VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Njemačka uskoro dvoklasno društvo?

    Njemačka uskoro dvoklasno društvo?

    Šef ureda kancelarke Angele Merkel Helge Braun je pomenuo mogućnost ograničenja sloboda za nevakcinisane osobe – i pokrenuo raspravu o tzv. privilegijama za vakcinisane. Posebno opozicione stranke negoduju zbog toga.

    S obzirom na sve veći broj infekcija koronom, ljudi koji se nisu vakcinisali moraju očekivati ​​stroža ograničenja, rekao je šef kancelarkinog ureda Helge Braun. “Vakcinisani će sigurno imati više slobode od onih koji nisu vakcinisani”, rekao je ovaj demohrišćanski političar za list “Bild am zontag” (BamS). Ukoliko broj inficiranih nastavi da raste bez obzira na sve koncepte testiranja, nevakcinisani ljudi bi morali da smanje svoje kontakte, smatra Braun. “To može da znači da određene ponude poput posjeta restoranima, bioskopima i stadionima više neće biti moguće za one koji nisu vakcinisani jer je rizik od zaraze prevelik.”

    Braun brani načelo dvije klase
    Na pitanje da li bi to bilo zakonski dopušteno, Braun je odgovorio “da” – država je, kaže, dužna da zaštiti zdravlje svojih građana. “To uključuje zdravstveni sistem koji zimi ne mora ponovo da odgađa operacije ljudi oboljelih od raka zbog liječenja oboljelih od korone. A to uključuje i zaštitu onih koji nisu vakcinisani.”

    Šef kancelarkinog ureda, koji rijtko kad govori bez prethodnih konsultacija s kancelarkom Angelom Merkel, boji se povećanja broja zaraženih prije svega zbog, kako kaže, brzog širenja delta soja korone, piše DW.

    Braun je osim toga govorio i o školama: ako incidencija i dalje bude rasla, biće vrlo teško zadržati infekcije van škola. “Za mene je stvar jasna: roditelji, nastavnici, domari i vozači školskih autobusa, svi bi morali da se vakcinišu. Ako su sve ove grupe vakcinisane, rizik za decu je manji.”

    Za i protiv
    Stručnjak Socijaldemokratske stranke (SPD) za zdravlje, Karl Lauterbah, podržava Braunov stav. “Nažalost, moramo računati sa značajnim porastom broja slučajeva kada se ljudi vrate s odmora i na jesen počnu da više borave u zatvorenom. Tada više neće biti moguće izjednačavanje testiranih osoba sa vakcinisanim i onima koji su preležali bolest”, rekao je Lauterbah za list “Zidojče cajtung”.

    Neće nam preostati “ništa drugo nego da pristup prostorima u kojima se okuplja više ljudi ograničimo samo na one koji su se oporavili i koji su vakcinisani”, smatra ovaj političar. On naglašava i da je potrebno ovu raspravu voditi sada, “jer to nije rasprava za vruću fazu savezne predizborne kampanje”.

    I predsjednik Zelenih Robert Habek je sklon ideji da se vakcinisanima pruži veća sloboda nego onima koji to nisu. “U trenutku kada je svima ponuđena vakcinacija, solidarnost izgleda ovako: ne morate se vakcinisati, ali ne možete očekivati ​​da se svi drugi odreknu slobode jer niste vakcinisani”, rekao je Habek.

    Savezni ministar unutrašnjih poslova Horst Zehofer (CSU) izjasnio se protiv obaveznog vakcinisanja, ali je podržao Braunovu ideju o većoj slobodi vakcinisanih. “Ovo nije diskriminacija onih koji nisu vakcinisani”, rekao je Zehofer u intervjuu za RTL/NTV. On kaže da poštuje pravo nekoga da se odluči protiv vakcinisanih iz ličnih razloga. “Ali nevakcinisana osoba takođe mora da shvati da moramo zaštititi društvo u cjelini.”

    Sa druge strane, ovoj inicijativi se suprotstavlja Armin Lašet, demohrišćanski kandidat za kancelara. U intervjuu za javni servis ZDF on je naglasio: “Ne vjerujem u obaveznu vakcinaciju, a ne vjerujem ni u indirektan pritisak na ljude da se vakcinišu.”

    Načelo da se mora biti ili vakcinisan, ili testiran ili oporavljen, po njegovom mišljenju je i dalje ispravno.

