Kategorija: Svijet

  • Brisel poručio Turskoj da povuče planove otvaranja Varoše

    Brisel poručio Turskoj da povuče planove otvaranja Varoše

    EU danas je poručila Turskoj da povuče planove za otvaranje kiparskog grada duhova Varoša, što je najavljeno tokom kontroverzne posjete predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana podijeljenom ostrvu.

    EU, koju čini 27 država, uključujući međunarodno priznatu Republiku Kipar, osudila je “jednostrane korake Turske i neprihvatljive najave”.

    Erdogan i lider kiparskih Turaka Ersin Tatar rekli su prošle sedmice da će otvoriti nekadašnje odmaralište, napušteno nakon invazije Ankare na ostrvo 1974. godine.

    Šef spoljne politike EU Žozep Borelj kritikovao je danas planove kao kršenje niza rezolucija UN.

    On je dodao da će EU razmotriti korištenje “instrumenata i mogućnosti kojima raspolaže za odbranu svojih interesa”, navodi AFP.

    U Atini je grčki premijer Kirjakos Micotakis takođe osudio Erdoganove komentare.

    “Nove turske ilegalne akcije na Kipru moraju se jasno osuditi”, rekao je on, dodajući da su najnovije deklaracije potkopale rezolucije UN i napore generalnog sekretara UN Antonija Guteresa da riješi dugogodišnji spor oko podjele ostrva.

    Micotakis je o ovome razgovarao sa kiparskim predsjednikom Nikosom Anastasijadesom.

    Anastasijades je rekao da je Atini jasno stavio do znanja da su spremni da nastave razgovore sa Ankarom uz posredovanje UN i na osnovu rezolucija Savjeta bezbjednosti UN.

    Varoša – nekada mjesto gdje su dolazile poznate ličnosti i koje su zvali “Dragulj Mediterana” – decenijama je bio ograđeni grad duhova, a nekadašnji luksuzni hoteli obrasli su travom i korovom.

    Erdogan se zarekao da će se “život ponovo pokrenuti u Varoši” tokom posjete povodom 47 godina od invazije koja je podijelila Kipar.

    Turska vojska je prošle godine obnovila javni pristup dijelovima obale Varoše i od tada je očišćena i glavna saobraćajnica, avenija Demokratijas.

  • Izraelska vojska i Hamas tokom maja izvršili napade koji se svrstavaju u ratne zločine

    Izraelska vojska i Hamas tokom maja izvršili napade koji se svrstavaju u ratne zločine

    Izraelske vojne snage i palestinske militantne skupine izvršile su tokom velikih sukoba u maju napade koji očigledno predstavljaju ratne zločine, saopćeno je iz organizacije Human Rights Watch (HRW).

    Ova organizacija u svojoj analizi obuhvatila je prije svega tri izraelska napada u kojima su stradala 62 civila te su saopćili kako na mjestima gdje su izvršeni napadi nisu pronađeni dokazi o vojnim ciljevima koji bi se eventualno nalazili u blizini.

    U izvještaju se također navodi da su palestinski militanti ispalili 4.300 raketa prema Izraelu što je također predstavljalo neselektivne napade na civile.

    “Najmanje 260 ljudi ubijeno je u Gazi, a 13 ljudi je ubijeno u Izraelu tokom 11 dana sukoba”, saopćili su iz HRW-a.

    Istraga Human Rights Watcha obuhvatala je izraelske napade 10. maja u gradu Beit Hanounu koji se nalazi na u pograničnom dijelu Gaze i Izraela. Izvještaj navodi kako su izraelske rakete pogodile četiri kuće u kojima je poginulo osam civila.

    Drugi napad koji je HRW ocijenio kao ratni zločin dogodio se u izbjegličkom kampu Shati 15. maja.

    Raketa je uništila trospratnicu, stradalo je 10 civila, a izraelska vojska je tvrdila kako su se unutra nalazili visoki zvaničnici Hamasa. S druge strane, svjedoci koji su se nalazili u blizini tvrde kako u tom kraju nisu zabilježene nikakve aktivnosti palestinskih militanata.

    Treći napad koji je organizacija istraživala odnosio se na samu Gazu koja je pretrpjela velike štete u napadima 16. maja. Izvještaj navodi da je Izrael izvršio niz zračnih napada te prouzrokovao rušenje nekoliko trospratnica. U ovom napadu stradala su 44 civila.

