

    – Tako se oni odnose prema politici Moskve usmerenoj na neutralisanje ultra-radikalnih i neo-nacističkih aspiracija u svom neposrednom okruženju, tamo gde se krše prava Rusa i drugih etničkih manjina, a ruski jezik, obrazovanje i kultura iskorijenjuju. Ne sviđa im se ni to što se Rusija zauzima za zemlje koje su postale žrtve zapadnog kockanja i izložene su napadima međunaronih terorista i riziku da izgube svoju državnost kao što je to bio slučaj sa Sirijom – naveo je Lavrov.

    Prema riječima ruskog šefa diplomatije, Rusija i Kina su označene kao “autoritarne sile” i glavna prepreka da ostvare planovi zacrtani tokom junskog samita.

    Peking se optužuje da demonstrira previše samopouzdanja u ostvarivanju svojih ekonomskih interesa (Inicijativa Pojas i put) i širi vojnu i tehnološku moć u cilju povećanja globalnog uticaja, ukazao je Lavrov.

    – Ipak, Zapad se najviše fokusira na unutrašnja pitanja u tzv. nedemokratskim zemljama i preoblikovanju tih zemalja kako bi se što bolje uklopile u zapadne kalupe. To podrazumeva usklađivanje nekog specifičnog društva i kulture sa idejama o demokratiji kakve propovedaju Vašington i Brisel – upozorio je Lavrov.

    On je ukazao da sve navedeno predstavlja utemeljenje za zahtjeve koji se upućuju Moskvi, Pekingu i svima drugima, da “slijede zapadne norme o ljudskim pravima, civilnom društvu, odnosu prema opoziciji i medijima, upravljanju i interakciji između državnih poluga moći”.

    Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov na kraju je konstatovao da Zapad namjerno izbjegava pravne norme i izopštava ih iz pravila koja bi navodno trebalo slediti, ali ne daje validna objašnjenja zašto bi takva pravila Zapada trebalo da slede i drugi.

    – Na kraju, ipak postoje hiljade univerzalnih međunarodnih pravnih instrumenata kojima se ut vrđuju jasne obaveze svake države i transparentni mehanizmi za verifikaciju njihovog sprovođenja – zaključio je ruski šef diplomatije Sergej Lavrov u autorskom tekstu koji su objavili listovi Komersant i Global Afers.

  • Milwaukee na krilima Middletona stigao do pobjede i vodstva protiv Atlante

    Ekipa Milwaukee Bucksa došla je do druge pobjede i preokreta u meču polufinala NBA lige protiv Atlanta Hawksa rezultatom 113:102.

    Atlanta je nešto bolje otvorila meč i prvu četvrtinu riješila u svoju korist rezultatom 32:27, iako su u jednom trenutku imali vodstvo i od 15 poena razlike (25:10). Ipak, Milwaukee je nakon toga zaigrao bolje, ušao u seriju poena i do poluvremena uspio doći do poravnanja.

    Na poluvremenu je rezultat glasio 56:56, a slično kao u prvom, Atlanta je bolje otvorila i drugo poluvrijeme i došla do vodstva, no nije uspjela napraviti veću razliku, da bi pred posljednju četvrtinu imali prednost od dva poena. Bilo je 85:83.

    Pobjednik je odlučen u finišu meča kada je Milwaukee zaigrao sjajno i pri rezultatu 98:98 napravio seriju od 15:4 te na kraju s dvocifrenom razlikom došao do pobjede.
    Najbolji pojedinac meča u pobjedničkom timu je bio Middleton koji je ubacio 38 poena uz 11 skokova i sedam asistencija, dok se u redovima Atlante istakao Young koji je ubacio 35 poena.

    Milwaukee trenutno ima vodstvo od 2:1 u seriji, a naredni meč se igra u noći sa utorka na srijedu. Domaćin će opet biti Atlanta.

  • “Svima nam slama srca” Građani zabinuti zbog izgleda Kim Džong Una

    “Svima nam slama srca” Građani zabinuti zbog izgleda Kim Džong Una

    Svi građani Sjeverne Koreje su zabrinuti i tužni zbog toga što je predsjednik Kim Džong Un izgubio tjelesnu težinu, prenijeli su državni mediji izjavu jednog građanina Pjongjanga.