    “U slobodnoj državi postoje prava za sve, ne samo za određene grupe”, naglasio je predsjednik Demohrišćana (CDU). Prioritet mora biti da se što veći broj građana ubijedi u potrebu za vakcinisanjem. “Ako na jesen utvrdimo da je procenat vakcinisanih još uvijek prenizak, moraćemo da razmišljamo kako dalje. Ali ne sada”, rekao je Lašet.

    Kritike pljušte
    U strankama ima različitih stavova o ovoj temi. Šef poslaničkog kluba SPD Rolf Micenih takođe je kritikovao Brauna. “Nećemo promijeniti ponašanje pojedinaca prijetnjama”, rekao je on.

    A potpredsjednik Bundestaga Volfgang Kubicki (Liberalna stranka – FDP) kaže da bi Braunov prijedlog predstavljao “uvođenje obveznog vakcinisanja na mala vrata”, te da je on “očito protivustavan”. Ostvarivanje osnovnih prava po njemu ne može trajno da zavisi od ponašanja koje je ured kancelarke definisao kao ispravno. Šef Liberala Kristijan Lindner rekao je: “Ako od vakcinisanih, negativno testiranih i onih koji su ozdravili ne prijeti opasnost, onda za vakcinisane, negativno testirane i one koji su ozdravili ne mogu biti predviđena ograničenja sloboda.”

    Čelnica poslaničkog kluba desničarske Alternative za Njemačku (AfD) Alis Vajdel optužila je šefa kancelarkinog ureda da dijeli društvo na građane prvog i drugog reda.

  • Svjetska banka i Covax ubrzavaju distribuciju vakcina

    Svjetska banka i Covax ubrzavaju distribuciju vakcina

    Svjetska banka i Globalni program za distribuciju vakcina Covax predstavili su danas mehanizam finansiranja za ubrzanje isporuka vakcina zemljama u razvoju, gdje stope vakcinacije protiv kovida-19 znatno zaostaju za onima u bogatijim zemljama.

    Najnoviji mehanizam omogućava Covaxu da kupovinu vrši unapred, po konkurentnim cijenama, od proizvođača vakcina, koristeći sredstva Svjetske banke i drugih multilateralnih razvojnih banaka, prenosi agencija Rojters.

    “Pristup vakcinama ostaje najveći izazov sa kojim se zemlje u razvoju suočavaju u zaštiti svojih ljudi od zdravstvenih, socijalnih i ekonomskih posljedica pandemije kovida-19”, rekao je predsjednik Svjetske banke Dejvid Malpas.

    “Ovaj mehanizam će omogućiti nove zalihe i omogućiće zemljama da ubrzaju kupovinu vakcina. Takođe će obezbijediti transparentnost u pogledu dostupnosti vakcina, cijena i rasporeda isporuke”, rekao je on.

    Sporazum Svjetske banke sa Covaxom, koji podržavaju Svjetska zdravstvena organizacija i Globalna alijansa za vakcine i imunizaciju (GAVI), pomoći će zemljama sa malim i srednjim prihodima da pristupe dodatnim dozama vakcina, pored potpuno subvencionisanih doza koje već primaju.

    Novi mehanizam dolazi usred rastuće zabrinutosti zbog sporosti vakcinacije u zemljama sa niskim prihodima.

    Samo 1,1 odsto ljudi u ovim zemljama dobilo je najmanje jednu dozu, u poređenju sa 26,9 odsto ukupne svjetske populacije, prema podacima onlajn publikacije “Our World in Data”.

    Globalni zdravstveni stručnjaci upozoravaju da će se pandemija i dalje širiti i da će se pojavljivati nove varijante sve dok se veći broj ljudi širom svijeta ne vakciniše.

  • Evropa se bori sa nepogodama: Na jugu gori, poplave na sjeveru

    Evropa se bori sa nepogodama: Na jugu gori, poplave na sjeveru

    Požari koji su izazvani tropskim vremenom i snažnim vjetrom, šire se južnom Evropom, dok se neke zemlje sjeverne Evrope bore sa jakom kišom i poplavama.

    Grčki premijer Kirijakos Micotakis rekao je da su se vatrogasci u protekla 24 sata izborili sa oko 50 požara, dok meteorolozi upozoravaju da se toplotni talas nastavlja, prenosi Rojters.

    “Želim da naglasim da je avgust težak mjesec. Zbog toga je važno da sve državne službe budu u apsolutnoj pripravnosti sve dok se period gašenja požara formalno ne završi”, rekao je Micotakis

    Zvaničnici vatrogasne službe rekli su da je nemar na farmama i gradilištima uzrok nekoliko požara, od kojih su mnogi bili u južnom regionu Peloponeza.

