VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Džonson poručio Makronu da se presabere

    Džonson poručio Makronu da se presabere

    Britanski premijer Boris Džonson poručio je danas francuskom predsjedniku Emanuelu Makronu da se “presabere” i prihvati novi vojni pakt Velike Britanije, SAD i Australije.

    “Vrijeme da se presaberu neki od naših najdražih prijatelja”, rekao je Džonson u obraćanju novinarima u Vašingtonu upotrijebivši izraz na francuskom jeziku.

    Pariz je nezadovoljan jer je Kanbera potpisala pakt “Aukus” o gradnji podmornica na nuklearni pogon i odbacila sporazum sa Francuskom.

    Džonson je insistirao da SAD, Velika Britanija i Australija “ne pokušavaju da izguraju bilo koga”, prenio je BBC.

    Sklapanjem “Aukusa”, koji je usmjeren na suzbijanje uticaja Kine u Južnom kineskom moru, Francuska je ostala bez ugovora o gradnji 12 podmornica vrijednog oko 40 milijardi dolara.

  • Alarmantno upozorenje: “Ameriku će pogoditi ekonomska katastrofa”

    Alarmantno upozorenje: “Ameriku će pogoditi ekonomska katastrofa”

    Američka ministarka finansija Dženet Jelen upozorava da će Ameriku pogoditi “ekonomska katastrofa” ako se ne odredi gornja granica duga.

    Ona kaže da će neuspeh Kongresa da podigne granicu duga “gurnuti” SAD u finansijsku krizu.

    “SAD su oduvek plaćale svoje račune na vreme, ali preovlađujući konsenzus među ekonomistima i zvaničnicima trezora obe strane je da bi neuspeh u povećanju limita duga izazvao široko rasprostranjenu ekonomsku katastrofu”, napisala je Dženet Jelen u tekstu objavljenom u listu Volstrit žurnal, prenosi Sputnjik.

    Za nekoliko dana milioni Amerikanaca mogli bi biti bez novca. Mogli bismo da vidimo neograničena kašnjenja u kritičnim isplatama i skoro 50 miliona starijih osoba moglo bi neko vreme prestati da prima čekove socijalnog osiguranja. Milioni porodica koje se oslanjaju na mesečne poreske olakšice za decu mogle bi da dožive kašnjenja. Ukratko, Amerika ne bi ispunila svoje obaveze”, upozorila je ministarka.

    Jelenova je naglasila da “nema valjanog razloga za pozivanje na takav ishod, svakako ne i fiskalnu odgovornost” i napomenula da je “preovlađujući konsenzus među ekonomistima i službenicima trezora obe strane da bi neuspeh u povećanju granice duga proizveo široku ekonomsku katastrofu”.

    Vapaj: “Amerika bi mogla da bankrotira”

    Upozorenje ministarke usledilo je usred povećanja pritiska na demokrate da glasaju za povećanje gornje granice duga pre nego što gotovina već u oktobru nestane za servisiranje postojećih dugova savezne vlade. Republikanci u Kongresu, predvođeni liderom manjina u Senatu Mičom Mekonelom obećali su da neće podržati povećanje granice, kako navode iz osećaja fiskalnog konzervativizma.

    Američki dug iznosio je u avgustu oko 28,4 biliona dolara (znatno više od 100 odsto BDP-a). Obračun gornje granice duga usledio je nakon odluke Kongresa da u ekonomiju uloži više od biliona dolara u poslednjih godinu i po dana kao odgovor na ekonomsku krizu izazvanu pandemijom koronavirusa. Republikanci i demokrate trenutno ne mogu da postignu dogovor u vezi sa dodatnom predloženom potrošnjom.

    Zakonodavci će morati da usvoje hitan privremeni zakon o finansiranju do kraja meseca kako bi izbegli gašenje vlade. Ova mera, poznata kao “trajna rezolucija”, pomoći će da se izbegne gašenje savezne vlade – scenario koji su SAD već doživele deset puta od 1980. godine – uključujući i 35-dnevno gašenje između kraja 2018. i početka 2019. godine pod predsednikom Donaldom Trampom.

    Kongres je povećao gornju granicu američkog duga otprilike 80 puta od šezdesetih godina, pri čemu se savezni dug brzo približio 29 biliona dolara, a ukupne obaveze – koje uključuju savezni dug plus druge javne i privatne obaveze – iznose više od 85 biliona dolara, ili četiri puta više od američkog BDP-a.

  • Nova pravila za nevakcinisane radnike u Njemačkoj

    Nova pravila za nevakcinisane radnike u Njemačkoj

     Njemačke zdravstvene vlasti planiraju nova pravila prema kojima nevakcinisani radnici ne bi primali naknadu za platu, ukoliko bi ih mjere korona virusa primorale na karantin.

