VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Zašto je sporno Južno kinesko more i zbog čega velike sile na ovom području lome koplja

    Zašto je sporno Južno kinesko more i zbog čega velike sile na ovom području lome koplja

    Iako je formiranjem novog-starog saveza oko programa AUKUS prvenstveno potencirana saradnja Velike Britanije, SAD-a i Australije, indirektna poruka koja se ovim potezom poslala Kini vjerovatno je u ovom momentu mnogo značajnija.

    Jačanjem saveza, Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države kao i Australija poslale su poruku kako neće dozvoliti zvaničnom Pekingu dalju militarizaciju spornih područja u Južnom kineskom moru koje već decenijama predstavlja predmet spora.

    Gdje se nalazi Južno kinesko more i zašto je bitno

    Područje smješteno između nekoliko azijskih država, već nekoliko decenija izaziva brojne tenzije kako među ovim zemljama, tako i na međunarodnom planu.

    Južno kinesko more predstavlja dio koji se nalazi između Kine, Vijetnama, Tajvana, Indonezije, Filipina, Bruneja i Malezije. S obzirom na broj država koje ga okružuju, područje Južnog kineskog mora predstavlja idealnu podlogu na kojoj države mogu iznositi svoje zahtjeve, ali i ukazivati na probleme koji su često kroz opterećeni burnim bilateralnim odnosima.


    S obzirom na položaj, Južno kinesko more za svaku državu na ovom području predstavlja i dio preko kojeg se odvija veliki dio trgovine što državama generira prihode koji se mjere u milijardama. Osim toga, prema istraživanjima, Južno kinesko more bogato je i prirodnim resursima kao što je plin i nafta što svakako daje dodatnu dimenziju ovom problemu.

    S obzirom da Kina predstavlja ujedno i najveću državu koja izlazi na Južno kinesko more, njeni zahtjevi prema ovom dijelu su i najveći. Međutim, kineski zahtjevi u Južnom kineskom moru često se ne podudaraju sa zahtjevima i željama drugih država koje također tvrde kako imaju pravo na određeni dio ovog teritorija.

    Upravo ovi sporovi koji se vode već nekoliko decenija postali su generator jednog oblika “hladnog rata” između Kine s jedne, te susjednih država i njihovih transatlantskih partnera s druge strane.

    Svi sporovi u Južnom kineskom moru

    Države koje okružuju ovo područje, još sedamdesetih godina počele su polagati pravo na područja u ovom moru koja su bogata resursima. Osim resursa, države su se sporile i oko vlasništva nad otocima kao što su Spratly i Paracel za koje Kina tvrdi da pripadaju Pekingu.


    Ipak, da bi se objasnila historija sukoba, potrebno se vratiti u 1947. godinu i period nakon Drugog svjetskog rata kada je područje Južnog kineskog mora bilo pod kontrolom tadašnjeg Japana. Međutim, nakon poraza u Drugom svjetskom ratu, područje je okupirala kineska vojska.

    Već tada, Kina je donijela strategiju koju je nazvala Linija s 11 crtica čime je jasno pokazala pretenzije na skoro 90 posto područja Južnog kineskog mora. Između ostalog, unutar linija bili su i ključni arhipelazi kao i sporna ostrva Spratly, Paracel uključujući i skup koralnih grebena u blizini Filipina.


    S obzirom na tadašnje dobre odnose sa Sjevernim Vijetnamom, Kina je na “korištenje” ovoj državi ustupila Tonkinski zaljev zbog čega se Linija s 11 crtica pretvorila u Liniju s devet crtica.

    Upravo ova teorija kojom je Kina s devet crtica zaokružila teritorije kojima vlada, izazvala je brojna negodovanja susjednih država koje su smatrale da i one moraju imati jednak pristup i prilaz Južnom kineskom moru.

    Tenzije su naročito eskalirale 1974. godine kada su Kina i Južni Vijetnam pokrenuli rat koji je postao poznat kao “Bitka na Paracel ostrvima” što je bio pokušaj vijetnamske vojske da protjera kinesku mornaricu iz područja za koje je VIjetnam smatrao da pripada ovoj zemlji.