    Na italijanskom ostrvu Sardiniji vatrogasni avioni iz Francuske i Grčke pojačali su akciju lokalnih aviona koji se bore sa požarima širom ostrva, gdje je do sada izgorjelo više od 4.000 hektara šume i evakuisano više od 350 ljudi.

    Na Siciliji požar je izbio nedaleko od grada Eriće na zapadu ostrva.

    U španskom regionu Katalonija u požarima je uništeno više od 1.500 hektara zemljišta nedaleko od mjesta Santa Koloma de Kural, a evakuisano je više desetina ljudi, mada je danas pod kontrolom 90 odsto vatrene stihije.


    U mjestu Lijetor u regionu Kastilja-La Manča tokom vikenda u požaru je opustošeno više od 2.500 hektara.

  • Putin: Ruska mornarica može izvesti napade koje niko neće moći spriječiti

    Putin: Ruska mornarica može izvesti napade koje niko neće moći spriječiti

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin prisustvovao je u nedjelju velikoj vojnoj paradi ruske mornarice na rijeci Nevi u St. Petersburgu, gdje se uvjerio u spremnost mornarice za borbena dejstva.

    Velika vojna parada uključivala je 50 borbenih brodova, kao i protudiverzantske čamce, jurišne čamce, amfibijske brodove, raketne korvete i brojno drugo naoružanje.

    Pored toga, u paradi je učestvovalo i više od 4.000 pripadnika ruske mornarice koja je ovim činom obilježila 325 godina postojanja.

    Tim povodom prisutnima se obratio i ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je pohvalio aktivnosti mornarice i njihovu posvećenost odbrani ruskih državnih interesa.

    “Sposobni smo otkriti bilo kojeg protivnika pod vodom, nad vodom i u zraku. Ako je potrebno, možemo izvršiti i nezapamćene udare na njih koje niko neće moći spriječiti”, rekao je Putin.

    Također, osvrnuo se i na modernizaciju naoružanja ruske mornarice, gdje je istakao kako Rusija ima naoružanje koje može parirati drugim silama u svijetu.

    “Posjedujemo moderne hipersonične sisteme preciznog naoružanja, koje neprestano usavršavamo. Ruska mornarica ima sve što je potrebno za odbranu naše domovine i naših nacionalnih interesa”, rekao je ruski predsjednik.

    Govor Vladimira Putina uslijedio je samo nekoliko sedmica nakon incidenta između britanskih i ruskih brodova u Crnom moru, kada je Rusija ispalila nekoliko hitaca upozorenja prema britanskom ratnom brodu kako bi ga protjerala s područja Krima.

    Ruski predsjednik je prošlog mjeseca izjavio kako je Rusija, da je htjela, mogla potopiti britanski ratni brod HMS Defender te su optužili britanske vlasti za ilegalni ulazak u ruske teritorijalne vode

  • Tajfun u Šangaju uzrokovao kolaps, skoro 500.000 ljudi u skloništima

    Tajfun u Šangaju uzrokovao kolaps, skoro 500.000 ljudi u skloništima

    Tajfun In-fa je donio jaku kišu na područje Šangaja, usljed čega je došlo do plavljenja nižih područja i puteva, a vjetar je obarao bilborde i znakove na istoku Kine, dok je 500.000 ljudi potražilo zaštitu u skloništima.

    Letovi i linije vozova su otkazani, zatvorena su zabavišta, parkovi i šetalište Bund pored rijeke, kao i brojne kancelarije, uključujući Konzulat SAD-a u Šangaju.

    Gotovo 500.000 ljudi privremeno je prešlo u skloništa, dok je drugima rečeno da ne izlaze iz kuća osim kada je to apsolutno neophodno.

    Lokalne vlasti saopštile su da je vjetar oborio oko 30.000 stabala i 268 bilborda i reklama. Rad podzemne željeznice u Šangaju djelimično je suspendovan zbog mogućnosti plavljenja, javio je AP.

    Prekid isporuke električne energije zahvatio je 110.000 korisnika, a 12.700 domaćinstava je i dalje bez struje.

  • Kina optužuje SAD za loše odnose

    Kina optužuje SAD za loše odnose

    Kina je danas optužila Sjedinjene Države za “zastoj” u odnosima između dvije zemlje i stvaranje “zamišljenog neprijatelja”, u trenutku kada je došla u posjetu Vendi Šerman, zamjenice državnog sekretara SAD.

    Šermanova je stigla u nedjelju u Kinu na rijetke, direktne razgovore koji će biti održani u gradu Tianžin, u trenutku kada se pogoršavaju odnosi između dvije najveće svjetske ekonomije, prenosi Rojters.

