VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Ko govori u ime svoje države: Verbalni duel ruskog ambasadora i Turkovićeve na sjednici SB

    Ko govori u ime svoje države: Verbalni duel ruskog ambasadora i Turkovićeve na sjednici SB

    Ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Bisera Turković izjavila je pred Savjetom bezbjednosti UN u Njujorku da još nije vrijeme za zatvaranje OHR.

    Usvom govoru Turkovićeva je rekla da se BiH raduje danu kada će se moći zatvoriti OHR, ali da taj dan još nije došao jer nisu ispunjena pet plus dva uslova i cilja za to.

    Ambasador Rusije u BiH Vasilij Nebenzja izjavio je da Turkovićeva nema zakonito pravo da govori u ime sva tri naroda u BiH pred Savjetom bezbjednosti, već da je iznijela lično mišljenje.

    On je postavio pitanje da li izjave Turkovićeve odražavaju stav oba entiteta BiH ili je to njeno lično mišljenje – na koje ima pravo – i da li je ono što ona govori koordinisano s Predsjedništvom BiH i na koji način.

    Dobili smo pismo od predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika u kojem se navodi da nemate zakonito pravo da govorite u ime svih strana – naglasio je Nebenzja.

    Prema njegovim riječima, odredbe Dejtonskog sporazuma nalažu da spoljna politika bude zajednička odgovornost u BiH i da mora biti koordinisana.

    – Ako to nije slučaj, sve što ste rekli može se smatrati vašim ličnim viđenjem, a ne pozicijom BiH – ocijenio je ruski predstavnik.

    Na pitanje Turkovićeve da li Nebenzjine izjave odražavaju stav Rusije, ruski ambasador je naglasio da su sve to stavovi Ruske Federacije i ruskog predsjednika Vladimira Putina.

    Na kraju rasprave o BiH ruski ambasador je poručio da nije na članicama ovog tijela UN da odluče da li Bisera Turković ima ovlašćenje da predstavlja sve strane u BiH, već o tome treba da se odluči u toj zemlji.

    – Mislim da je to pitanje o kojem treba da se odluči u BiH i siguran sam da će se današnji sastanak pažljivo gledati tamo. Neka oni sami odluče da li je gospođa Turković ovlašćena da iznosi ovakve izjave ili nije – istakao je Nebenzja na kraju rasprave o OHR i imenovanju Kristijana Šmita za novog visokog predstavnika u BiH.

    Nakon toga je predstavnik Estonije Sven Jirgenson, koji je predsjedavao sastanku, zaključio raspravu o ovoj temi.

    Članice Savjeta bezbjednosti UN nisu se izjašnjavale glasanjem o ovom pitanju. Za sada nema zvaničnog saopštenja iz UN.

  • Ruski ambasador u UN: Imenovanje Šmita nelegitmno i opasno

    Ruski ambasador u UN: Imenovanje Šmita nelegitmno i opasno

    Rusija nije saglasna s imenovanjem Kristijana Šmita za novog visokog predstavnika, koje nije legitimno i moglo bi ugroziti sve pozitivno do sada postignuto u BiH, izjavio je na sjednici Savjeta bezbjednosti ruski ambasador u UN Vasilij Nebenzja.

    “Imenovanje nije legitimno, niti ima političku podršku za održavanje mira, vodiće u haos i uništiće sve pozitivno u posljednjih 25 godina. Jesmo li htjeli ovaj scenario kad smo potpisali Dejton”, upozorio je on.

    On je na sjednici tokom koje se raspravlja o stanju u BiH rekao da Šmit navodno postavljen jer proces nije bio transparentan.

    “Nismo saglasni s potvrdom imenovanja Šmita, proces je inače transparentan, logičan, uz saglasnost BiH, a onda ide rezolucija Savjeta bezbjednsti UN. Ništa od toga se nije desilo, potpuno druga slika”, naglasio je on.

    On je istakao da Upravni odbor Savjeta za sprovođenje mira nije ništa potvrdio, te Savjet bezbjednosti UN nije uzeo u obzir satvove Rusije i BiH u vezi s ovim pitanjem.

    “Kompromisi su važni za Savjet bezbjednosti, a ovdje se izbjegavala diskusija o imenovanju i radu visokog predstavnika”, ukazao je Nebenzja.

    Ruski ambasador je istakao da da ne treba zaboraviti da samo ljudi BiH drže suverenitet i da oni treba da odlučuju, a ne bilo kakav visoki predstavnik.