    S obzirom na tenzije, Ujedinjene nacije su 1982. godine organizovale sastanak čiji je plod bio usvajanje Konvencije o pravima mora (UNCLOS) koju su između ostalog potpisale Kina i sve okolne države.

    Prema UNCLOS-u, nacije koje izlaze na Južno kinesko more dobijaju ekskluzivnu ekonomsku zonu 200 nautičkih milja od svojih obala.

    “U toj zoni, one imaju isključiva prava eksploatacije resursa, a druge nacije imaju slobodu plovidbe i preleta ovim dijelovima. Vode unutar 12 nautičkih milja su ‘teritorijalne’ vode i zemlje na tom području imaju potpuni suverentitet”, navodi se u Konvenciji.


    Međutim, i pored usvajanja ove Konvencije, Kina se i dalje pridržava teorije Linija s devet crtica za koju smatra kako ima historijsku pozadinu uprkos činjenici da pravno nije utemeljena.

    Na spornim područjima kao što su Paracel i Spratly ostrva, Kina već godinama vrši militarizaciju, a također, već nekoliko godina aktuelan je pristup gradnje umjetnih ostrva što se također definira kao “rat bez oružja” kojim zvanični Peking nastoji stvoriti pritisak na susjedne države.

    Ono što je interesantno, Kina je na ovim dijelovima uložila i velika sredstva u gradnju radara koji bi trebali prepoznati sve aktivnosti stranih brodova koji se približavaju dijelovima mora za koje Kina tvrdi da pripadaju njima.

    Tenzije i dalje rastu, ali Kina ne odustaje od planova

    Tenzije među državama naročito su eskalirale 2016. godine kada su Filipini pokrenuli tužbu protiv Kine pred Haškim sudom gdje su tvrdili kako je upravo kineska Linija s devet crtica nevažeća jer nema pravno utemeljenje te ne podliježe pravilima Konvencije o pravima mora.

    Također, Filipini su pokrenuli tužbu i zbog konstantnih kineskih aktivnosti u predjelima koji su prema Konvenciji UN-a trebali predstavljati ekonomsku zonu Filipina, te su istakli kako je samo tokom jednog mjeseca zabilježeno više od 200 upada kineskih snaga sigurnosti u filipinske teritorijalne vode.


    Na kraju, 2016. godine Stalni arbitražni sud u Hagu donio je presudu u korist Filipina gdje se navelo kako nigdje ne postoje pravni dokazi da Kina ima kontrolu nad područjem Južnog kineskog mora.

    “Tribunal je utvrdio da Kina krši suverena prava Filipina ometajući filipinsko istraživanje nafte, kao i filipinske ribare. Također, Tribunal je utvrdio kako ostrva Spratly ne predstavljaju pravno ostrvska područja već kamenje na koje je Peking postavio hiljade tona pijeska i betona kako bi ga učinio upotrebljivim”, navodi se.

    Vrlo brzo, uslijedila je reakcije i kineskih zvaničnika koji su izrazili nezadovoljstvo odlukom te su naveli kako je neće poštovati.

    “Kineska vlada i kineski narod odlučno se protive presudi i neće je ni priznati ni prihvatiti”, rekao je kineski ministar vanjskih poslova.


    Iako su Filipini odnijeli pobjedu, ona je bar za sada, samo moralna s obzirom da je Kina i nakon 2016. godine nastavila militarizaciju spornih područja i ometanje aktivnosti koje se tiču susjednih država i njihovih ekskluzivnih ekonomskih zona.

    Početkom 2021. godine, Kina je donijela i nekoliko zakona kojima je nastojala potvrditi svoju dominaciju u Južnom kineskom moru. Zvaničnici su tako usvojili Zakon o obalnoj straži kao i Zakon o sigurnosti pomorskog prometa.

    Između ostalog, Kina je ovim zakonima donijela mjere kojima zahtijeva od stranih brodova koji prevoze određene vrste tereta kroz Južno kinesko more da kineskim vlastima dostave detaljne informacije pri tranzitu kroz područja koje Kina smatra vlastitim teritorijalnim vodama.

    Upravo sve aktivnosti i sveprisutnost tenzija u Indo-Pacifiku, doprinijeli su tome da azijski problem vrlo brzo postane svjetski u koji će se uključiti euroatlantski saveznici.

