U Turskoj je u protekla 24 časa virusom korona zaraženo 12.381 osoba, najviše od sredine maja, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.
U saopštenju se navodi da je u istom periodu od posljedica kovida 19 umrlo 58 osoba.
Sredinom maja u Turskoj je krenulo ublažavanje restriktivnih mjera i posljednje regulative ukinute su ovog mjeseca.
Dijelove Belgije ponovo su zadesile poplave koje su nosile automobile, nakon štu su u subotu pale nove obilne kiše sa grmljavinom.
Posebno su pogođene provincije Namur i Valon Barban jugoistično od Brisela, koje su već bile na udaru razornih poplava prošle nedjelje u kojima je poginulo 36 ljudi, prenosi AP.
Belgijski Krizni centar izdao je upozorenje stanovništvu jer se očekuje da loše vrijeme potraje nekoliko dana.
Obilne kiše izazvale su značajnu štetu u Dinanu, gdje je bujica nosila gomile kola kroz grad.
Jedan vatrogasac ocijenio je da su nove poplave gore nego one prošle nedjelje.
Broj potvrđenih smrtnih slučajeva u Belgiji i susjednim zemljama premašio je 210, a procjenjuje se da će obnova koštati više milijardi evra.
Vatikan je prvi put javnosti pružio uvid u finansijsko stanje svojih nekretnina kojih posjeduje više od 5000, u želji da njegovo poslovanje bude transparentnije.
U subotu je objavljen finansijski pregled Svete Stolice za 2020. godinu, a objavljen je i proračun Uprave za imovinu Apostolske Stolice (APSA).
APSA upravlja nekretninama i ulaganjima, isplaćuje plate, zadužena je za javnu nabavku i ljudske resurse. Svaki od dokumenata upotpunjen je obimnim dodacima: grafikonima, kartama, intervjuima, što ukupno čini više od 50 stranica finansijskog materijala.
Na 30 stranica proračun APSA pokazuje da Vatikan posjeduje 4051 nekretninu u Italiji i oko 1120 u inostranstvu, uključujući veleposlanstva u svijetu.
Samo 14 odsto od svojih nekretnina u Italiji Vatikan iznajmljuje po tržišnoj cijeni, a ostale su u najmu po sniženim tarifama i to često zaposlenima u crkvi. Nekih 40 odsto nekretnina u najmu su ustanovama kao što su škole, samostani i bolnice.
Dokumentacija pokazuje da je APSA investirala u nekretnine u otmenim četvrtima Londona, Ženeve, Lausannea i Pariza.
Suđenje kao prekretnica
Zgrada u Londonu u okrugu Saut Kensington donijela je Vatikanu velike gubitke otkako je kupljena 2014. U utorak počinje suđenje za deset osoba povezanih s tom akvizicijom, a među njima je istaknuti kardinal. Tereti ih se za finansijske malverzacije, pranje novca, utaju i iznuđivanje i zlopotrebu dužnosti.
Otac Huan Antonio Gerero, pročelnik Sekretarijata za gospodarstvo, rekao je za portal Vatikan Njus da će sporna zgrada u Londonu uskoro biti prodata. Suđenje će biti “prekretnica” u vatikanskoj vjerodostojnosti u upravljanju finansijama, rekao je Gerero i naglasio da se nešto slično više neće moći dogoditi jer su preduzete mjere koje će takve prevare spriječiti.
Prošle godine je papa Franjo upravljanje finansijama oduzeo Državnom sekretarijatu i prenio u nadležnost APSA-e.
Zasebni finansijski izvještaj koji je Vatikan objavio u subotu pokazuje deficit od 64,8 miliona evra za 2020. godinu, što je pad u odnosu na 79,2 miliona deficita u 2019. godini.
Proračun Svete Stolice obuhvata središnju upravu Rimokatoličke crkve, Kuriju, koja nadzire upravljanje nad RKT u svijetu, i njena diplomatska predstavništva i kancelarije za odnose s javnošću. Grad Vatikan, uključujući Vatikanski muzej i Vatikansku banku, imaju zaseban proračun.