    On je poželio dobrodošlicu ministru inostranih poslova u Savjetu ministara Biseri Turković.

  • Imaće pune ruke posla: Rusi putem “Direktne linije” uputili 659.411 pitanja Putinu

    Imaće pune ruke posla: Rusi putem “Direktne linije” uputili 659.411 pitanja Putinu

    Ruski državljani postavili su ukupno 659.411 pitanja predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu za sutrašnji tradicionalni televizijski program “Direktna linija”, objavila je televizija “Rusija 24”.

    Prema podacima koje je objavila televizija, centar za pozive primio je 365.809 poziva sa pitanjima za ruskog predsjednika, 157.222 pitanja postavljena su putem tekstualnih ili multimedijalnih poruka, 63.701 na internet stranici “Direktne linije”, 48.546 preko mobilne aplikacije “Moskva-Putin”, a 24.133 zahtjeva poslata su putem društvenih mreža.

    Najviše pitanja poslato je iz Krasnodara, Novosibirska i Dagestana, a najpopularnija tema bila je vakcinacija protiv kovida 19, prenio je TASS.

    Program “Direktna linija” emitovaće se sutra u 11.00 časova. Pres-služba ruskog Kremlja saopštila je ranije da svako može da postavi pitanje putem mobilne aplikacije “Moskva-Putin”, čime se omogućava i video veza sa studijom tokom programa, kao i putem internet stranice moskva-putinu.ru.

    Pitanja se mogu postavljati do kraja programa. Tekstualna i pitanja putem video snimaka ruskom predsjedniku se mogu postavljati putem društvenih mreža “Vkontakte” i “Odnoklasniki”.

    Ruski lider je 2019. godine proveo četiri sata i osam minuta odgovarajući na 81 pitanje i zahtjev.

  • Islamisti u Njemačkoj: Napadi su mogući u svakom trenutku

    Islamisti u Njemačkoj: Napadi su mogući u svakom trenutku

    Još uvijek nije sa sigurnošću utvrđeno da li je napadač nožem iz Vircburga bio vjerski radikalizovan, ali njegov čin ukazuje na fenomen vjerski motivisanog nasilja i otvara debatu o opasnosti od islamista u Njemačkoj, piše njemački Dojče vele.

    Napad u Vircburgu, čovjeka iz Somalije kojem je odbijen zahtjev za dodjeljivanje azila, vraća sjećanja na napad islamiste Anisa Amrija na božićni vašar u Berlinu, decembra 2016. godine, međutim potrebno je biti oprezan kada je u pitanju klasifikacija zločina u Bavarskoj, jer, kako navode, istraga je još uvijek u toku.

    Postoje i naznake islamističke pozadine napada, ali to se još uvijek ispituje i bez obzira na to da li će to na kraju biti potvrđeno ili ne, rasprava o toj vrsti vjerski motivisanog nasilja ponovo je u toku.

    Kada je njemački ministar unutrašnjih poslova Horst Zehofer sredinom juna 2020. predstavio Izvještaj o zaštiti ustavnog poretka, desničarski ekstremizam opisao je kao “veliki problem”, s obzirom na broj napada i dimenziju koju imaju u društvu, ali je upozorio i na opasnost od ljevičarskog ekstremizma – i islamizma.

    Konkretno, 2020. godine zabilježeno je 409 krivičnih djela iz oblasti “vjerske ideologije”, što je za 13 odsto više u odnosu na prethodnu godinu (362).

    Za veliku većinu odgovorni su islamisti, trenutno je ta brojka veća od 92 odsto. Kada su u pitanju nasilnički akti, uključujući i ubistva, statistika pokazuje minus od gotovo 20 procenata – 33 napada u odnosu na 41 odranije.

    Međutim, sami brojevi samo uslovno rečeno daju pravu sliku. U analizi Službe za zaštitu ustavnog poretka navodi se da je “prijetnja od islamističkog terorizma u Njemačkoj bila na visokom nivou i tokom 2020. godine”.

    Postoje i procjene o tome kako bi takvi scenariji mogli da se odvijaju u budućnosti ili kako su se mogli dogodili u prošlosti, a nadahnuti propagandom usmjerenom na nasilje ili kontaktom s terorističkom organizacijom kao što je tzv. Islamska država (IS), pojedinačni počinioci se s lako dostupnim sredstvima za napad usmjeravaju na mete koje je lako napasti.

