VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • CIA dokument upozoravao: BiH teško može opstati bez međunarodnog pritiska

    CIA dokument upozoravao: BiH teško može opstati bez međunarodnog pritiska

    U sklopu kolekcije deklasifikovanih dokumenata CIA i drugih američkih obavještajnih agencija, nedavno je digitalizovan dokument iz vremena rata u BiH, s kojeg je oznaka tajnosti skinuta 2015. godine.

    Riječ je o analizi pripremljenoj za tim za nacionalnu bezbjednost tadašnjeg predsjednika Bila Klintona, u kojoj se procjenjuju izgledi da BiH opstane nakon eventualnog mirovnog sporazuma.

    Predviđanja o mogućem raspadu

    U dokumentu je zaključeno da BiH teško može da opstane zbog snažnih secesionističkih težnji Srba i Hrvata, koje su, kako se navodi, imale podršku zvaničnih politika u Zagrebu i Beogradu.

    “Ekstremisti u Beogradu i Zagrebu će željeti da otklone formalnost postojanja jedinstvene bosanske države i da apsorbuju područja koja kontrolišu njihovi sunarodnici”, navedeno je u dokumentu.

    Uprkos tome, procjenjuje se da bi politička rukovodstva Srbije i Hrvatske nastojala izbjeći otvoreno kršenje međunarodno podržane ideje jedinstvene BiH.

    Uloga međunarodne zajednice

    Iako se procjena o raspadu nije ostvarila ni gotovo 30 godina kasnije, dokument jasno ističe da bi samo snažan međunarodni pritisak mogao sačuvati BiH kao državu.

    Takve analize, prema ocjenama, vjerovatno su uticale na intenzivniji angažman SAD tokom mirovnih pregovora kako bi se spriječio neuspjeh procesa.

    Promjena američke politike

    Danas se postavlja pitanje šta se dešava u situaciji kada slabi američko-evropski konsenzus koji je postojao od Dejtonskog sporazuma.

    Administracija Donalda Trampa usvojila je strategiju koja fokus američke spoljne politike vraća na zapadnu hemisferu, uz istovremeno otvorenije uplitanje u političke procese u Evropi i podršku suverenističkim pokretima.

    Time se dodatno komplikuju odnosi između Vašingtona i Brisela, ali i zajednički pristup zapadnom Balkanu.

    Stav nove administracije

    Prema riječima visokog američkog diplomate, nova administracija i dalje podržava Dejtonski sporazum i ne podržava secesionizam u BiH.

    Istovremeno, naglašava se da SAD ne žele da se miješaju u unutrašnje odnose, već da razvijaju saradnju zasnovanu na ekonomskim interesima.

    Otvorena pitanja za budućnost

    Ključno pitanje ostaje da li će SAD biti spremne da ulažu političke i finansijske resurse kako bi spriječile eventualnu destabilizaciju BiH.

    Sagovornici smatraju da bi ekonomski projekti mogli igrati stabilizujuću ulogu, ali upozoravaju da BiH, bez spoljnog pritiska, prirodno klizi ka nestabilnosti.

    U isto vrijeme, neizvjesno je i koliko dugo će Evropska unija imati strpljenja za BiH, posebno u kontekstu sve slabijeg entuzijazma za proširenje.

  • Iran poručio da će gađati američke kompanije, postoji i lista

    Iran poručio da će gađati američke kompanije, postoji i lista

    Iranska revolucionarna garda (IRGC) objavila je rok nakon kojeg planira započeti napade na američke kompanije na Bliskom istoku. Prema navodima iranskih državnih medija, taj rok ističe sutra u 20 sati po teheranskom vremenu.

    – Ignorisali ste naša ponovljena upozorenja o potrebi zaustavljanja terorističkih operacija, a danas je, kao posljedica terorističkih napada koje ste proveli vi i vaši izraelski saveznici, poginuo određen broj iranskih građana.

    Budući da su ključni elementi u planiranju i praćenju ciljeva za likvidaciju američke ICT i AI kompanije, kao odgovor na ove terorističke operacije od sada će glavne institucije koje učinkovito učestvuju u terorističkim operacijama biti smatrane legitimnim ciljevima – poručili su iz IRGC-a.