Da bi pokrio deficit iz 2020. godine, Vatikan je nekih 50 miliona preuzeo sa Milodara “Petrov novčić”. Milodar “Petrov novčić” predstavlja znak vjerničke solidarnosti s Papom da bi mogao obavljati redovne poslove, ali i kako bi u trenucima posebnih potreba, kao što su rat ili prirodne nepogode, mogao pomoći mjesnim Crkvama.
Pandemija kovida 19 uveliko je uticala na pad vatikanskih prihoda u 2020. Na primjer, Baziliku sv. Petra i Vatikanski muzej, koje je u 2019. posjetilo oko 6 miliona ljudi, bili su zatvoreni ili vrlo malo otvoreni tokom prošle godine.
Kina se sprema za veliki tajfun samo nekoliko dana nakon što su poplave opustošile dijelove zemlje.
Očekuje se da će tajfun In-Fa pogoditi sutra istočnu kinesku obalu u blizini Šangaja, navode prognostičari, prenio je BBC.
Obustavljen je avio i željeznički saobraćaj, dok je ljudima rečeno da ostanu u zatvorenom prostoru.
Očekuju se i snažan vjetar, uzburkano more i poplave.
U međuvremenu, na desetine brodova evakuisnao je iz prometne luke južno od Šangaja.
Tajfun će uslijediti nakon poplave koja je prouzrokovala veliku štetu i usmrtila najmanje 58 ljudi u centralnom dijelu Kine.
NATO ostaje predan partnerstvu sa Bosnom i Hercegovinom i pomirenju u zemlji, rečeno je iz sjedišta NATO-a u Briselu.
“Genocid u Srebrenici bio je jedan od najgorih zločina u Evropi od završetka Drugog svjetskog rata. Bosna i Hercegovina je prošla dugačak put u obnovi povjerenja između zajednica. Da bi se pomirenje nastavilo, put naprijed mora uključivati priznanje patnji koje su se dogodile”, odgovoreno je Feni iz NATO-a na molbu za komentar najava člana Predsjedništva BiH iz RS Milorada Dodika da će pokrenuti proces disolucije te spriječiti rad institucija BiH u RS-u (Tužilaštvo, SIPA), nakon što je visoki predstavnik Valentin Inzko donio zakonske izmjene kojima se zabranjuje negiranje genocida.
Za NATO je poricanje genocida neprihvatljivo.
“NATO ostaje predan našem partnerstvu sa Bosnom i Hercegovinom i pomirenju u zemlji. NATO saveznici su jasno istakli da podržavaju teritorijalni integritet BiH i više puta su zahtijevali od političkih lidera da izbjegavaju retoriku podjela”, navedeno je u odgovoru.
SAD su pooštrile definiciju za astronauta što je na snove nekolicine milijardera, istraživača svemira, djelovalo kao hladan tuš.
Nova, pooštrena pravila Federalne uprave za vazduhoplovstvo (FAA) nalažu da astronauti “moraju biti dio letačke posade i doprinositi bezbjednosti svemirskog leta”, što znači da američka administracija ne prepoznaje astronauta ni u Džefu Bezosu, ni u sir Ričardu Brensonu, prenosi BBC.
Promjene propisa su objelodanjene prošlog utorka, u danu kada je osnivač Amazona Džef Bezos letio do ivice svemira raketom Blu Oridžin.
Jedan od uslova da se neko kvalifikuje za komercijalnog astronauta je i da je letio na visini od najmanje 80 kilometara iznad površine Zemlje, što su postigli i Bezos, i Brenson. Ipak, novi propisi FAA nalažu da potencijalni astronauti moraju da “tokom leta demonstriraju aktivnosti koje su bile ključne za javnu bezbjednost ili su doprinijele bezbjednosti svemirskog leta i posade”.
U saopštenju FAA se navodi da su novi propisi donijeti kako bi se zaštitila javna bezbjednost tokom komercijalnih svemirskih letova.
Osim preko FAA, zvanje astronauta se može dobiti i od američke vojske ili od NASA.
Na povećanje broja zaraženih vlade nekih zemalja reaguju mjerama kao što je obavezno vakcinisanje ili privilegijama za vakcinisane. To nailazi na otpor dijela građana.