    Rijetki komentari o izgledu sjevernokorejskog lidera pojavili su se nakon što su inostrani analitičari početkom juna primjetili da je autokratski, 37-godišnji lider Kim Džong Un značajno izgubio na tjelesnoj težini, prenosi Rojters.

    – To što je uvaženi generalni sekretar (Kim Džong Un) izgubio tjelesnu težinu svima nam slama srca – izjavio je u petak jedan građanin Pjongjanga u razgovoru sa izvještačem državne TV KRT.

    U izvještaju državne TV se ne navodi iz kojih je razloga Kim izgubio na tjelesnoj težini.

    Imajući u vidu da se u Sjevernoj Koreji ne zna ko bi mogao da nasljedi Kim Džong Una na čelu drzave, inostrane obavještajne agencije i eksperti za međunarodnu politiku budno prate zdravstveno stanje sjevernokorejskog lidera, navodi Rojter

  • Rusija jasno poručila: Ne igrajte se

    Rusija jasno poručila: Ne igrajte se

    Predsjednik ruske Državne dume Vjačeslav Volodin izjavio je da svaka provokacija usmjerena ka jednoj nuklearnoj državi izaziva pretnju za globalnu bezbjednost.


    Dobro je da se incident sa britanskim razaračem u Crnom moru završio bez bilo kakve posljedice. A posljedice bi mogle da budu zastrašujuće. Svaka provokacija usmjerena ka jednoj nuklearnoj državi pravi prijetnju za globalnu bezbjednost planete”, napisao je Volodin na svom Telegram nalogu, prenio je “Sputnjik”.

    On je takođe rekao i da sada Evropska unija pokušava da ublaži to što je Velika Britanija učinila što je jedna vrsta izražavanja “duplih standarda”.

    “Bilo bi ispravno kada bi međunarodne organizacije poput OEBS-a, UN-a i PSSE da osude taj incident i da pozovu na odgovornost svih tih koji su učestvovali u organizaciji te avanturističke radnje”, dodao je.

    Podsjetimo, kako je saopštilo rusko Ministarstvo odbrane, Crnomorska flota Rusije zajedno sa Pograničnom službom FSB ispalila je u srijedu tri hica upozorenja kako bi sprečila britanski razarač da naruši rusku državnu granicu, prenosi B92.

    Prema navodima ruskog vojnog resora, britanski razarač je prethodno dobio upozorenje da će biti upotrebljeno naoružanje ukoliko povrijedi granice Ruske Federacije, međutim, vojni brod na to upozorenje nije reagovao.

  • U Izraelu počela proizvodnja “uzgojenog” mesa

    U Izraelu počela proizvodnja “uzgojenog” mesa

    Izraelski startup pod nazivom Future Meat Technologies pokrenuo je proizvodnju uzgojenog mesa.

    Postrojenje za proizvodnju uzgojenog mesa na industrijskom nivou počelo je u Izraelu, a dnevno može proizvesti 5.000 hamburgera.

    Životinjsko meso je dio ljudske ishrae od prahistorijskih vremena, a 80 posto naseljivog zemljišta i 30 posto resursa svježe vode koristi se za uzgajanje životinja zbog mesa. Proizvodnja mesa pomoću ovih metoda nije efikasna jer se broj stanovnika povećava te je postala neodrživa.

    Napredak nauke sada omogućava uzgoj mesa u biorekatorima, a to meso ima ukus životinjskog iako se u njegovoj proizvodnji koristi mali dio resursa potrebnih za stočarstvo.

    Kompanija Future Meat Technologies je jedan od mnogih startupa koji koriste bioreaktore za uzgoj mesa namijenjenog konzumaciji.

    Postrojenje svakodnevno može proizvesti 500 kg mesa, a to je dovoljno za npr. 500 hamburgera. Pomenuta kompanija može proizvoditi i pileće meso, a uskoro će početi proizvodnja janjetine i govedine. Iz kompanije tvrde da je njihov proizvodnji ciklus najmanje 20 puta brži u odnosu na tradicionalnu agrikulturu.

    Future Meat Technologies koristi životinjske ćelije koje kontinuirano rastu, a koriste se specijalne metode za uzgoj bez potrebe bilo kakvog materijala životinjskog porijekla.