    “Izvještaj kaže da u blizini nije bilo evidentnih vojnih ciljeva te da je napad koji nije usmjeren na određeni vojni cilj potpuno nezakonit”, navodi se.

    Kada je riječ o Hamasovim aktivnostima, HRW smatra da su palestinski militanti prekršili zabranu neselektivnih napada na civile ispaljivanjem raketa prema izraelskim gradovima. Zvaničnici Hamasa su saopćili kako su njihovi pripadnici pokušali izbjeći ubijanje civila u Izraelu unatoč aktivnostima koje je Izrael vršio tokom 11 dana rata u maju ove godine.

    “Pokušali smo izbjeći ubijanje civila unatoč masakrima koje je izvršila izraelska vojska u Gazi”, saopćili su iz Hamasa.

  • Italija: Skoro 99 posto smrtnih slučajeva od korone povezano s osobama koje nisu vakcinisane

    Italija: Skoro 99 posto smrtnih slučajeva od korone povezano s osobama koje nisu vakcinisane

    Nacionalni zdravstveni institut Italije saopštio je kako je od februara ove godine skoro 99 posto smrtnih slučajeva prouzrokovanih koronavirusom povezano s osobama koje nisu u potpunosti vakcinisane, prenosi Reuters.

    Prema studiji koja je sadržana u redovnom izvještaju o smrtnim slučajevima prouzrokovanim koronavirusom, Institut je također saopćio kako je i nekoliko revakcinisanih osoba preminulo uslijed zaraze koronavirusom.

    U izvještaju se navodi kako su osobe koje su preminule od zaraze koronavirusom, a ujedno su i revakcinisane, znatno starije s prosjekom od 88,6 godina u odnosu na osobe koje nisu vakcinisane (prosjek godina 80).

    Osim toga, Institut je naveo kako su vakcinisane osobe koje su preminule od koronavirusa imale i brojne druge zdravstvene probleme prije same zaraze virusom.
    Italija je tokom prošle sedmice saopćila kako će slijediti Francusku kada je riječ o uvođenju obavezne vakcinacije protiv koronavirusa. Vlasti su saopćile kako će dokaz o vakcinaciji uskoro biti obavezan za brojne aktivnosti uključujući posjetu restoranima, ulazak u teretane, bazene, muzeje i kina.

    Nakon što su saopćene informacije o uvođenju obavezne vakcinacije, Italija je zabilježila i povećan broj građana koji su željeli primiti vakcinu. Do sada, vakcinisano je ukupno 57 posto stanovništva starijeg od 12 godina.

    “Od 1. februara do 21. jula zabilježena su 423 smrtna slučaja od koronavirusa među vakcinisanim osobama što predstavlja 1,2 posto od ukupnih 35.776 smrtnih slučajeva zabilježenih u Italiji”, navodi se iz Instituta

  • Novi sukobi na granici Azerbejdžana i Jermenije

    Novi sukobi na granici Azerbejdžana i Jermenije

    Trojica jermenskih vojnika poginula su danas, a dvojica su ranjena u napadu snaga Azerbejdžana, saopštilo je jermensko Ministarstvo odbrane.

    Ministarstvo odbrane objavilo je na Twitteru da je Azerbejdžan jutros prekršio sporazum o prekidu vatre u sjeveroistočnom dijelu granice između dvije zemlje.

    “Dešavaju se lokalizovani okršaji. Azerbejdžansko vojno-političko rukovodstvo snosi svu odgovornost za ovu eskalaciju”, navodi se u saopštenju.

    Nekoliko časova ranije, azerbejdžanso Ministarstvo odbrane objavilo je da su dva vojnika ove zemlje ranjena u sukobima u regionu Kalbadžar.

    Višedecenijski spor dvije zemlje oko teritorije Nagorno-Karabah eskalirao je u septembru 2020. godine, što je dovelo do ozbiljnih sukoba i pogibije više hiljada vojnika.

    Rusija je posredovala u sklapanju sporazuma o prekidu vatre u novembru iste godine. Ipak, i dalje vladaju tenzije na granici između dvije zemlje.

