Savezna vlada Njemačke je od nedelje, 4. jula ukinula sve mjere ograničenja ulaska za stanovnike Bosne i Hercegovine, saopšteno je iz Ambasade Njemačke u BiH.
Naime, građani BiH sada mogu putovati u Njemačku iz bilo kojeg razloga.
Za ulazak je potrebna potvrda o testiranju, potvrda o oporavku ili potvrda o vakcinaciji.
“Putovanja stanovnika Bosne i Hercegovine u Njemačku su od 4. jula ponovo dozvoljena za sve svrhe putovanja”, saopšteno je iz Ambasade.
Manji broj pripadnika britanske Specijalne vazdušne službe (SAS) ostaće u Afganistanu nakon povlačenja zapadnih snaga iz te zemlje, javio je Telegraph, pozivajući se na izjavu bivšeg vojnika SAS-a.
On je rekao da će SAS obučavati afganistanske jedinice i da će njegovi pripadnici biti sa vojskom Afganistana na terenu kao savjetnici.
Bivši pripadnik SAS-a tvrdi da za sada nije određeno koliko će specijalne snage britanske vojske biti na terenu.
“Biće tamo sve dok smatraju da trebaju ostati. Afganistan trenutno nije prijatno mjesto, mnogi ljudi su uplašeni i to sa razlogom”, naveo je bivši britanski specijalac.
Prema njegovim riječima, talibani i dalje kontrolišu ruralna područja i “samo čekaju da vojna koalicija ode iz Afganistana”.
On je podsjetio da talibani jasno poručuju da su postigli dogovor o miru sa koalicijom, ali ne i sa Vladom Afganistana, te da će u toj zemlji sigurno ponovo početi sukobi.
Telegraph je objavio i izjavu neimenovanog vojnog izvora koji je istakao da će premijer Velike Britanije Boris Johnson odlučiti o daljem toku operacije tokom današnjeg sastanka sa britanskim Savjetom bezbjednosti.
Portparol Ministarstva odbrane SAD Lloyd Austin saopćio je ranije da se povlačenje američkih snaga iz Afganistana odvija po planu. Predsjednik SAD Joe Biden izjavio je u aprilu da je planirano da svi američki vojnici napuste Afganistan do 11. septembra.
Papa Franjo osjeća se dobro nakon operacije debelog crijeva, saopćio je Vatikan.
Poglavar Katoličke crkve hospitalizovan je prvi put otkada je izabran na ovaj položaj 2013. godine.
Portparol Mateo Bruni saopćio je da je papa “dobro reagovao” na operaciju, koja je obavljena pod općom anestezijom. Operacija je bila planirana, a ne izvedena urgentno.
Bruni nije rekao više detalja o operaciji, niti je rekao koliko će papa ostati u bolnici “Gemeli” u Rimu.
Papa je primljen u bolnicu jučer popodne. Operaciju je obavio medicinski tim od 10 članova.
Portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov smatra da su provokacije, poput one sa britanskim razaračem u teritorijalnim vodama Rusije, planirane u Sjedinjenim Američkim Državama.
“Mislim da naša obavještajna služba zna ko je donosio odluku u situaciji sa britanskim razaračem. Naravno, mislim da suštinu takvih operacija i dalje planiraju stariji drugovi – oni preko okeana”, rekao je Peskov za televiziju “Rusija 1”, prenosi TASS.
Peskov smatra da je u pomenutom slučaju razarač jednostavno bio sredstvo provokacije.
“I predsjednik (Rusije Vladimir Putin) je objasnio da se na taj način ispituju uska grla, slabe tačke u sistemu nadgledanja integriteta granice, u sistemu reagovanja. To je namjerna, dobro isplanirana provokacija”, naglasio je Peskov.
Dodao je da će Rusija oštro odgovarati na provokacije slične incidentu sa britanskim razaračem.
Moskva je ranije saopštila da je 23. juna britanski razarač “Defender” ušao u ruske teritorijalne vode kod Krima. Ruski pogranični brod je ispalio hice upozorenja na razarač, a avion Su-24M izveo je upozoravajuće bombardovanje. London, međutim, tvrdi da nije pucano na razarač i da se on nije nalazio u ruskim teritorijalnim vodama.
Džef Bezos, najbogatiji čovjek svijeta i osnivač „Amazona“, trebalo bi sutra da se povuče sa funkcije generalnog direktora ove gigantske platforme za onlajn trgovinu poslije 27 godina provedenih na čelu kompanije.