    Državni mediji objavili su i listu

    Državni mediji objavili su i listu američkih kompanija koje bi Iranska revolucionarna garda mogla gađati, uključujući niz globalno poznatih tehnoloških i industrijskih firmi.

    Među 18 kompanija koje je IRGC naveo u svojoj prijetnji nalaze se Microsoft, Google, Apple, Intel, IBM, Tesla i Boeing.

    IRGC je pozvao zaposlenike tih kompanija da “odmah napuste svoja radna mjesta”.

  • Tramp poručuje da Amerika nije spremna da objavi kraj operacije protiv Irana

    Tramp poručuje da Amerika nije spremna da objavi kraj operacije protiv Irana

    Vašington još nije spreman da objavi kraj američke vojne operacije protiv Irana ili prekid napora za obnavljanje normalnih uslova plovidbe u Ormuskom moreuzu, izjavio je predsjednik SAD Donald Tramp.

    Unekom trenutku hoću, ali ne još, naveo je američki lider u intervjuu za Si-Bi-Es njuz.

    Pozivajući se na neimenovane izvore, list Vol strit džurnal objavio je ranije, , da je Donald Tramp rekao svojim savjetnicima da je spreman da okonča kampanju protiv Irana čak i ako Ormuski moreuz ostane uglavnom zatvoren za plovidbu.

    SAD i Izrael su započeli vojnu operaciju protiv Irana 28. februara. U operaciji su pogođeni veliki iranski gradovi, uključujući Teheran. Iran je odgovorio napadima na Izrael i američke baze na Bliskom istoku.

  • Zelenski: Sutra razgovori sa SAD o završetku rata

    Zelenski: Sutra razgovori sa SAD o završetku rata

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas, 31. marta, da će 1. aprila biti održani razgovori između Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država o mogućem završetku rata, uz učešće više visokih zvaničnika, dok su u fokusu pregovora pitanje teritorija i potencijalni kompromisi između Kijeva i Moskve.

    Razgovori će biti održani u video-formatu, najavio je Zelenski.

    Teme razgovora
    “Priključiću se, oni su me takođe zamolili. O tome sam sinoć razgovarao sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom. Dogovorili smo se da on, ja, (specijalni izaslanik Stiv) Vitkof, (specijalni izaslanik Džerad) Kušner, (američki senator) Lindsi Grejem i još neki, budemo prisutni. Razgovaraćemo o tome gdje se nalazimo i koliko smo blizu trilateralnim dogovorima, makar trilateralnom sastanku. Dakle, sutra ćemo imati odgovarajuće kontakte”, rekao je Zelenski tokom obraćanja medijima povodom četvrte godišnjice oslobođenja Buče, prenosi Unian.

    Zelenski je dodao da je u pregovorima najaktuelnije pitanje teritorija, prenosi Tanjug.

    Ukrajinski kompromis
    Prema njegovim riječima, ukrajinski kompromis je spremnost da se rat zaustavi na liniji fronta, dok Rusija i dalje zahtijeva izlazak Ukrajine sa teritorije Donjecke oblasti.

    “Oni američkoj strani kažu: sada novi rokovi, za dva mjeseca zauzeće istok naše države, zauzeće Donbas. I zato Ukrajina ima dva mjeseca da se povuče. Tada će rat završiti. A ako se Ukrajina ne povuče, Rusija će zauzeti Donbas, a potom će postojati drugi uslovi. Logično pitanje je, ako im je cilj samo Donbas, zašto onda kažu da će ići dalje ako im uspije da zauzmu Donbas? Dakle, pitanje nije u Donbasu”, dodao je Zelenski.

    On je kazao da Rusiji neće poći za rukom da realizuje ovaj plan u praksi i da Moskva to razumije.

    “Rusija vrši pritisak na SAD”
    Ipak, kako je naveo, oni nastavljaju da vrše pritisak na SAD kako bi Vašington natjerao Ukrajinu na ustupke.