    Također, koristi se i jedinstveni proces podmlađivanja medija kojim se ulanja celularni otpad korištenjem 50 posto manje medija i bez miješanja u rast ćelija. Ovo je povećalo kapacitet proizvodnje deset puta u odnosu na trenutni industrijski standard, a istovremenu su smanjeni troškovi proizvodnje.

    Iz kompanije tvrde da njene metode zahtijevaju 99 posto manje zemljišta i 96 posto manje vode, a emisija gasova “staklene bašte” je manja za 80 posto u odnosu na životinjsku agrikulturu.

    Profesor Yaakov Nahmias, osnivač kompanije Future Meat Technologies, tvrdi da ovo postrojenje donosi velike promjene te da uzgojeno meso može dostići paritet troškova prije nego što je tržište predviđalo.

  • Prvi put u svijetu na pomolu rat zbog vode

    Prvi put u svijetu na pomolu rat zbog vode

    Sukob Etiopije sa jedne i Egipta i Sudana sa druge strane oko brane “Preporod” na Nilu mogao bi da preraste u prvi svjetski rat za vodu. Komplikovana situacija koja traje od kako je počela izgradnja brane 2012. godine zaoštrila se sa početkom punjenja jezera, a obje strane zveckaju oružjem.
    Brana “Preporod” trebalo bi da bude završena 2023. godine i najveći je ekonomski projekat u Etiopiji, investicija vrijedna 4,7 milijardi dolara.

    Planirano je da, kada bude gotova, proizvodi 15.000 gigavata struje. U Etiopiji se nadaju da će tako postati najveći izvoznik električne energije u Africi. Međutim, Egipat, ali i Sudan, zemlje koje su nizvodno na Nilu od brane, i čiji je opstanak vijekovima vezan uz ovu rijeku, strahuju da će ostati bez vode u periodu akumulacije jezera.

    Napetost traje već dugo, a sada je posebno zaoštrena.

    Prvo je etiopski general Buta Bačata Debele, zadužen za izgradnju brane u ministarstvu odbrane, rekao u televizijskom intervjuu za RT da njegova zemlja “ne želi da rešava pitanje brane sa Egiptom i Sudanom vojnim putem, ali da je spremna i za taj scenario“. Dodao je da bi o pitanju brane trebalo diskutovati preko Afričke unije, ali i da “egipatska strana ne želi da rješava problem kroz dijalog“ i da “odbacuje sve prijedloge“.

    – Mislim da su pregovori najbolje rješenje i oni neće uspjeti da riješe problem vojnim putem. Oni neće pokušati da napadnu branu, ali čak i da to urade, neće moći da riješe problem ili da unište branu, jer nju ne mogu uništiti avioni i oni znaju koliko je čvrsta – rekao je etiopski general, prenosi RTRS.

    Pojasnio je i da je počela druga faza punjenja brane, te da bi poslije toga, ukoliko bi neko srušio branu, “Egipat i Sudan bili zbrisani“.

    Na riječi etiopskog generala odgovorio je egipatski ministar spoljnih poslova Sameh Šukri.

    On je za egipatsku televiziju MBC rekao da su etiopski navodi o vojnom rješavanju, kao i vojnim sposobnostima Egipta, “provokacija“.

    – Mi znamo šta je interes Egipta, a to je pravo na vodu, a znamo i kao da branimo prava egipatskog naroda – rekao je Šukri.

    Egipatski ministar je istakao da njegova zemlja “uvijek pokušava da koristi mirne metode i mehanizme međunarodnih institucija, što ne mijenja činjenicu da smo sposobni i odlučni da odbranimo interes egipatskog naroda“.

    On je optužio Etiopiju da krši međunarodne ugovore kada je u pitanju korišćenje vode iz Nila, kao što su ugovori iz 1929. i 1959. godine, ali i onaj iz 2015, koji predviđa da punjenje jezera počne tek kada se postigne dogovor zainteresovanih strana.

    Egipat je, baš kao i Sudan, podneo zahtjev za održavanje sjednice Savjeta bezbjednosti UN po ovom pitanju.

    Zvaničnici i Egipta i Etiopije više puta su izjavljivali da je pitanje vode iz Nila “pitanje života i smrti“.