Shema je na neki način prepoznatljiva. Najprije vlade popuste oštre mjere koje su već iscrpile građane, gladne normalnog života. Onda se uprkos ljetu ili baš zahvaljujući njemu i oživljavanju turističkih putovanja i većih skupova poveća broj zaraženih, piše DW.
Vlade reaguju novim mjerama, među kojima je i obavezno vakcinisanje za pojedine profesije. To naljuti dio građana. Napune se ulice na demonstracijama, ponegdje izbija i nasilje.
U posljednjih sedam dana tri evropske države doživjele su takav scenario – Grčka, Francuska i Kipar.
Grci na ulicama
Protesti u Grčkoj su u srijedu, 21. jula, okupili hiljade ljudi. U Atini ih je bilo oko 3.000. Policija je upotrijebila vodene topove da rastjera više od 100 maskiranih demonstranata. Demonstranti su uzvikivali parole protiv vakcinisanja, a neke agencije su javile da je dio demonstranata očito bio vjerski motivisan.
Problem u Grčkoj je nastao kada se za samo dvije nedjelje broj novih infekcija sa 800 popeo na preko 3000. Eksperti smatraju da je neobuzdani noćni život pospješio širenje zaraze. Na ostrvu Mikonos, poznatom po noćnim zabavama, već je uveden policijski sat od jedan iza ponoći do šest ujutro.
Konzervativna vlada premijera Kirijakosa Micotakisa je odlučila da uvede obavezno vakcinisanje za sve zaposlene u sektoru zdravstva i njege. Oni koji odbiju da se vakcinišu mogu biti suspendovani, a može im se i obustaviti isplaćivanje dohotka sve dok se ne vakcinišu. Isto tako profesionalni vojnici i regruti moraju da se vakcinišu.
U Grčkoj je već uveden zakon prema kojem u zatvorenim prostorijama ugostiteljskih objekata i ustanova kulture mogu da borave samo vakcinisane osobe. U ugostiteljskim objektima gosti će moći da sjede, ali ne i da plešu.
Inače, od skoro 11 miliona Grka njih 4,6 miliona je potpuno zaštićeno vakcinom.
Nasilje na Kipru
Na Kipru su se prije nekoliko dana, 18. jul, takođe okupili protivnici obavezne vakcinacije. Povod je bila najava uvođenja korona-pasoša, i navodno prisilno vakcinisanje.
Skoro 2.500 ljudi izašlo je na ulice, dio njih je svoj bijes iskalio na centrali televizije Sigma, na kojoj su razbijeni prozori, te na automobilima sa logom te televizije od kojih je jedan potpuno izgorio. Predsjednik Kipra Nikos Anastasiades osudio nasilje kao udarac na demokratiju. Televizija Sigma je već napadana jer objavljuje kritičke priloge o protivnicima vakcinisanja.
Kiparska vlada je uvela iskaznicu o vakcinisanju, koja je nužna za ulazak u samoposluge, tržne centre, restorane i ostale radnje. Osim toga vakcinacija se planira i za starije maloljetnike sa 16 i 17 godina.
Zbog toga što je na Kipru porastao broj zaraženih, turisti koji se u Njemačku vraćaju sa odmora na ovom mediteranskom ostrvu moraju u desetodnevni karantin, koji poslije pet dana mogu prekinuti ako imaju negativan test na koronu.
Masovni protesti u Francuskoj
U Francuskoj su masovne demonstracije izbile još za nacionalni praznik, 14. jula. Oko 20.000 ljudi u Parizu je učestvovalo na tim protestima protiv ograničenja kojima su izloženi nevakcinisani građani. Demonstarcije su organizovane i u Lionu. Došlo je do nereda, policija je upotrijebila suzavac.
U ponedjeljak prije toga, 12.juli, predsjednik Francuske Emmanuel Macron najavio je da će za sve vrste kulturnih i sportskih okupljanja, za boravak u tržnim centrima i ugostiteljskim objektima kao i za putovanje vozovima biti potrebna potvrda o vakcinaciji, preležanoj koroni ili nedavni negativni test.