    Južno kinesko more – međunarodni problem

    Kako bi zaštitili vlastite ekonomske i političke interese, ali i interese zemalja saradnica u azijskog regiji, euroatlantski saveznici već duži period intenzivno obavljaju niz vojnih operacija na području Južnog kineskog mora. Uprkos činjenici da u ovim operacijama dominiraju SAD i Velika Britanija, članice EU također su bitan dio operacija.

    Francuska u Indo-Pacifiku drži oko 7.000 trupa, a Njemačka će po prvi put nakon 20 godina poslati brod na područje Južnog kineskog mora što je dio nedavno usvojene Indo-Pacifičke strategije čije je usvajanje obrazložio ministar vanjskih poslova Heiko Maas.

    “Politički Zapad leži na Istoku. Šaljemo jasnu poruku, Indo-Pacifik je prioritet njemačke vanjske politike”, rekao je Maas.

    Uprkos trenutnim razlikama i tenzijama oko programa AUKUS koje su stvorene između SAD-a, Velike Britanije i Australije s jedne, te Francuske i članica EU s druge strane, države zapadnog bloka i dalje su saglasne u jednom cilju koji se tiče suzbijanja utjecaja Kine.


    Svjesni da su države koje okružuju Kinu suviše slabe i ovisne od moći Pekinga, zapadne zemlje nastoje što više direktnim putem i uz pomoć saveznika poput Australije, Japana i Tajvana utjecati na slabljenje zvaničnog Pekinga.

    Kineski zvaničnici, s druge strane, neće mirno posmatrati aktivnosti u samom “komšiluku” te je s toga za očekivati da će se tenzije u ovom predjelu, naročito nakon AUKUS-a, dodatno pojačati čime će Južno kinesko more još jednom postati potvrda promjene u globalnim odnosima čiji fokus nije na Bliskom, već na Dalekom istoku.

  • Bajden ima problem? “Ovo vodi u katastrofu”

    Bajden ima problem? “Ovo vodi u katastrofu”

    Desetine hiljada Haićana stiglo je do granice sa SAD.

    Glasine su podgrejale nadu da će moći da uđu u tu zemlju i tamo da ostanu. Ali, predsednik Bajden u koga ti ljudi polažu nade ima drukčije planove.

    Nadu u američkom pograničnom gradu Del Rio predstavlja bledožuta zgrada pored prašnjavog fudbalskog terena. Ko je dotle uspeo da dođe, taj je preživeo prelazak preko reke, prešao granicu i za sada je na sigurnom. A onaj ko u senci zgrade stoji u redu sa smeđom kovertom u rukama, taj ovog strahovito vrelog dana čeka na autobus.

    U hladu je više od 40 stepeni Celzijusa, ali tu ima vode i voća. Za to su se pobrinuli volonteri organizacije “Granična humanitarna koalicija” (Border Humanitarian Coalition). Više ne vladaju uslovi nedostojni čoveka, kao ispod mosta preko reke Rio Grande koji povezuje Meksiko i Sjedinjene Države. Čarli je jedan od preko stotinu migranata, a gotovo svi su s Haitija. Taj 32-godišnjak već je dugo na putu.

    Putovao je dva meseca, prošao kroz 12 zemalja. Sve, kaže, za svoju budućnosti. Domovinu je napustio pre više godina. Nekoliko godina je proveo u Čileu, ali ekonomska situacija se tamo zbog pandemije pogoršala. A povećala se i diskriminacija. Nazad na Haiti ne želi. Tamo je nakon atentata na predsednika Žovenela Moizea u julu i zemljotresa u avgustu još veći haos. To ne obećava budućnost kakvu Čarli sanja.

    Sada je konačno u SAD. Nada se da ga neće vratiti, jer ima rođake u Orlandu. Tome se nada i Edlin. Ta 27-godišnjakinja sedi malo po strani i hrani svoju jednogodišnju ćerku. “Nadam se poslu i boljem životu”, kaže. I ona je 2018. pobegla, najpre u Čile, a onda se pre dva meseca uputila prema SAD. “Dobro sam”, kaže Edlin uprkos svemu. Njene rečenice su kratke, stalno gleda svoje dete.