  • EU uvodi veće poreze za zagađivače, na udaru i BiH

    EU uvodi veće poreze za zagađivače, na udaru i BiH

    Evropska komisija predložila je čitav set zakonskih prijedloga čiji je cilj oporezovati i kažnjavati najveće zagađivače i emitere opasnih čestica koje uzrokuju globalno zagrijavanje, štete okolini i ugrožavaju zdravlje ljudi.

    Ovaj set mjera, nakon što prođe proceduru u evropskim institucijama, na više će načina uticati na proizvođače energenata i postrojenja koja puno zagađuju na zapadnom Balkanu, uključujući i BiH. EU je kroz Zelenu agendu, investicioni paket za zapadni Balkan i druge programe spremna podržati pravednu energetsku tranziciju.

    U nedavnom razgovoru za “Nezavisne novine” Janez Kopač, sekretar Energetske zajednice, upozorio je da bi vlasnici termocentrala u BiH trebalo dobro da razmisle da li da ulažu u izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih elektrana na ugalj, jer će, nakon što EU uvede poreze na CO2, proizvodnja megavata energije biti skuplja od prodajne cijene. On je, na primjer, još i prije nego što je to postalo očigledno široj javnosti u BiH predvidio da će izgradnja novog bloka termocentrale u Tuzli doživjeti velike teškoće i preporučio da je jeftinije da se od takvih projekata odustane.

    Ako je suditi prema novom prijedlogu Evropske komisije, posljedice bi trebalo da osjećaju i potrošači motornih fosilnih goriva, ali i građani i institucije koji se griju na lož-ulje.

    U Evropskoj komisiji kažu da su ove mjere neophodne ako EU želi da dosegne neutralnost u odnosu na emisije stakleničkih gasova do 2050. godine i smanjenje emisija gasova za 55 odsto do 2030, te da sadašnji trendovi, iako EU čine vodećim faktorom na ovom polju u svijetu, nisu dovoljni da se ciljevi dosegnu.

    Vjetar u leđa za ove ciljeve Evropska komisija je dobila i od najjače i najuticajnije zemlje EU, Njemačke, čija se Vlada, nakon katastrofalnih poplava u kojima su živote izgubile stotine građana, odlučila dodatno postrožiti svoje planove za energetsku neutralnost.

    “Prijedlog Komisije će promijeniti način na koji se energetski proizvodi oporezuju u EU. Novim pravilima želi se spriječiti takmičenje u smanjenju poreza na energetiku među zemljama članicama, kao i olakšati dobijanje prihoda za zemlje članice od ‘zelenih poreza'”, objasnili su nam u Evropskoj komisiji.

    Za običnog građanina koji želi da shvati koje suštinske mjere ovaj prijedlog sadrži važno je da zna dvije osnovne grupe mjera koje sadrži ovaj prijedlog Komisije.

    Prvo, cilj je da se na nivou EU uvede minimalna stopa poreza na osnovu količine energenata koje proizvod sadrži. Konkretno, što više zagađenja i negativnog uticaja na okolinu, veći novčani iznos poreskih izdataka. Primjera radi, prema sadašnjim mjerama, na jednak način se oporezuju dizel gorivo i super, iako nemaju jednak uticaj na životnu sredinu.

    Druga važna novina je, kako je objašnjeno, da će prestati da važe izuzeci za plaćanje poreza na avionsko i brodsko gorivo za saobraćaj unutar EU.

    Prijedlog sadrži i čitav niz mjera koji bi pomogao pravednu energetsku tranziciju. Primjera radi, uvela bi se mogućnost oslobađanja plaćanja poreza za grijanje na mazut socijalno ugroženim porodicama dok se ne steknu uslovi da pređu na ekološki prihvatljivije grijanje.

    Kopač kaže da postoji opasnost da bi BiH mogla biti vraćena u prošlost ako ne zaustavi opsjednutost ugljem i energentima dobijenim pomoću tog fosilnog goriva. On dodaje da EU želi pomoći zemljama zapadnog Balkana u pravednoj energetskoj tranziciji, a da su se i zemlje u regionu Sofijskom deklaracijom odlučile da će se dekarbonizovati najkasnije do 2050, u skladu s ciljevima EU.