Međutim, Francuska ne bi bila to što jeste kada bi se na tome završilo. Već u subotu, 17. jula, poslije nacionalnog praznika na ulice je u cijeloj zemlji izašlo prema policijskim navodima preko 110.000 ljudi. U Parizu ih je opet bilo dvadesetak hiljada. Pored navedenih razloga okupljeni ljudi su se bunili i protiv obaveznog vakcinisanja medicinskog osoblja. Demonstrati su uzvikivali: “Ne, zdravstvenoj diktaturi”.
Vlada u Parizu namjerava da po hitnom postupku donese zakon o obaveznom vakcinisanju. Međutim, u parlamentu je već podneseno preko 1.000 prijedloga za izmjenu zakona i vodila se ogorčena rasprava između zagovornika i protivnika zakona.
Savjet jevrejskih institucija Francuske (Crif) izrazio je negodovanje zbog “instrumentalizacije historije” jer su neki demonstranti nosili Davidovu zvijezdu. Taj simbol progonjenih Jevreja za vrijeme nacizma upotrebljavali su mnogi protivnici vakcinacije i na društvenim mrežama, poredeći sebe sa proganjanim i ubijanim Jevrejima.
Francuska institucija za zaštitu ličnih podataka CNIL kao i opunomoćenica za prava građana Kler Edon, upozorili su da može doći do drastičnog sužavanja ljudskih prava. U Francuskoj su sporne i predviđene drastične kazne za nepoštovanje mjera – do 1.500 eura.
U Francuskoj je u srijedu zabilježen najveći dnevni porast broja zaraženih od maja – bilo je 21.000 novih infekcija.
Špansko zaključavanje protivustavno
Međutim, da mjere koje propisuju vlade mogu biti protivustavne, potvrdio je najviši sud u Španiji prije sedam dana. Potpuno zaključavanje koje je španska vlada propisala marta 2020. i trajalo je do maja iste godine, prema presudi je bilo – protivustavno, jer prethodno nije uvedeno vanredno stanje.
Tužbu su Ustavnom sudu podnijeli političari desnčarske stranke Vox. Španski mediji već predviđaju cijeli talas tužbi građana protiv vlade koji su morali ostati kod kuće protiv svoje volje, a moguće je da građani koji su zbog nepoštovanja mjera bili kažnjeni sada od države zatraže novac koji su platili kao kazne.
Iz sjedišta Evropske unije u Briselu za Klix.ba je rečeno da su upoznati sa donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovina koje je donio visoki predstavnik Valentin Inzko.
“Da budemo jasni: Revizionizam i poricanje genocida su u suprotnosti sa najosnovnijim evropskim vrijednostima. Pomirenje je jedan od ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije koje Bosna i Hercegovina mora ispuniti da bi napredovala na svom putu ka EU”, rekao je glasnogovornik Evropske unije u Briselu u vezi s ovim pitanjem, navodi se u odgovoru koj je za Klix.ba dostavljen iz Delegacije EU u BiH.
Kako se dodaje, EU je bila vrlo jasna u vezi sa svojim očekivanjima u tom pogledu, i nedavno u zajedničkoj izjavi visokog predstavnika EU Josepa Borrella i komesara Olivéra Várhelyija povodom obilježavanja 26. godišnjice genocida u Srebrenici.
EU očekuje od lidera u Bosni i Hercegovini da suvereno djeluju na poduzimanju konkretnih koraka i promovišu okruženje pogodno za pomirenje kako bi se pevazišlo naslijeđa rata.
“EU je nedvosmisleno posvećena suverenitetu, cjelovitosti i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine. EU snažno poziva sve političke lidere da se suzdrže od zapaljive i retorike podjela, kao i od poduzimanja bilo kakvih koraka koji bi ugrozili EU perspektivu zemlje”, stoji u odogovoru za naš portal.
Valentin Inzko, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, nametnuo je dopune o Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine, kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida.
Kristijan Šmit ne postaje visoki predstavnik u BiH zbog odsustva rezolucije Savjeta bezbjednosti UN koja bi to odobrila, izjavila je zvanični predstavnik Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.
Rusija je izrazila žaljenje što kao rezultat glasanja u Savjetu bezbjednosti UN nije usvojen rusko-kineski nacrt rezolucije o imenovanju Šmita za novog visokog predstavnika za BiH, jer je na taj način propuštena prilika da se obezbijedi neophodna međunarodna pravna legitimnost njemačkog kandidata za ovu poziciju.