    Ako se pogleda broj ljudi koji predstavljaju prijetnju i za koje službe bezbjednosti vjeruju da bi u svakom trenutku mogli da izvrše napad, potencijal opasnosti od strane vjerski motivisanih lica postaje posebno uočljiv – od 697 muškaraca i žena koji su klasifikovani kao “potencijalno opasni”, u 596 slučajeva sumnja se da imaju vjerske motive, čime se pretežno misli na islamizam.

    Pogled preko granice takođe pomaže Njemačkoj da procijeni rizik od napada.

    Izvještaj Službe za zaštitu ustavnog poretka odnosi se i na napade u Francuskoj i Austriji, koji su imali uticaj na “dinamiku situacije u Njemačkoj”, a DW kao primjer navodi napad na dva prolaznika ispred nekadašnje redakcije satiričnog časopisa “Šarli Ebdo” krajem septembra 2020. u Parizu.

    Napad u Beču u novembru 2020. takođe je mogao da podstakne imitatore u Njemačkoj da počine slična nedjela.

    Njemačke službe bezbjednosti i dalje su veoma zabrinute zbog još jednog problema – od gotovo 1.100 islamista, koji su od 2012. godine boravili u Siriji i Iraku, otprilike trećina se vratila u Njemačku.

    Po povratku su neki osuđeni na zatvorske kazne, a postupak prema takvim islamistima u njemačkim zatvorima, ali i nakon njihovog puštanja iz zatvora, predstavlja “poseban izazov” za pravosudne i organe bezbjednosti u Njemačkoj.

  • Nezapamćen grad pogodio Francusku: Građani lopatama i grtalicama čistili led s ulica

    Francuski grad Plombieres-les-Bains pogodilo je danas strahovito nevrijeme praćeno gradom zbog kojeg je lokalno stanovništvo lopatama i grtalicama za čišćenje snijega čistilo nanose leda sa ulica.

    Romain Munier, šef komunikacija lokalne hitne službe, rekao je da se na ulicama za svega nekoliko minuta nakupilo oko 60 centimetara leda.

    Lokalno stanovništvo slikalo se kako lopatama i grtalicama za snijeg čisti ulice od leda nakon prolaska oluje, a vatrogasno-spasilačke ekipe za područje Vogeza rekle su da su ukupno dobile 56 poziva na intervenciju.

    Građani su za medije oluju opisali kao “apokaliptičnu”.

    Veliki dio Francuske je pod upozorenjem na vremenske nepogode zbog oluja do četvrtka, međutim, oluje će u većini područja biti ograničene na jaku kišu i grmljavinu.

  • U Šangaju otvoren najviši hotel na svijetu

    U Šangaju otvoren najviši hotel na svijetu

    U Šangaju je 19. juna otvoren najviši hotel na svijetu, a nazvan je J Hotel Shanghai Tower.

    Nalazi se na visini od 632 metra, a smješten je u zgradi koja je najviša u Kini. Ima 165 luksuznih soba, a od toga su 34 apartmana.

    Najskuplji apartman je nazvan “Šangajski apartman” i prostire se na 380 kvadratnih metara. Osim spavaće sobe, ima salon, radnu sobu, kuhinju, prostor za fizioterapiju i prostor za odijevanje.

    Najjeftinije noćenje košta 557 dolara, dok noćenje u “Šangajskom apartmanu” košta 10.467 dolara. Ima sedam restorana, a jedan od njih se nalazi na 120. spratu. Između ostalog, u restoranima se služi japanska i italijanska hrana.

    J Hotel je dio jednog od najvećih kineskih hotelskih lanaca koji se zove Jin Jiang International. Lanac je u vlasništvu državne komisije za nadzor i upravljanje.

    Uprkos tome što je pandemija znatno pogodila turizam, širom svijeta se odvija utrka u tome ko će napraviti najbolji i najviši hotel, piše CNN.

  • Grenel Čitaku:U svemu nađete razlog za bijes, pružite ruku

    Grenel Čitaku:U svemu nađete razlog za bijes, pružite ruku

    Bivši specijalni izaslanik SAD za dijalog Beograda i Prištine Ričard Grenel poručio je bivšoj ambasadorki samoproglašenog Kosova u Vašingtonu Vljori Čitaku da je bolje da „pruži ruku“, jer ljudi žele posao i rješenja.