    Ta nova pravila priprema njemačko Ministarstvo zdravlja, a trebalo bi da stupe na snagu najkasnije 11. oktobra, prenosi Rojters.

    Ova nova pravila uticala bi na ljude koji su pozitivni na korona virus, kao i na one koji se vraćaju sa putovanja iz zemalja koje su označene kao “visoko rizične”, a koje sada uključuju Veliku Britaniju, Tursku i dijelove Francuske.

    Nevakcinisani putnici iz takvih zemalja moraju da budu u karantinu najmanje pet dana, a oni koji su vakcinisani ili su se nedavno oporavili od virusa ne moraju.

  • Kina neće više finansirati gradnje termoelektrana u inostranstvu

    Kina neće više finansirati gradnje termoelektrana u inostranstvu

    Kineski predsjednik Xi Jinping izjavio je u utorak da će njegova zemlja prekinuti podršku izgradnji novih termoelektrana na ugalj u inostranstvu.

    To bi bio potez koji bi prekinuo ključni izvor finansiranja eksploatacije fosilnih goriva koji su najdirektnije vezani za klimatske promjene, piše magazin Politico u svom osvrtu na glavne teme ovosedmičnog zasjedanja Generalne skupštine UN-a

    Xijeva najava u Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda okončat će protok gotovine od najvećeg svjetskog javnog finansijera za projekte eksploatacije uglja u inostranstvu, a dolazi nakon sličnih obećanja Japana i Južne Koreje ranije ove godine.

    “Kina će pojačati podršku drugim zemljama u razvoju u osnaživanju njihove zelene energije i energije s niskim udjelom ugljika, te neće raditi na novim energetskim projektima baziranim u inozemstvu”, rekao je Xi u Generalnoj skupštini.

    On nije odredio vremenski rok za okončanje tog finansiranja, ali zemlja do sada ove godine nije usmjerila nikakva sredstva iz svoje Inicijative za pojas i put prema elektranama na ugalj.

    Kina je bila predmetom kampanje pritiska Sjedinjenih Država i drugih zemalja G-7 da obustave svoju prekomorsku podršku elektranama na ugalj. Američki izaslanik za klimu John Kerry označio je ugalj ka energent za centralnu temu svojih sastanaka sa zvaničnicima u Kini ranije ovog mjeseca. U izjavi u utorak Kerry je pozdravio taj potez.

    “Već duže vrijeme razgovaramo s Kinom o tome. I apsolutno mi je drago čuti da je predsjednik Xi donio ovu važnu odluku”, rekao je Kerry.

    Dodao je da će to biti veliki doprinos globalnim klimatskim naporima.

  • Ne stišava se napetost oko afere „podmornica“

    Ne stišava se napetost oko afere „podmornica“

    Francuska treba da napusti komandne strukture NATO! To je mišljenje više predsedničkih kandidata na predstojećim izborima u ovoj zemlji, što pokazuje do koje mere su Francuzi ljuti zbog poteza Australije da raskine ugovor o nabavci 12 podmornica, vredan 56 milijardi evra, i sklopi trojno savezništvo s Velikom Britanijom i SAD, u cilju stvaranja nove strategije u indo-pacifičkom regionu, usmerene pre svega protiv Kine.

    Jedan od njih je Gzavije Bertran, desničar, predsednik regiona Gornja Francuska, Sarkozijev ministar sa više portfelja i kandidat za šefa države. On traži i održavanje vanrednog samita NATO s temom da li Amerikancima i dalje može da se veruje, da li poštuju Francusku i kuda ide savezništvo.

    Vođa „Nepokorene Francuske“, i takođe predsednički kandidat, najjača figura levice Žan-Lik Melanšon poručuje da je otkazivanje ugovora još jedna manifestacija nepoštovanja sporazuma koje su SAD sklopile sa saveznicima, te da je vreme da se prekinu iluzije, da Francuska napusti NATO i da izbaci sa svoje teritorije njen budući centar za svemirska istraživanja u Tuluzu. Trenutni predsednik krajnje desničarskog „Nacionalnog okupljanja“ Žordan Bardela, u trenutku dok Marin le Pen vodi predsedničku trku, isto misli: Francuska treba da napusti komandne strukture NATO da bi povratila slobodu i nezavisnost. Da Francuska treba da izađe iz ovih struktura, smatra, na drugom polu, generalni sekretar Komunističke partije Fabijen Rusel.

    Ministar spoljnih poslova Žan-Iv le Drijan nije zasad otišao toliko daleko, ali je poručio da će ova kriza imati težinu u definisanju novog strateškog koncepta NATO, što je dovoljno oštro. Koliko je i on ljut, govori podatak da je za Bajdenove metode rekao da podsećaju na „Trampa bez tvitova“.