    “Smatram da danas Rusija vrši pritisak na Ameriku. Jer se približavaju izbori. Jasno je da SAD mora da preduzima različite korake i u unutrašnjoj i u spoljnoj politici. Mi se nadamo da ćemo u pregovorima vratiti logiku, a ne emotivnost Rusije”, kazao je Zelenski.

    Ukrajina je posljednji put razgovore sa SAD bez učešća Rusije vodila 22. marta.

    Tada je specijalni predstavnik američkog predsjednika Stiv Vitkof ocijenio razgovore kao “konstruktivne”, dok je sekretar Saveta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Ukrajine Rustem Umerov istakao napredak u usaglašavanju pozicija i daljem sužavanju neriješenih pitanja.

  • Izrael uveo smrtnu kaznu Palestincima za ubistva Izraelaca iz nacionalnih motiva

    Izrael uveo smrtnu kaznu Palestincima za ubistva Izraelaca iz nacionalnih motiva

    Izraelski parlament usvojio je u ponedjeljak zakon kojim se uvodi smrtna kazna za Palestince osuđene za ubistvo Izraelaca iz nacionalnih motiva, uz podršku izraelskog premijera Benjamina Netanijahua, dok su organizacije za ljudska prava oštro osudile mjeru kao diskriminatornu i drakonsku.

    Zakonom se, navodi AP, uvodi smrtna kazna vješanjem kao podrazumijevana kazna za Palestince sa Zapadne obale osuđene za ubistva iz nacionalnih motiva.

    Istovremeno, izraelskim sudovima daje se ovlašćenje da za sopstvene državljane izriču smrtnu kaznu ili doživotni zatvor, a zakon se neće primjenjivati retroaktivno.

    Tokom glasanja, sjednici je prisustvovao i Netaanijhu, koji je lično glasao za zakon.

    Ministar nacionalne bezbjednosti Izraela Itamar Ben-Gvir, koji je predvodio inicijativu, pozdravio je usvajanje zakona, ocijenivši ga kao dokaz snage države.

    – Od danas će svaki terorista znati, i čitav svijet će znati, da ko oduzme život, Izrael će oduzeti njegov život – izjavio je Ben-Gvir.

    Zakon bi trebalo da stupi na snagu u roku od 30 dana, dok bi izvršenje smrtne kazne trebalo da uslijedi u roku od 90 dana od izricanja presude.

    Organizacije za ljudska prava u Izraelu i Palestini, kao i međunarodne institucije, uključujući Ujedinjene nacije, oštro su kritikovali zakon, navodeći da je rasistički i da uspostavlja nejednak pravni tretman.

    Prema navodima kritičara, zakon praktično ograničava primjenu smrtne kazne na Palestince, jer vojni sudovi, koji sude Palestincima sa Zapadne obale, dobijaju nalog da izriču ovu kaznu za ubistva Izraelaca “kao čin terorizma”.

    Ti sudovi, međutim, mogu u “posebnim okolnostima” preinačiti kaznu u doživotni zatvor.

    Istovremeno, civilni izraelski sudovi, koji sude izraelskim državljanima, uključujući i Palestince sa izraelskim državljanstvom, mogu da biraju između smrtne kazne i doživotnog zatvora u slučajevima ubistava sa ciljem nanošenja štete državi ili njenim građanima.

    Pravni stručnjaci upozoravaju da takve razlike mogu da dovedu do diskriminacije u primjeni zakona, dok pojedini navode i da izraelski parlament nema nadležnost da donosi zakone za teritoriju Zapadne obale.

    Udruženje za građanska prava u Izraelu već je podnijelo žalbu najvišem sudu, ocjenjujući zakon kao “diskriminatoran po svojoj suštini”.

    Iako izraelsko zakonodavstvo formalno predviđa smrtnu kaznu za određena krivična djela, ona nije primijenjena od 1962. godine, kada je pogubljen nacistički zločinac Adolf Ajhman.

    Zakon se neće odnositi na napade Hamasa izvedene 7. oktobra 2023. godine, za koje je u pripremi poseban pravni okvir.