    “U Evropi pričamo o pravednoj tranziciji i da niko ne smije biti zaboravljen. Za ovu vrstu tranzicije potrebna su ozbiljna sredstva i pametni programi. EU je našla ta sredstva u prihodima od emisija na ugljen-dioksid”, rekao je Kopač.

  • Njemačka planira uvesti obavezno testiranje za sve nevakcinisane koji se vraćaju u zemlju

    Njemačka planira uvesti obavezno testiranje za sve nevakcinisane koji se vraćaju u zemlju

    Njemački ministar zdravstva Jens Spahn (CDU) rekao je da predlaže uvođenje mjera prema kojima bi se svako ko se vraća u Njemačku s godišnjeg odmora morao testirati na koronavirus.

    Kako piše Berliner Morgenpost, Spahn traži da se testiraju svi, bez obzira iz koje zemlje dolaze i na koji način ulaze u zemlju. Prema trenutnim mjerama prilikom ulaska u Njemačku, testirati su se morali samo oni koji idu avionom i koji dolaze iz područja gdje je zabilježena visoka incidenca novozaraženih.

    Ovakve mjere podržava i bavarski premijer Markus Söder (CSU), koji također želi da se pooštere mjere za one koji se vraćaju u Njemačku. Nove mjere bi se odnosile na sve one koji nisu vakcinisani protiv koronavirusa.

    Podsjećamo, institut Robert Koch zabilježio je u posljednjih mjesec veći broj novozaraženih u Njemačkoj. Prema rezultatima njihovog istraživanja deset posto svih novozaraženih su osobe koje su se u Njemačku vratile sa godišnjih odmora.

  • SAD u cijelosti podržavaju mandat OHR-a i raduju se dolasku Christiana Schmidta

    SAD u cijelosti podržavaju mandat OHR-a i raduju se dolasku Christiana Schmidta

    Sjedinjene Američke Države u cijelosti podržavaju suštinsku ulogu i mandat Ureda visokog predstavnika, te se unaprijed raduju saradnji s dolazećim visokim predstavnikom Christianom Schmidtom, rečeno je iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD u BiH.

    “Mi dijelimo stavove koje je iznijela specijalna savjetnica Ujedinjenih nacija za prevenciju genocida i ratnih zločina Alice Wairimu Nderitu da su počinioci zločina pojedinci, a ne društvo ili zajednica u cjelini, te da su lideri, politički, vjerski i oni unutar vođe zajednica, kao i prosvjetni radnici i mediji, odgovorni da vode put konstruktivnog dijaloga koji se temelji na povjerenju, poštovanju i dostojanstvu. Poštivanje svih žrtava, kao pitanje opšteprihvaćenih ljudskih prava, te odbijanje politizacije patnje, doprinijet će pomirenju, koje je potrebno da bi BiH krenula naprijed”, rečeno je.

    Dalje kažu da fokusiranje na ekonomske, antikorupcijske, te reforme iz oblasti vladavine prava koje će donijeti veći prosperitet, umjesto izolacije, te učiniti napredak na evropskom putu BiH, predstavlja najbolji način na koji političari mogu služiti svojim biračima.

    “U tom smislu, SAD u cijelosti podržavaju suštinsku ulogu i mandat Ureda visokog predstavnika, te se unaprijed radujemo saradnji sa dolazećim visokim predstavnikom Christianom Schmidtom, kako bismo se, zajedno sa lokalnim akterima, angažirali na ispunjavanju kriterija 5+2, koji su neophodni za okončanje međunarodne supervizije u BiH, te pružili podršku Dejtonskom mirovnom sporazumu koji je potvrdio suverenitet i teritorijalni integritet BiH kao jedinstvene nezavisne države, sa dva entiteta, tri konstitutivna naroda, građanima i ostalima”, rečeno je.

    Kako se ističe, zatvaranje Ureda visokog predstavnika ne bazira se na vremenskim rokovima, već na ispunjavanju zadatih kriterija koji su komplementarni pružanju podrške funkcionalnosti i stabilnosti, koje su također potrebne imajući u vidu perspektivu BiH u odnosu na EU. Stoga se i svi lokalni akteri moraju vrijedno zalagati za postizanje konsenzusa i vođenje dijaloga usmjerenog ka napretku BiH.