    I Edlin ima koverat u kojem su podaci kako doći do rodbine u SAD. Među migrantima kruži priča da niko ko ima rodbinu u SAD neće biti vraćen. Mnogi su poverovali da će dolaskom Džozefa Bajdena za američkog predsednika sve biti bolje, da će moći da se usele u SAD. Ali, iako je Bajden obećao humaniju politiku od Donalda Trampa i zaustavio izgradnju ograde na granici, prepreke na južnoj američkoj granici nisu nestale.

    Nepoželjne slike
    Nekoliko kilometara južno od žute zgrade u Del Riju je crna ograda od gvožđa na kojoj prestaje nada. Nakon što su objavljene fotografije iz tamošnjeg migrantskog kampa, pristup je zabranjen. Na jednoj odavno zatvorenoj robnoj kući još su reklame na španskom za alkohol i cigarete. To je najava obećane zemlje koja polako bledi.

    Blokade na putu i policija ne dozvoljavaju prelaz preko mosta preko kojeg se inače obavlja granični promet. Putem patroliraju vojnici Nacionalne garde u terenskim vozilima, a još je otvoren jedan ulaz za stotine službenika koje je vlada u Vašingtonu poslala u Teksas. Oni bi trebalo da situaciju hitno stave pod kontrolu kako se ne bi pojavile neke nove fotografije koje bi bile neugodne za Bajdena. Njegov ministar za nacionalnu zaštitu Alehandro Majorkas došao je kako bi izbeglicama poručio: „Ne dolazite!“ A one koji su već stigli, da odlučno vrati nazad.

    Haićane od nedelje avionima vraćaju u njihovu domovinu. Na hiljade ljudi najpre prebacuju u druge gradove u SAD kako bi tamo bilo odlučeno o njihovom statusu. Većina će, najavljuje Majorkas, biti vraćena u svoje domovine. Ali ljudi i dalje pokušavaju da uđu u SAD. Na nekim snimcima se vidi kako američka granična policija na konjima tera migrante koji prelaze Rio Grande koristeći čak i bičeve.

    To su scene zbog kojih je Bela kuća izrazila zgražavanje, ali one su obišle svet, isto kao i fotografije kampa ispod mosta. Njega vlasti nameravaju da uklone do kraja nedelje.

    Frank Lopez time nije iznenađen – ni haosom koji vlada, niti brojnim migrantima.

    “Jedini koji su iznenađeni su političari”, kaže taj 55-godišnjak koji je i sam dugo radio kao granični policajac. Grad Del Rio sa 35.000 stanovnika za njega je “ratno područje”. Za to je, smatra, odgovoran predsednik Bajden.

    On je obećao da će granice biti otvorene. “To neizbežno vodi u katastrofu”, kaže Lopez dok stoji na blokiranom mostu na kojem snima kratke video-snimke za svoju Fejsbuk-stranicu.

    Ljut je na političare, i to ne samo na Demokrate. Lopez je simpatizer Trampa i podseća da je bivši američki predsednik bar vršio pritisak na Meksiko. I niko nema pojma kako će se sveo ovo sada odraziti na život građana, kaže Lopez. Naravno, u gradu život ide dalje, vikendom se održavaju utakmice. Ali, ljudi se boje velikog broja migranata koji će, kaže, stizati u sve većem broju, ako ih država ne bude dosledno vraćala. “Nismo mi bezdušni, ali ne možemo da pomognemo svima, postoji granica”, kaže Lopez.

    Za konzervativce kao što je Lopez ta granica odavno je prekoračena. U avgustu je policija uhvatila više od 200.000 ljudi bez dokumenata u pokušaju ilegalnog prelaska granice, od oktobra prošle godine više od milion i po. Republikanci za to krive Bajdenovu politiku useljavanja. Ted Kruz, senator iza Teksasa, objavio je snimak na društvenim mrežama uz hešteg #BidenBorderCrisis na kojem se vidi kako stoji pred mostom ispod kojeg su stotine ljudi.