    “Odnosi između SAD i Kine se ne pomjeraju s mrtve tačke i suočeni su sa ozbiljnim poteškoćama”, ocijenio je zamjenik ministra spoljnih poslova Kine Ksie Feng tokom gostovanja na državnoj televiziji.

    Šermanova, čija je posjeta Kini u posljednjem trenutku dodata azijskoj turneji koja je inicijalno planirana posjetama Japanu, Južnoj Koreji i Mongoliji, trebalo bi da se sastane kasnije danas sa ministrom spoljnih poslova Vang Jijem, članom državnog saveta.

    Dan nakon što je Kina najavila da uvodi sankcije bivšem američkom ministru trgovine Vilburu Rosu i drugima, Vang je u subotu upozorio da Kina neće prihvatiti da Sjedinjene Države zauzmu “superiornu” poziciju u međusobnim odnosima.

  • Usvojeno: Obavezna vakcinacija protiv korona virusa

    Usvojeno: Obavezna vakcinacija protiv korona virusa

    Francuski parlament usvojio je proširenu upotrebu sanitarne propusnice posle vikenda tokom kojeg su širem zemlje održani protesti protiv te obaveze.


    Gornji dom, Senat, već je usvojio ranije tekst, koji mnogi smatraju da ograničava slobodu.

    Prema usvojenom tekstu, neće biti otpuštanja ljudi koji ne budu pristali na obavezno vakcinisanje protiv korona virusa. Međutim, tim zaposlenima preti suspenzija plate.

    Vakcina je obavezna za medicinske radnike, vatrogasce i one koji rade sa starijim osobama, dok će sanitarna propusnica, odnosno dokaz o vakcinaciji, preležanoj bolesti ili negativan test na koronavirus, biti obavezna za kafee, restorane, sajmove i putovanja avionom i vozom.

    O tom tekstu treba još da raspravlja Ustavni savet Francuske.

    U toj zemlji početkom avgusta počinje proširena upotreba sanitarne propusnice u cilju suzbijanja širenja delta soja korona virusa.

    Istovremeno, vlasti nastavljaju da promovišu vakcinaciju. Gotovo 60 odsto stanovništva primilo je jednu dozu vakcine.

  • Poplave pogodile i London, dijelovi grada paralisani

    Poplave pogodile i London, dijelovi grada paralisani

    Osam stanica metroa i jedna nadzemna stanica u Londonu, kao i brojne velike ulice i tuneli zatvoreni su u Londonu zbog jake kiše i grmljavine koja je poslije podne pogodila glavni grad Velike Britanije.


    Poplavljene su ulice u južnim i istočnim dijelovima grada, a najgora situacija je kod podvožnjaka, gdje se na ulici vide samo krovovi automobila koji izranjaju iz vode.

    Nevrijeme je paralisalo saobraćaj u većem dijelu grada, a voda je prodrla i u prodavnice. Zatvoren je Blackwall tunel, put A12 i dijelovi Sjeverne zaobilaznice te su se stvorile velike gužve na ostalim saobraćajnicama u gradu.

    Vatrogasne jedinice su saopštile da su dobile skoro 300 poziva, uglavnom iz naselja u kojima su poplavljeni podrumi, prenosi BBC.

    Hidrometeorološke službe objavile su upozorenje na veliku količinu padavina, do 100 litara za kratko vrijeme, a građani su komunalnim službama uputili više stotina poziva zbog obilnih padavina.

  • Radnici iz BiH ponovo mogu u Njemačku

    Radnici iz BiH ponovo mogu u Njemačku

    Radnici sa zapadnog Balkana se, nakon pauze koja je prouzrokovana pandemijom kovida-19, ponovo mogu prijaviti za rad u Njemačkoj.

    Naime, kako nam je potvrdio Dominik Erentraut, zamjenik glavnog portparola Saveznog ministarstva za rad i socijalnu zaštitu Njemačke, od 4. jula su praktično sva ograničenja ukinuta, i kad je u pitanju Pravilo za zapadni Balkan i drugi programi za zapošljavanje naših radnika u toj zemlji.

    “Njemačko ministarstvo unutrašnjih poslova je usljed pandemije kovida-19 i na nivou EU ograničilo ulazak iz trećih država. Ova ograničenja su od strane Ministarstva unutrašnjih poslova za BiH ukinuta 4. jula i ni za jednu od šest zemalja obuhvaćenih Pravilom za zapadni Balkan više ne postoje ograničenja. Time su ponovo omogućena zapošljavanja u Njemačkoj putem Pravila za zapadni Balkan. Međutim, treba naglasiti da je u svakom trenutku ponovo moguće uvođenje ograničenja, u zavisnosti od razvoja situacije izazvane pandemijom”, objasnio je Erentraut.