    U Briselu, istovremeno poručuju da „analiziraju“ uticaj novog trojnog sporazuma na trgovinske pregovore sa Australijom koji bi trebalo da se nastave u oktobru. Ipak, Madrid, Rim ili Berlin su dosta tihi i „ne žure“ s reakcijama. Francuska ministarka vojske Florans Parli otkazala je razgovore o novim bezbednosnim izazovima sa svojim britanskim kolegom Benom Valasom, koji su bili zakazani za ovu semdicu.

  • Biden: Amerika nema bližeg i pouzdanijeg saveznika od Australije

    Biden: Amerika nema bližeg i pouzdanijeg saveznika od Australije

    Američki predsjednik Joe Biden tokom prisustva na Generalnoj skupštini UN-a osvrnuo se na posljednji potpisan sigurnosni program AUKUS i saradnju SAD-a, Velike Britanije i Australije.

    Tokom bilateralnog susreta s australskim premijerom Scottom Morrisonom, Joe Biden je još jednom pozdravio potpisivanje AUKUS-a te je naglasio kako je program još jedna potvrda saradnje saveznika.

    “Sjedinjene Američke Države nemaju bližeg i pouzdanijeg saveznika od Australije”, rekao je Biden.

    U svom govoru pred Generalnom skupštinom UN-a, Biden se nije izravno osvrnuo na sigurnosni pakt koji je razbjesnio Francusku čiji je ugovor o prodaji programa za izradu podmornica Australiji propao potpisivanjem AUKUS-a.

    Australski premijer je također optužen da je iza leđa Francuske i bez ikakvog pojašnjenja raskinuo ugovor s Francuskom. Osim kritika iz Evropske unije, premijera Australije naročito je kritikovao bivši premijer ove države Kevin Rudd.

    “Takav neuspjeh nije prihvatljiv među protivnicima, a još manje je prihvatljiv među saveznicima. Osim toga, Morrison nije shvatio šire posljedice svoje odluke na vanjsku politiku što je možda i najstrašnije u cijeloj priči”, rekao je Rudd.

    U međuvremenu, dok čeka telefonski razgovor s Bidenom, predsjednik Francuske Emmanuel Macron sastao se s liderom Indije Narendrom Modijem u pokušaju da ojača indijsko-francuski savez u Indo-Pacifiku.

    “Dvojica lidera su naglasili akko će djelovati zajedno u ovoj regiji”, saopćeno je iz kabineta predsjednika Francuske.

    Također, Macron je uvjeravao Modija kako će Francuska nastaviti jačanje indijske strateške autonomije uključujući razvoj industrije i tehnoloških baza što je okarakterisano kao odnos zasnovan na povjerenju i uzajamnom poštovanju.

  • Talibani se žele obratiti svjetskim liderima na Generalnoj skupštini UN-a u New Yorku

    Talibani se žele obratiti svjetskim liderima na Generalnoj skupštini UN-a u New Yorku

    Talibani su zatražili priliku da se obrate svjetskim liderima tokom Generalne skupštine UN-a, koja se ove sedmice održava u New York Cityju.

    Ministar spoljnih poslova talibana Amir Khan Muttaqi je poslao zahtjev u pismu koje je stiglo u ponedjeljak, a UN-ov komitet će donijeti odluku. Talibani su također izabrali svog glasnogovornika Suhaila Shaheena za afganistanskog ambasadora u UN-u.

    Talibani su preuzeli kontrolu u Afganistanu prošlog mjeseca te su istakli da izaslanik svrgnute vlade više ne predstavlja zemlju. Zahtjev za učešće u debati visokog nivoa razmatra UN-ov komitet u kojem su SAD, Kina i Rusija.

    Ipak, teško je vjerovati da će se komitet sastati prije završetka sjednice u ponedjeljak. Dotad, prema pravilima UN-a, Ghulam Isaczai ostaje afganistanski ambasador u ovom globalnom tijelu. Očekuje se da će on održati govor posljednjeg dana sastanka 27. septembra, ali talibani i dalje tvrde da on “više ne predstavlja Afganistan”. Dodali su da neke zemlje također ne priznaju bivšeg predsjednika Ashrafa Ghanija kao lidera.

    Ghani je napustio Afganistan dok su talibanski militanti napredovali prema Kabulu 15. augusta, a od tada se nalazi u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

    Talibani su prethodno imali kontrolu nad Afganistanom između 1996. i 2001. godine, a ambasador vlade koja je svrgnuta je ostao predstavnik u UN-u nakon reakcije komiteta.