    Rasprava o useljavanju biće jedna od glavnih tema tzv. “međuizbora” koji se u SAD održavaju sledeće godine. Predsednik Bajden ne uspeva da pronađe izlaz iz dileme kako delovati humano i ujedno pozvati migrante da ne dolaze. Organizacije za ljudska prava, ali i levo krilo Demokrata kritikuju predsednika zbog toga što ljude vraća na Haiti. “To je neljudski. Haićani proživljavaju jednu krizu za drugom i zaslužuju saosećanje”, objavila je na Tviteru kongresmenka Ilhan Abdulahi Omar.

    Umetnik Roberte Markez, poznat pod imenom “Robenz”, poziva da se obustave deportacije i izražava solidarnost sa svojom “braćom pod mostom”. On potiče iz Meksika, a u međuvremenu ima američko državljanstvo i godinama radi s migrantima. Njima bi pomoglo kada bi imali posao, ali brojni Amerikanci se boje za svoja radna mesta. Upravo to Republikanci navode kao argument za svoju restriktivnu politiku useljavanja. Pa ipak, brojne poslove u SAD i sada rade ljudi bez dokumenata. Robenz se nije slagao s Trampovom politikom, a kod Bajdena, kaže, još nije siguran. Ali, vraćati ljude nema smisla, kaže on: “Oni će ponovo da dođu”.

    Čarly i Edlin za sada ne moraju nazad, idu dalje u SAD. S malo zakašnjenja stiže autobus koji su organizovali aktivisti u Del Riju. Za njih ima mesta. Ali pitanje je da li će moći i da ostanu.

  • Talibani: Ponovo će biti pogubljenja i amputacija ruku

    Talibani: Ponovo će biti pogubljenja i amputacija ruku

    Mula Norudin Turabi, jedan od osnivača talibana i glavni pokretač strogog tumačenja islamskog zakona u vrijeme posljednje talibanske vladavine Avganistanom krajem 1990-ih godina, rekao je da će ovaj tvrdokorni pokret ponovo vršiti pogubljenja i amputacije ruku, mada možda ne u javnosti.

    U intervjuu za AP, Turabi je odbacio zgražavanje zbog pogubljenja koje su talibani vršili u prošlosti, koja su se ponekad događala pred gomilom ljudi na stadionu i upozorio svijet da se ne miješa u djelovanje novih vladara Avganistana.

    “Svi su nas kritikovali zbog kazni na stadionu, ali mi nikada nismo rekli ništa o njihovim zakonima i kaznama”, rekao je Turabi.

    “Niko nam neće govoriti kakvi bi naši zakoni trebalo da budu. Sljedićemo islam i usvojićemo zakone zasnovane na Kuranu”, istakao je on.

    Turabijevi komentari ukazuju na to da lideri grupe ostaju duboko konzervativni, iako prihvataju tehnološke promjene, poput videa i mobilnih telefona, navodi AP.

    On je kazao da će sudije, uključujući i žene, suditi u predmetima, ali da će osnova avganistanskih zakona biti Kuran.

    “Odsjecanje ruku je veoma potrebno radi bezbjednosti”, naglasio je Turabi, rekavši da je takva vrsta kažnjavanja imala odvraćajući efekat.

    On je dodao i da kabinet proučava da li će kazne biti javno izvršavane ili će biti “razvijena ta politika”.

    Posljednjih dana u Kabulu talibanski borci obnovili su kaznu koju su obično koristili u prošlosti za ljude optužene za sitnu krađu, a to je da ih osramote.

    Najmanje dva puta u posljednjih nedjelju dana, muškarci iz Kabula bili su smještani u zadnjem dijelu kamioneta, vezanih ruku, i voženi da bi bili poniženi.

    U jednom slučaju, njihova lica su bila ofarbana kako bi ih označili kao lopove.

    U drugom slučaju im je ustajali hleb visio na vratu ili su im njime punili usta.

    Ne zna se tačno koje zločine su oni počinili.

  • Napadač pucao u trgovini u SAD-u: Ubijena jedna osoba, 12 ranjenih

    Napadač pucao u trgovini u SAD-u: Ubijena jedna osoba, 12 ranjenih

    • Do pucnjave je došlo danas poslijepodne u trgovini Kroger u Kolirvilu u Tenesiju, istočno od Memfisa, rekla je Dženifer Kejsi, portparol grada.