Bezos, koji sa imovinom vrijednom oko 189 milijardi dolara zauzima prvo mjesto na „Forbsovoj“ rang listi najbogatijih ljudi na svijetu, objavljenoj početkom ove godine, najavio je odlazak sa mjesta generalnog direktora „Amazona“ u februaru, kako bi se posvetio svom kosmičkom preduzeću „Blu Oridžin“, piše Raša tudej.
„Amazon“, koji je 1990-ih počeo da radi kao onlajn knjižara, izrastao je tokom posljednje dvije i po decenije u jednu od najvrednijih kompanija na svijetu kojima se trguje na berzi, s tržišnom kapitalizacijom od 1,7 biliona dolara.
Bezos planira da zadrži vlasnički udio od 10,3 odsto u kompaniji, kao i mjesto izvršnog predsjednika upravnog odbora „Amazona“.
Mjesto glavnog izvršnog direktora „Amazona“ predaće Endiju Džesiju, koji se kompaniji pridružio 1997. godine i koji trenutno vodi „Amazonov“ sektor računarstva u oblaku.
U međuvremenu, Bezos planira da se pridruži posadi kosmičkog broda-kapsule „Nju Šepard“ njegove svemirske kompanije na prvom putničkom letu u vasionu, koji je zakazan za 20. jul, na godišnjicu sletanja Apola 11 na Mjesec 1969. godine.
Papa Franjo primljen je u rimsku bolnicu na zakazanu operaciju zbog stenoze, odnosno problema s debelim crijevom. Saopćeno je to danas iz Vatikana. Nije precizirano kada će operacija biti izvedena.
Samo tri sata ranije, papa Franjo danas je veselo pozdravio vjernike na Trgu svetog Petra u skladu s nedjeljnom tradicijom i rekao im da će u septembru otići u Mađarsku i Slovačku.
Sedam dana ranije papa Franjo (84) zatražio je od vjernika posebne molitve za papu.
To je, piše ABC, moglo nagovijestiti planiranu operaciju u rimskoj poliklinici Gemelli.
Kipar je zatražio međunarodnu pomoć zbog velikog šumskog požara koji su zvaničnici opisali kao najgori u istoriji ove zemlje, javlja Bi-Bi-Si.
Požar, potpomognut jakim vjetrom, širi se kroz južnu oblast Limasol, a do sada je evakuisano nekoliko sela.
Uništena je imnovina, ali nema ljudskih žrtava.
U cijelom području nema struje, a stubovi dima vide se iz Nikozije, glavnog grada Kipra koji je udaljen oko 75 kilometara.
Grčka je obećala da će poslati dva aviona, a pomoć je najavio i Izrael.
“Ovo je veoma težak dan za Kipar. Svi državni mehanizmi su aktivni, važno je da ne izgubimo nijedan život”, rekao je kiparski predsjednik Nikos Anastasijades.
Kipar se suočava sa vrelim talasom već sedam dana, a temperatura je oko 40 stepeni Celzijusa.
Požar je pogodio najmanje šest lokalnih zajednica u podnožju planinskog lanca Trodos /Troodos/, poznatom po gustoj borovoj šumi i šipražju.
Uzrok požara, koji je izbio juče oko podneva, nije poznat. Požar je zabilježen i sjeverno od gradova Limasol i Larnaka, navodi AP.
Najmanje 17 ljudi je poginulo u padu vojnog aviona oružanih snaga Filipina, rekli su zvaničnici.
“Do sada je spašeno 40 ljudi, koji su povrijeđeni, a izvučeno je 17 tijela. U toku su operacije spašavanja”, rekao je ministar odbrane Delfin Lorenzana, dodajući da je u avionu bilo 92 ljudi.
Avion je pao na jugu zemlje i zapalio se.
Šef vojske Cirilito Sobejana rekao je da je avion “promašio pistu prilikom slijetanja”.
Avion Lockheed C-130 srušio se u provinciji Sulu, u mjestu Patikul, na jugu države koja se godinama bori protiv islamističke grupe Abu Sayyaf i drugih frakcija.
Portparol vojske pukovnik Edgard Arevalo rekao je da nema indicija koje bi ukazivale da se radi o napadu na avion i da je sada fokus na spašavanju i potrazi.
Avion se srušio nekoliko kilometara od aerodroma u 11:30 sati po lokalnom vremenu, a u letjelici su mahom bili pripadnici vojske.
Kina neće tolerisati bilo kakav pokušaj uplitanjavanjskih sila u njena unutrašnja pitanja, upozorio je ministar spoljnih poslova te zemlje Wang Yi.
