Sutra se održavaju parlamentarni izbori u Njemačkoj gdje Nijemci biraju novi saziv Bundestaga.
Angela Merkel već 16 godina kao kancelarka je na čelu savezne vlade koju predvodi njezina Unija CDU/CSU. Mladi njemački birači se ni ne sjećaju neke druge osobe na čelu njemačke vlade. Ali 67-godišnja kancelarka se povlači. A Unija ne kotira dobro u anketama, dugo vremena se vodila interna svađa oko toga ko bi CDU/CSU trebao predvoditi na izborima, a bilo je i turbulencija na čelu CDU-a.
Njemački birači u nedjelju ne biraju direktno novog kancelara ili kancelarku. Oni biraju novi saziv Bundestaga, znači predstavnike naroda. Tek nekoliko sedmica kasnije se novoizabrani zastupnici sastaju u Berlinu i biraju novog kancelara ili novu kancelarku – koji onda formiraju novu saveznu vladu, piše Deutsche Welle.
Dan i nakon nedjeljnih izbora savezna kancelarka je i dalje Angela Merkel. Njen mandat formalno završava s konstituirajućom sjednicom novog Bundestaga. A ona se mora održati najkasnije 30 dana nakon izbora. Angela Merkel ostaje zapravo na kancelarskoj dužnosti kao vršiteljica dužnosti sve dok Bundestag ne izabere novog kancelara ili novu kancelarku. Nakon posljednjih saveznih izbora 2017. to je potrajalo oko pola godine.
Nakon izbora stranke najprije analiziraju izborne rezultate. A onda se s potencijalnim koalicijskim partnerima kreće u “sondiranje”, odnosno ispitivanje terena – o tome ko bi s kim doista mogao i htio koalirati. I tek nakon toga počinju eventualni pregovori o formiranju zajedničke vlade. To sve može i potrajati. Nova savezna vlada preuzima poslove tek nakon što Bundestag apsolutnom većinom izabere novog šefa vlade ili šeficu vlade, odnosno nakon što novi kancelar ili kancelarka imenuje svoj kabinet, i svi oni zajedno od saveznog predsjednika dobiju i službenu potvrdu o imenovanju – te na koncu u Bundestagu polože i zakletvu pred predsjednikom ili predsjednikom parlamenta.
Izbor aktualnog saziva (19. Bundestaga) parlamenta se dogodio 24. septembra 2017., a kancelarka Merkel je na tu dužnost ponovno izabrana tek 14. marta 2018.
Izborno pravo u Njemačkoj propisuje takozvano “personalizirano proporcionalno pravo glasa”. A to znači da svaki birač ima na raspolaganju dva glasa – takozvani „prvi” i „drugi” glas.
Prvim glasom u svakoj od 299 izbornih jedinica odlučuju o jednom konkretnom kandidatu ili kandidatkinji. Time je zajamčeno da je svaka izborna jedinica, odnosno regija, zastupljena u Bundestagu. S drugim glasom se biraju izborne liste po saveznim zemljama. Taj drugi glas odlučuje o odnosu snaga u novom Bundestagu. Zato je on važniji od prvog. Zanimljivo je da zbog moguće razlike između broja direktno izabranih zastupnika i postotka koji neki stranka osvoji na temelju drugog glasa, nije moguća precizna prognoza o tome koliko će zastupnica i zastupnica uopće imati novi saziv Bundestaga. Trenutno ih je 709, a nakon ovih izbora moguće je da ih bude između 800 i 900.
Pravo glasa imaju svi građani koji su u nedjelju, na dan izbora, punoljetni, koji posjeduju njemačko državljanstvo i minimalno tri mjeseca žive u Njemačkoj. Nijemci koji žive u inostranstvu smiju sudjelovati na izborima, ali prije toga moraju podnijeti zahtjev za sudjelovanjem. Za razliku od lokalnih izbora, na saveznim ne smiju birati ljudi koji nemaju njemački pusoš, ali već desetljećima žive u Njemačkoj.
Po procjenama Saveznog ureda za statistiku oko 60,4 milijuna Nijemaca ima pravo glasa na nedjeljnim izborima. Broj žena s pravom glasa (31,2 miliona) je nešto veći od broja muškaraca (29,2). Prije četiri godine je po službenim podacima pravo glasa imalo 61,7 milijuna ljudi.