    Kejsi je kasnije rekla novinarima da nakon pucnjave u trgovini ima više povrijeđenih i da su neki odvedeni u bolnicu, piše CNN.

    Načelnik policije Dejl Lejn kazao je kako ima 13 žrtava pucnjave, od kojih je jedna umrla. Dodao je kako je napadač pronađen mrtav.

    AP piše kako je napadač pronađen mrtav i da je vjerojatno počinio samoubistvo, no da se to još istražuje.

  • U Njemačkoj otkrivena škola u koju su išla samo djeca antivaksera i onih koji se ne žele testirati

    U Njemačkoj otkrivena škola u koju su išla samo djeca antivaksera i onih koji se ne žele testirati

    U okrugu Deutelhausen u Njemačkoj privatno udruženje je ilegalno otvorilo školu za antivaksere i one koji se ne žele testirati. Škola je zatvorena, a ukoliko nastave sa časovima, mogu očekivati i ogromne kazne.

    Na samom ulazu u građevinu stoji natpis “Slobodi je potrebna hrabrost”.

    Ovu školu je pohađalo oko 50 učenika od 1. do 9. razreda, a riječ je o djeci čiji roditelji odbijaju da provode testove koji su obavezni u Njemačkoj, piše Br24.

    Vlastima nikada nije zatražena dozvola za otvaranje ove školu stoga je ona sada zatvorena. Navodi se da, čak i da su se prijavili, njihov rad vjerovatno ne bi bio odobren.

    Prema riječima glasnogovornika Gornje Bavarske Wolfang Ruppa škola vlastima nije pružila nikakve informacije o sadržaju učenja i planu i programu, ali se pretpostavlja da ovdje obrazovanje ide u smjeru “lateralnih mislilaca”.

    Osim što su u ovu školu išla djeca antivaksera i onih koji ne žele testiranje, utvrđeno je i da se nisu pridržavali nikakvih epidemioloških mjera koje su propisane u državi.

  • Kina odlučna: Ne

    Kina odlučna: Ne

    Kina je danas izrazila snažno protivljenje nastojanjima Tajvana da se pridruži Transpacifičkom sporazumu o slobodnoj trgovini (TPP).

    Istakla je da je to ostrvo “neotuđivi deo Kine”.

    “Princip jedne Kine priznata je norma međunarodnih odnosa i opšti konsenzus međunarodne zajednice”, izjavio je novinarima portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova Džao Liđen, a prenosi japanska agencija Kjodo.

    Kina se “odlučno protivi pristupanju Tajvana bilo kakvim zvaničnim sporazumima i organizacijama”, dodao je portparol, samo dan nakon što je Tajvan podneo zahtev za pridruživanje trgovinskom paktu, iz kojeg su se SAD povukle u januaru 2017. godine.

    Peking je prošle nedelje aplicirao za članstvo u TPP-u, formalno poznatom kao Sveobuhvatni i progresivni sporazum o transpacifičkom partnerstvu, u očiglednom nastojanju da poveća svoj ekonomski uticaj u regionu, ocenjuje Kjodo.

    Podsetimo, ranije u toku dana zvaničnici tajvanske vlade saopštili su da je Tajvan aplicirao za pridruživanje 11-članoj pacifičkoj trgovinskoj grupi, što bi, kako ocenjuje agencija AP, moglo da izazove potencijalni sukob sa rivalskim Pekingom oko statusa tog ostrva.

    “Molba Tajvana za pridruživanje Sveobuhvatnom i progresivnom sporazumu o transpacifičkom partnerstvu (CPTPP) mogla bi biti osujećena ako Kina, koja se prijavila prošle nedelje, bude primljena prva”, izjavio je Džon Deng, tajvanski ministar bez portfelja.

    CPTPP, koji je stupio na snagu 2018. godine, obuhvata sporazume o pristupu tržištu, kretanju radne snage i državnim nabavkama. Ostale potpisnice tog sporazuma su Australija, Kanada, Japan, Meksiko, Singapur i Novi Zeland.

    Kina tvrdi da polaže pravo na Tajvan kao deo svoje teritorije, i da vlada Tajvana nema pravo da vodi spoljne odnose.