“Kina se ne petlja u unutrašnja pitanja drugih zemalja, ne ometa njihov razvoj i neće tolerisati uplitanje bilo koje zemlje ili ometanje svog razvoja”, rekao je danas Wang Yi na globalnom forumu o sigurnosti u Pekingu.
On je dodao da Kina danas nije ista država koja je bila prije 100 godina, odnosno slaba i podijeljena zemlja potčinjena spoljnim silama.
“Danas nijedan pojedinac niti sila ne smiju da omalovažavaju nesalomivu volju i sposobnost kineskog naroda da brani svoj suverenitet, sigurnost i razvojne interese”, rekao je Wang i pozvao druge zemlje svijeta da se udruže pred velikim brojem sigurnosnih izazova sa kojima se svijet suočava.
On je dodao da je očuvanje i primjena istinskog multilateralizma ispravan smjer za rješavanje složenih pitanja današnjice i način efikasnog suočavanja sa tradicionalnim i netradicionalnim sigurnosnim izazovima.
Wang je kritikovao američku sigurnosnu politiku u nekoliko geopolitičkih žarišta, uključujući Afganistan.
“Washington ne smije samo da prebaci teret na druge i onda se povuče iz zemlje u kojoj je ostavio iza sebe pravi nered i metež”, rekao je Wang.
Što se tiče Sjeverne Koreje, predložio je da umjesto drskih prijetnji toj zemlji SAD treba da priznaju legitimne zabrinutosti Pjongjanga koja se tiču sigurnosti.
Govoreći o Iranu, Wang je rekao da su uzroci aktuelne krize jednostrano američko povlačenje iz nuklearnog sporazuma, kao i stalan pritisak na Teheran.
Wang je apelovao da se zemlje svijeta usprotive blokovskoj konfrontaciji, upozoravajući da “obnova mentaliteta hladnog rata predstavlja regresiju historije koju treba odbaciti”, prenio je “Sputnjik”.
Uverena sam da je budućnost zapadnog Balkana u stvarno ujedinjenoj Evropi, poručila je danas njemačka kancelarka Angela Merkel.
Povodom predstojećeg virtuelnog Samita Berlinskog procesa, zakazanom za ponedjeljak, a čiji je domaćin Njemačka, Merkelova je, u nedjeljnoj video poruci, istakla da je raduje, iako će to biti samo virtuelni sastanak, što će moći da nastavi rad sa šefovima država i vlada zemalja zapadnog Balkana, koji je pokrenut 2014. u okviru Berlinskog procesa na inicijativu Njemačke.
Istakla je da je od uspostavljanja Berlinskog procesa, koji ima za cilj pružanje konkretnog doprinosa stabilnosti u regionu i mirnom dijalogu, postignuto dosta.
“Zapadni Balkan je neposredni susjed EU. To je dio Evrope, u kojem rane rata još nisu zijaceljene, a i u Njemačkoj živi veliki broj građana porijeklom sa tog prostora. Meni je jasno da države EU moraju imati interes za mirnim razvojem na zapadnom Balkanu. Imamo odgovornost da se i praktično založimo za razvoj u tom dijelu Evrope”, naglasila je Merkel.
Kazala je da je Berlinski proces ostvario već neke uspjehe, a s tim u vezi je posebno izdvojila nedavno osnovani Omladinski forum.
Naglasila je da je sada konačno moguće ono što se dugo smatralo nemogućim, a to je razmjena đaka raznih vjera i etničke pripadnosti.
“To je praktičan doprinos miru”, podvukla je Merkel, dodajući da tome doprinosi i međusobno priznavanje diploma, saradnja u nauci, kao i napredak u infrastrukturnim projektima, što je okaraktetisala koracima koji vode ka pojačanju prekogranične razmjene između građana regiona i prevazilaženju predrasuda.
“Sve to zemlje Zapadnog Balkana vodi naprijed ka zajedničkom cilju ispunjavanju uslova za članstvo u EU. Uvjerena sam da će, prije ili kasnije njihova budućnost stvarno biti u ujedinjenoj Evropi”, naglasila je ona.
Istakla je da još ima mnogo izazova na Zapadnom Balkanu, da nepovjerenje i nacionalizmi nisu nestali, a bilateralni sporovi mogu u svakom trenutku da se rasplamsaju, zbog čega je neophodno pomirenje.
To, kaže, znači savladavanje prošlosti i činjenje svega što je moguće da buduće generacije žive u miru.