    Na sastanku UN-a u utorak Katar je zatražio od svjetskih lidera da ostanu u kontaktu s talibanima.

    “Bojkot bi doveo samo do polarizacije i reakcija, dok dijalog može biti plodonosan”, izjavio je katarski vladar, šeik Tamim bin Hamad Al Thani.

  • Bajden i Džonson: Priznavanje talibana mora biti koordinisano i uslovljeno

    Bajden i Džonson: Priznavanje talibana mora biti koordinisano i uslovljeno

    Premijer Velike Britanije Boris Džonson i predsjednik SAD Džozef Bajden saglasili su se da međunarodno priznavanje talibana u Avganistanu mora biti koordinisano i uslovljeno, saopštio je portparol britanskog premijera.

    On je nakon sastanka Džonsona i Bajdena u Vašingtonu rekao da su se dvojica zvaničnika saglasili da je poštovanje ljudskih prava uslov za bilo kakvo međunarodno priznavanje talibana.

    Džonson i Bajden izrazili su uvjerenje da je diplomatski pristup najbolji za sprečavanje humanitarne krize u Avganistanu, te da će to biti najbolji način da se oda počast onima koji su dali živote za mir i stabilnost u zemlji, prenio je TASS.

    Talibani su ljetos započeli veliku ofanzivu kako bi preuzeli kontrolu nad Avganistanom, nakon što su SAD najavile povlačenje iz te zemlje.

    Predsjednik Avganistana Ašraf Gani podnio je ostavku 15. avgusta i pobjegao iz zemlje, a talibani su zauzeli Kabul bez pruženog otpora.

  • Zaharova: Optužbe su pokušaj Đukanovića da obnovi vlast

    Zaharova: Optužbe su pokušaj Đukanovića da obnovi vlast

    Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izjavila je danas da su optužbe crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića na račun Rusije o miješanju u unutrašnje stvari Crne Gore pokušaj obnove vlasti pod pokroviteljstvom Đukanovića.

    Zaharova je ocijenila da grupa oko crnogorskog predsjednika uporno nastavlja da igra na crkvenu kartu, a da je cilj unijeti zabunu, podijeliti Crnogorce na prijatelje i neprijatelje i podići stepen napetosti u društvu u cilju obnove vlasti pod pokroviteljstvom Đukanovića, prenosi RIA Novosti.

    Ukazala je da se istovremeno marljivo skriva činjenica da je pod prethodnom vladom, koja je bila usmjerena na takozvani evroatlantski izbor, ignorisano mišljenje značajnog dijela stanovništva Crne Gore.

    Zaharova je ukazala da je takav prezriv odnos prema sopstvenom narodu postao izvor problema, a ne miješanje spolja.

    Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u nedjelju je optužio Rusiju i Rusku pravoslavnu crkvu za revizionizam i destabilizaciju Crne Gore u, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, pokušaju da udovolji “imperijalnim ambicijama” zvanične Moskve i “velikosrpskim ambicijama Beograda”.

  • EU bi Bosni i Hercegovini mogla ukinuti status sigurne zemlje, a odraziće se na putovanja

    EU bi Bosni i Hercegovini mogla ukinuti status sigurne zemlje, a odraziće se na putovanja

    Svake sedmice Evropska unija ažurira svoju kartu “sigurnih zemalja” za putovanja tokom pandemije koronavirusa, a s obzirom na porast broja novozaraženih u Bosni i Hercegovini postoje velike šanse da se ne nađemo na karti koja će biti dopunjena sutra.

    “Sigurne zemlje” su one koje imaju do 75 zaraženih na 100.000 stanovnika u posljednjih 14 dana, a prema posljednjim podacima Ministarstva civilnih poslova od prije sedam dana, Bosna i Hercegovina ima više od 200 zaraženih na 100.000 stanovnika što znači da definitivno ne ispunjava najvažniji uslov Evropske unije za putovanje u zemlje članice saveza.

    Sutra, 22. septembra, će ambasadori članica EU glasati za novi prijedlog liste “sigurnih zemalja” koje je izradila Slovenija, a prema saznanjima Radija Slobodna Evropa iz diplomatskih izvora u Briselu, Bosni i Hercegovini će biti ukinut status sigurne zemlje.

    Ranije tokom septembra je svim zemljama regiona postepeno ukinut ovaj status što znači da državljani regiona (a uskoro i BiH) više ne mogu putovati u Evropsku uniju bez važnog razloga, odnosno vraćene su restrikcije na turistička putovanja.

    Restrikcije na putovanja državljanima trećih zemalja je Evropska unija uvela na proljeće 2020. godine prilikom izbijanja pandemije koronavirusa,a njihov cilj bio je smanjenje širenja zaraze.