    “Kina je ometala prilike Tajvana na međunarodnoj sceni. Ako se Kina pridruži pre Tajvana, to će ugroziti prijavu Tajvana”, rekao je Deng na konferenciji za novinare.

    CPTPP je zapravo bilo transpacifičko partnerstvo, odnosno grupa koju je promovisao tadašnji američki predsednik Barak Obama. Njegov naslednik Donald Tramp povukao se 2017. godine iz tog partnerstva, a aktuelni predsednik Džo Bajden se nije ponovo pridružio.

  • FDA odobrio treću dozu Pfizera za starije i zdravstveno rizične Amerikance

    FDA odobrio treću dozu Pfizera za starije i zdravstveno rizične Amerikance

    Američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) odobrila je u srijedu treću dozu vakcine Pfizer/BioNTech protiv koronavirusa za sve osobe starije od 65 godina, osobe s visokim rizikom od teških bolesti, ali i one koji su često izloženi virusu.

    Treća doza treba biti primljena najmanje šest mjeseci nakon primanja druge doze, a to se odnosi na osobe koje imaju tešku bolest i one koji su na poslu izloženi riziku, rekli su iz FDA.

    Savjetodavno vijeće američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) trebalo bi se danas oglasiti o upotrebi treće doze vakcine, rekao je zvaničnik FDA.

    Predsjednik Joe Biden je u augustu najavio da bi Vlada ove sedmice trebala predstaviti pomoćne vakcine za osobe starije od 16 godina, čekajući odobrenje FDA -e i CDC -a.

  • Francuski ambasador se vraća u SAD nakon razgovora Bidena i Macrona

    Francuski ambasador se vraća u SAD nakon razgovora Bidena i Macrona

    Nakon što su američki predsjednik Joe Biden i predsjednik Francuske Emmanuel Macron obavili razgovor o problemu u vezi s prodajom podmornica Australiji, Francuska je najavila kako će se ambasador ove zemlje vratiti u Washington.

    Kako je najavljeno iz ureda francuskog predsjednika, ambasador ove zemlje bi se naredne sedmice trebao vratiti u Washington, što je opisano kao proces vraćanja povjerenje između posvađanih saveznika.
    “Macron će poslati francuskog ambasadora natrag u SAD nakon što se predsjednik Joe Biden složio da bi konsultacije s Francuskom prije objavljivanja saveza s Australijom i Velikom Britanijom mogle spriječiti diplomatsku svađu, Francuski ambasador će nastaviti intenzivan rad s američkim zvaničnicima na relaksaciji odnosa”, saopćeno je iz ureda Emmanuela Macrona.


    Nakon što su Sjedinjene Američke Države, Australija i Velika Britanija potpisale sigurnosni pakt AUKUS, Francuska je opozvala svoje ambasadore iz SAD-a, ali i Australije, što je presedan u diplomatskim odnosima ovih država.

    U međuvremenu, Francuska je tražila razgovor s SAD-om o sigurnosnom paktu koji je ugrozio dogovor Francuske i Australije o prodaji programa za izradu podmornica. Upravo u srijedu Biden i Macron su obavili kratki razgovor gdje su dogovorili daljnje konsultacije i razgovore koji bi trebali doprinijeti relaksaciji diplomatskih odnosa.

    “Macron i Biden su odlučili pokrenuti proces dubokih razgovora čiji je cilj stvaranje uslova za vraćanje i osiguravanje povjerenja”, saopćeno je.

    Razgovor predsjednika SAD-a i Francuske trajao je oko pola sata, a Biden i Macron su dogovorili susret u Evropi krajem oktobra gdje bi se trebalo dodatno razgovarati o poboljšanju odnosa dvije sile.

  • Njemačka uvodi pravila za nevakcinisane: “Ne radi se o pritisku”

    Njemačka uvodi pravila za nevakcinisane: “Ne radi se o pritisku”

    Stanovnici Njemačke koji se nisu vakcinisali, a koji će zbog povratka iz rizičnih područja ili kontakta sa zaraženima biti prisiljeni na samoizolaciju, više neće dobijati nadoknadu zbog izostanka sa posla, odlučili su ministri zdravstva saveznih pokrajina u srijedu.