-Da bismo izbjegli pogrešne interpretacije, podsjećamo da Aneks 10 Opšteg okvirnog (Dejtonskog) sporazuma za mir u BiH iz 1995. godine i praksa koja se razvila tokom proteklih 25 godina ukazuju na to da ne postoji alternativa uključenosti Savjeta bezbjednosti UN u odobrenje svakog novog visokog predstavnika – izjavila je Zaharova u vezi sa rezultatima glasanja u Savjetu bezbjednosti UN o nacrtu rezolucije o visokom predstavniku za BiH.
Stoga, pojasnila je ona, u odsustvu rezolucije Savjeta bezbjednosti koja bi to odobrila, Šmit ne postaje visoki predstavnik u smislu Mirovnog sporazuma.
Zaharova je napomenula da, takođe, ne postoji konsenzus između strana u BiH o imenovanju Šmita na ovu poziciju.
-Pružanje od strane međunarodne zajednice podrške visokom predstavniku, koji nema potrebni legitimitet, imaće veoma negativne posljedice za postkonfliktnu stabilizaciju u BiH, može potkopati sva postignuća u ovom pravcu za četvrt vijeka, direktno je u suprotnosti s Dejtonskim principima i ugrožava njihovu primjenu – upozorila je ona.
Prema njenim riječima, Rusija, kao garant Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH i član Upravnog odbora Savjeta za njegovo sprovođenje, potvrđuje nepokolebljivu podršku temeljnim postulatima ovog ključnog međunarodnog pravnog dokumenta za osiguranje mira i stabilnosti na Balkanu – ravnopravnost tri konstitutivna naroda BiH i dva entiteta sa širokim ustavnim ovlaštenjima, dijalog, kompromis i konsenzus između njih.
-Uvjereni smo u kontraproduktivnost zastarjelog spoljnog tutorstva nad suverenom i nezavisnom BiH, čiju sudbinu treba da određuju isključivo njeni narodi, bez miješanja i pouka izvana – ukazala je Zaharova.
Ona je poručila da je Rusija spremna za konstruktivnu saradnju sa svim zainteresovanim stranama kako bi unaprijedili pozitivnu agendu za BiH na dejtonskoj osnovi.
Savjet bezbjednosti UN sinoć nije usvojio nacrt rezolucije u kojem se traži da odmah budu ukinuta ovlaštenja visokog predstavnika u BiH.
Ovaj nacrt rezolucije su članicama Savjeta bezbjednosti UN podijelile Rusija i Kina.
Nacrt su podržale dvije članice Savjeta, 13 je bilo suzdržano, a nijedna zemlja nije glasala protiv.
Njemačka kancelarka Angela Merkel, pred kraj svog mandata, očigledno je promijenila svoju politiku prema migrantima.
Dok je u migrantskoj krizi 2015. govorila “prebrodićemo to”, danas poručuje “ne možemo sve da primimo”.
Merkel je, na tradicionalnoj ljetnoj konferenciji za štampu, pred odlazak na odmor, na pitanje da li smatra moralnom obavezom prijem izbjeglica iz Avganistana, kao što je to činila 2015. godine sa Sirijcima, kada je govorila o “humanitarnom imperativu”, poručila da je Njemačka primila već veliki broj Avganistanaca.
“Moraćemo drugačije pristupiti tom pitanju”, kazala je ona.
Merkelova je istakla da Njemačka ne može sve kompenzuje šta se dešava u Avganistanu.
“Ne možemo da riješimo sve tamošnje probleme prijemom ljudi”, objasnila je ona.
Ove riječi su jasni preokret u politici prema migrantima kada je Njemačka svojim otvorenim granicama i pozivom donijela probleme drugim evropskim zemljama, u kojima su se zatekli migranti po zatvaranju njemačkih granica.
Ta politika dovela je i do ograničavanje slobode putovanja unutar Šengena, pošto su sve zemlje, a tako i Njemačka, postavile kontrole na svojim granicama u cilju zaustavljanja migranata.