    “Samo uz učešće u radu svih nivoa vlasti, političari iz bilo kojeg entiteta mogu vratiti građanima nadu i izgraditi solidniju osnovu za ekonomski rast”, rečeno je iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD u BiH.

  • Šef Pentagona zabrinut zbog povećanog broja samoubistava u Vojsci SAD-a

    Šef Pentagona zabrinut zbog povećanog broja samoubistava u Vojsci SAD-a

    Ministar odbrane SAD-a Lloyd Austin izjavio je kako podaci o porastu broja samoubistava unutar vojnih trupa SAD-a zabrinjavaju te je naglasio kako Ministarstvo odbrane ove države radi na tome da vojnicima omogući što kvalitetniji život.

    Prema podacima Ministarstva odbrane SAD-a, tokom 2020. godine 385 aktivnih vojnika ove države počinilo je samoubistvo što predstavlja nagli porast u odnosu na 326 slučajeva koje je Pentagon prijavio dvije godine ranije.

    “Duboko sam zabrinut zbog samoubistava. U ovom slučaju, i jedno samoubistvo je previše. Iako naporno radimo na uklanjanju svih problema u vojsci, još mnogo posla je pred nama”, rekao je Austin.

    Kako je saopćeno iz Ministarstva odbrane, od 30. decembra najmanje šest vojnika počinilo je samoubistvo na području Aljaske, a faktor koji je prije svega utjecao na ovakve događaje jeste stres, odnosno nepredvidljiva budućnost pred kojom se nalaze vojnici SAD-a.

    Jedan od vojnih zvaničnika u izjavi za USA Today izjavio je kako su zahtjevi vojnih zapovjednika prema vojnicima sve veći što svakako negativno utječe na psihičko stanje vojnika.

    “Trupe stacionirane na Aljasci nailaze na surove vremenske prilike, geografsku i socijalnu izolaciju, a često odlaze i na obuku. Vojnici se također suočavaju s visokim životnim troškovima kao i poremećajem spavanja”, prenosi The Guardian.

    Osim toga, navodi se kako je u područjima gdje su zabilježena samoubistva vojnika, naročito na Aljasci, zabilježena i povećana prodaja alkohola koji je postao dio svakodnevnice vojnika raspoređenih u ovom dijelu države.

    Zbog toga, vojni zapovjednici naredili su da se u vojnim bazama ograniči radno vrijeme prodavnica za prodaju alkohola.

    Američki vojni zvaničnici već nekoliko su puta posjetili vojne baze ove države na Aljasci te su obećali kako će donijeti značajne promjene usmjerene prije svega na poboljšanje kvaliteta života vojnika.

    “Čelnici su se obavezali da će poboljšati uslove u stanovima kao i teretanama koje će raditi 24 sata dnevno. Osnovni dnevni novčani dodaci za hranu povećat će se za 10 posto kako bi se omogućio kvalitetniji život američkim vojnicima”, navodi se.

  • Amerika i još 20 zemalja osudile masovna hapšenja na Kubi

    Amerika i još 20 zemalja osudile masovna hapšenja na Kubi

    Ministri vanjskih poslova SAD-a i 20 drugih zemalja osudili su danas masovna hapšenja na Kubi i pozvali na punu obnovu pristupa internetu u državi koju odnedavno potresaju politički nemiri.

    Zajedničko saopštenje izdale su vlade SAD-a i Austrije, Brazila, Kolumbije, Hrvatske, Kipra, Češke, Ekvadora, Estonije, Gvatemale, Grčke, Hondurasa, Izraela, Letonije, Litvanije, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Poljske, Republike Koreje i Ukrajine.
    “Demokratije širom svijeta pružaju podršku kubanskom narodu, pozivajući kubansku vladu da poštuje zahtjeve Kubanaca za poštovanje univerzalnih ljudskih prava”, rekao je američki državni sekretar Antony Blinken.
    SAD su prošle sedmice uvele sankcije kubanskom ministru sigurnosti i jedinici specijalnih snaga Ministarstva unutrašnjih poslova Kube zbog kršenja ljudskih prava tokom antivladinih protesta početkom mjeseca.

    Demonstracije su organizovane zbog ekonomske krize, načina na koji se Vlada odnosila prema pandemiji virusa korona i kršenja ljudskih i građanskih prava. Privedeno je više stotina aktivista.