    “Ne radi se o pritisku, nego o pravednom odnosu. Zašto bi oni koji sebe i druge štite time što su se vakcinisali finansirali one koji se, uprkos tome što su se mogli vakcinisati, to iz ovih ili onih razloga nisu učinili”, rekao je savezni ministar zdravstva Jens Špan.

    Ukidanje isplate pune plate u odsutnosti zbog samoizolacije, kao u slučaju bolesti, stupa na snagu početkom novembra. Špan je objasnio da se time onima koji se žele vakcinisati daje još dovoljno vremena da to i obave.

    U oktobru se ukidaju besplatni testovi
    Bavarski ministar zdravstva Klaus Holetček rekao je da je ova mjera, kao i ukidanje besplatnih testova od 11. oktobra, signal nevakcinisanima da i oni moraju preuzeti dio odgovornosti u borbi protiv pandemije.

    “Bilo bi nesolidarno da ostatak društva snosi finansijske troškove zbog onih koji se ne žele vakcinisati, a za to nemaju zdravstvene razloge”, rekao je bavarski ministar.

    Za one koji su vakcinisani, osim ako dolaze sa područja s virusnim varijantama, ne postoji obaveza samoizolacije.

    Sindikati su ponovo kritikovali ovu mjeru vlade koju smatraju nekom vrstom prisile.

    “Naravno da i mi građane pozivamo da se vakcinišu u što većem broju. Ali sukob oko vakcinacije prenositi u preduzeća i tako unositi razdor nije pametna odluka”, rekao je Hans-Jurgen Urban, član uprave najvećeg njemačkog sindikata IG Metall.

    Većina njemačkih saveznih pokrajina uvela je za posjete ugostiteljskim, kulturnim i sportskim objektima pravilo ulaska samo za vakcinisane, one koji su ozdravili ili one koji mogu predočiti negativan test.

    Preduzetnicima je istovremeno ostavljeno da biraju hoće li u svoje objekte puštati samo vakcinisane i one koji su ozdravili, čime se izbjegava pravilo razmaka, što opet omogućava bolje popunjavanje kapaciteta.

  • Kupovina podmornica: Bivši premijer Australije kazao da Francuska ima pravo na ljutnju

    Kupovina podmornica: Bivši premijer Australije kazao da Francuska ima pravo na ljutnju

    Bivši australijski premijer Kevin Rudd ocijenio je trenutni spor u vezi s podmornicama s Francuskom kao “debakl u vanjskoj politici i nacionalnoj sigurnosti” njegove zemlje.

    Rudd je rekao da Francuska ima “pravo na ljutnju” zbog iznenadnog gubitka ugovora o podmornicama vrijednog više milijardi eura s Australijom, nakon što je Canberra umjesto toga odlučila kupiti američke nuklearne podmornice. On je također pozvao na parlamentarnu istragu o odluci premijera Scotta Morrisona.

    Bivši australijski premijer Kevin Rudd odbacio je argument premijera Scotta Morrisona da bi prelazak na savez AUKUS (Australija-UK-SAD) bio u skladu s interesima nacionalne sigurnosti Australije, prvenstveno rastućom prijetnjom iz Kine. Rudd je rekao da je, kada je bio na vlasti prije deset godina, prijetnja iz Kine već bila glavni prioritet i glavni razlog iza početnog dogovora o podmornicama s Francuskom.

    Rudd je rekao da Francuska ima “puno pravo biti ljuta” zbog otkazanog sporazuma, izražavajući zabrinutost da će diplomatska kriza imati trajne, štetne posljedice na bilateralne odnose.

    Rudd je rekao da je australska vlada trebala obavijestiti francusku vladu i francusku kompaniju koja proizvodi podmornice o svojim namjerama da pređu s podmornica na dizelski pogon na nuklearne. On je dodao da je Canberra umjesto pukog odabira američke ponude trebala pustiti Francusku da se natječe na novom otvorenom tenderu. Osim toga, tvrdio je da će ta odluka odgoditi isporuku podmornica i ostaviti njegovu zemlju bez zaštite tokom 2030-ih.

    Na kraju, Rudd je pozvao na parlamentarnu istragu ove odluke, naglašavajući da australijski porezni obveznici moraju tačno znati kako se odluka odvijala i koliko će ih to koštati.