    Grenel je tako odgovorio na komentar Čitaku na njegovu čestitku srpskom narodu povodom Vidovdana.

    -Suviše lako se nađete uvrijeđenom. Mora da je iscrpljujuće kada u svemu pronalazite razlog za bijes. Ljudi žele posao i rješenja – pružite ruku -napisao je Grenel na „Tviteru“.

    Grenel je juče čestitao srpskom narodu Vidovdan, navodeći da na taj dan odajemo počast herojima i da je to „spomen dan na Svetog kneza Lazara i srpske svete mučenike“.

    Čitaku je na to reagovala tvrdnjom da u Boju na Kosovu nije učestvovala srpska, već balkanska vojska.

  • Lavrov o saradnji Rusije i Njemačke “Dobri odnosi faktor stabilnosti Evrope i Evroazije”

    Lavrov o saradnji Rusije i Njemačke “Dobri odnosi faktor stabilnosti Evrope i Evroazije”

    Moskva cijeni visok nivo međusobnog razumijevanja i poštovanja u odnosima Rusije i Njemačke i to vidi kao faktor stabilnosti u Evropi i Evroaziji, naveo je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

    On je poslao poruku učesnicima 16. konferencije partnerskih gradova Rusije i Njemačke koju je pročitao specijalni predstavnik Moskve za međunarodnu saradnju na polju kulture Mihail Švidkoj.

    Lavrov je posebno istakao doprinos zajedničkih inicijativa Rusije i Njemačke u održavanju kontakata koji doprinose pozitivnoj dinamici.

    Ruski ministar spoljnih poslova podsjetio je na uspjeh zajedničkih inicijativa za zajedničku godinu istraživanja i obrazovanja prošle godine, kao i programa pod nazivom “Godina ekonomije i održivog razvoja”.

    Pomenute inicijative i program aktivno se razvijaju pod nadzorom ministara spoljnih poslova dvije zemlje, podsjeća TASS.

    – Usredsređenost pomenutih inicijativa i programa je na saradnji u polju inovacija, energetike, saobraćaja, urbane infrastrukture i zaštite životne sredine. Posebna uloga jačanju faktora za jedinstvo u bilateralnim odnosima pripada međuregionalnim i međuopštinskim vezama – ističe se u poruci šefa ruske diplomatije.

    Lavrov je dodao da je u saradnju sa njemačkim partnerima uključeno 20 ruskih teritorija i 110 opština.

  • Picassova slika pronađena u Atini devet godina nakon što je ukradena

    Picassova slika pronađena u Atini devet godina nakon što je ukradena

    Slika poznatog španskog umjetnika Pabla Picassa pronađena je u Grčkoj devet godina nakon što je ukradena iz Nacionalne galerije u Atini, piše BBC.

    Policija je u kratkom saopćenju za javnost navela kako je uz Picassovu sliku pronađena i slika Pieta Mondriana, nastala 1905. godine. Obje su ukradene 2012. godine.

    Pronalazak slika uslijedio je nekoliko mjeseci nakon što je grčka policija saopćila kako vjeruje da su umjetnine još uvijek u državi. Grk kod kojeg su pronađene je uhapšen i trenutno se nalazi u pritvoru.

    Portret mlade žene naslikan u prepoznatljivom Picassovom stilu nastao je krajem 1939. godine, a deceniju kasnije umjetnik ju je odlučio pokloniti Nacionalnoj galeriji u Atini.

  • Izveden raketni napad na američku bazu u Siriji

    Izveden raketni napad na američku bazu u Siriji

    Raketni napad izvršen je na američku vojnu bazu blizu naftnog polja “Omar” u sirijskoj pokrajini Deir el Zor.

    Prema lokalnim izvještajima, najmanje osam raketa palo je u kompleks baze, a za sada nije poznato ko je tačno izvršio napad.

    Napad je izvršen dan nakon što je Ratno zrakoplovstvo SAD-a izvelo zračne udare sa obje strane granice između Iraka i Sirije. Mete su bili objekti koje, navodno, koriste iranske oružane grupe, a poginulo je četvoro ljudi.

    Američka vojska odgovorila je na večerašnji napad.

    “Američke snage u Siriji, dok su bile pod višestrukim raketnim napadima, djelovale su u samoobrani i provodile topničku vatru protiv baterija na položaje lansiranih raketa”, napisao je na Twitteru glasnogovornik američke vojske Wayne Marotto.