    Kada je riječ o Pravilu za zapadni Balkan, pojasnio nam je da ono nikad nije bilo ukinuto, posebno ne nakon što je, kako je naglasio, početkom godine ponovo produženo na period od tri godine, odnosno do kraja decembra 2023. godine.

    “Ovo pravilo obuhvata i BiH, a jedina novina u odnosu na prethodno Pravilo je uvođenje ograničenja od 25.000 koje se odnosi na sve države, koje, osim BiH, još obuhvataju Albaniju, Kosovo, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju”, rekao nam je on.

    Kada je riječ o eventualnom otvaranju novih radnih mjesta u Njemačkoj, zasad ne postoje adekvatni podaci. Kako nam je objašnjeno, s obzirom na to da pandemija još traje, njemački poslodavci u ovom trenutku ne mogu procijeniti kakve će biti potrebe na tržištu rada u narednim mjesecima, pa se zasad ne oglašavaju. Mi smo uputili i pitanje Njemačkom savezu poslodavaca, ali nam ni nakon pet dana nije stigao odgovor, što potvrđuje tezu da još nisu voljni da se u ovom trenutku o eventualnim potrebama javno izjašnjavaju.

    Osim toga, kako nam je rečeno, Njemačka veliku pažnju poklanja inicijativi “malog Šengena”, kojim želi zadržati radnike u regionu i stvoriti zajedničko regionalno tržište, kako bi se region naknadno lakše integrisao u EU.

    Inače, prije nekoliko dana su na njemačkoj televiziji gostovala sva tri kandidata za kancelara Njemačke nakon što će se ove godine Angela Merkel povući u političku penziju. Armin Lašet, iz njene partije i najizgledniji njen nasljednik, Olaf Šolc, kandidat njemačkih socijaldemokrata, i Analena Berbok, kandidatkinja Zelenih, potvrdili su da će podržati i dalje raditi na integraciji zapadnog Balkana u EU, što je važna poruka za cijeli region.

    Kao i do sada, moći će se zapošljavati svi radnici bez obzira na formalne kvalifikacije koji mogu da dokažu da ih poslodavac u Njemačkoj želi zaposliti. Oni će s adekvatnim dokumentima morati otići u Ambasadu Njemačke i podnijeti zahtjev za vizu.

    U Ambasadi Njemačke u Sarajevu kažu da se sve adekvatne informacije nalaze na njihovoj web-stranici.

  • Filipinski demonstranti pozivaju na progon predsjednika nakon isteka njegova mandata

    Filipinski demonstranti pozivaju na progon predsjednika nakon isteka njegova mandata

    Dok se filipinski predsjednik Rodrigo Duterte pripremao u ponedjeljak održati posljednje godišnje političko obraćanje Kongresu, hiljade demonstranata izašlo je na ulice tražeći da bude kazneno gonjen nakon isteka mandata.

    Duterteovo šestogodišnje predsjedništvo završava sljedeće godine, ali je najavio da je spreman za kandidaturu za potpredsjednika, što bi mu dalo imunitet od svih kaznenih tužbi koje bi mogle biti pokrenute protiv njega kad odstupi s predsjedničke funkcije.

    Aktivisti osuđuju “krvavu ostavštinu” Dutertea, a to su ubistva u njegovim kontroverznim postupanjima protiv distribucije ilegalnih droga i druga kršenja ljudskih prava.

    “Kažemo: ‘Ne više!’ na duterteovsku vrstu upravljanja “, rekla je Cristina Palabay, čelnica organizacije za ljudska prava Karapatan, a koja je bila među desecima organizacija koje su se pridružile demonstracijama u Manili.

    “Moramo okončati Duterteovu vladavinu terora… i pozvati ga na odgovornost za njegove zločine nad filipinskim narodom”, rekla je Palabay.

    Demonstranti su se okupili u državnom univerzitetskom kampusu, udaljenom oko šest kilometara od zgrade Zastupničkog doma, gdje su hiljade policajaca raspoređene kako bi osigurale to područje i Dutertea.

    Predsjednikov glasnogovornik Harry Roque rekao je da se ne očekuje da će 76-godišnji Duterte u parlamentu govoriti o svojim političkim planovima 2022. godine, već će izlagati o planovima za oporavak zemlje od pandemije Covid-19