    Usvajanje ovog zakona, prema ocjenama AP-a, predstavlja završnicu višegodišnjih nastojanja izraelske krajnje desnice da pooštri kazne za Palestince osuđene za napade motivisane nacionalizmom.

  • Tramp: Ne može Amerika da pomaže onima koji ne pomažu njoj

    Tramp: Ne može Amerika da pomaže onima koji ne pomažu njoj

    Predsjednik SAD Donald Tramp poručio je državama koje ne žele da pomognu Americi u uklanjanju blokade Ormuskog moreuza, uključujući Veliku Britaniju, da ni Vašington neće biti tu da pomaže njima.

    On je u objavi na “Trut sošl” predložio tim zemljama ili da kupuju naftu od SAD ili da skupe hrabrosti i odu po nju u Ormuski moreuz.

    – Iran je, u suštini, desetkovan. Teži dio posla je urađen. Idite po svoju naftu! – napisao je Tramp.

  • “Politiko”: Članice G7 mogu samo da posmatraju krizu na Bliskom istoku

    “Politiko”: Članice G7 mogu samo da posmatraju krizu na Bliskom istoku

    Članice Grupe sedam /G7/ nemaju mnogo izbora i mogu samo da čekaju i posmatraju dešavanja koja se tiču krize na Bliskom istoku, piše list “Politiko”.

    U tekstu se podsjeća da su direktori centralnih banaka i ministri finansija i energetike Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Јapana, SAD i Velike Britanije juče sastali kako bi koordinisali reakcije na krizu.

    Prema pisanju “Politika”, nakon sastanka objavljena je zajednička izjava u kojoj se poziva da se ne ograničava izvoz energenata. List tvrdi da je apel upućen Rusiji i Kini.

    Prema riječima izvora lista koji su prisustvovali jučerašnjem sastanku, nesigurnost u vezi sa vremenskim okvirom potencijalnih narednih vojnih akcija SAD i Izraela u Iranu izaziva zabrinutost ministara.

    “Politiko” ističe da političari u EU nisu sposobni za preduzimanje odlučnih postupaka, jer ih je niz ranijih kriza natjerao da dodatno pojačaju potrošnju novca.

  • Rusija zaoštrava stav: Nema nafte uz ograničenja

    Rusija zaoštrava stav: Nema nafte uz ograničenja

    Rusija neće isporučivati ​​naftu zemljama koje podržavaju antitržišne mjere za održavanje ograničenja cijena, rekao je u utorak zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Andrej Rudenko.

    Rudenko je u intervjuu za ruski dnevnik “Izvestia” rekao da je energetsko tržište trenutno nestabilno, s nestašicom i rastućim troškovima energetskih resursa.

    Na pitanje o trgovini sa zemljama koje podržavaju antiruske sankcije, uključujući Japan, rekao je da je Tokio vezan obAvezama ograničenja cijena nafte ruskog porijekla, što je opisao kao “antitržišnu mjeru koja remeti lance snabdijevanja”.

    “Kao što je više puta navedeno, Rusija neće isporučivati ​​naftu zemljama koje podržavaju ovu provokativnu šemu”, rekao je.

    Dana 12. marta, američko Ministarstvo finansija objavilo je da je, kao dio promjena američke politike sankcija, odobrilo izuzetak za prodaju ruske nafte i naftnih derivata do 12. aprila.

    Američki ministar finansija Skot Besent objasnio je da je uklanjanje prodaje ruske nafte iz američkih sankcija imalo za cilj snižavanje cijena energije na globalnim tržištima zbog rata u Iranu.

    Ograničenje cijena ruske sirove nafte zemalja G7, uvedeno u decembru 2022., osmišljeno je kao mehanizam dvostruke namjene za smanjenje energetskih prihoda Moskve uz održavanje globalnih tokova nafte zabranom zapadnih pomorskih usluga za terete prodane iznad određene cijene, prenosi “Anadolija”.

  • Hiljade američkih padobranaca stiže na Bliski istok

    Hiljade američkih padobranaca stiže na Bliski istok

    Hiljade vojnika elitne 82. padobranske divizije američke vazdušno-desantne divizije počelo je da stiže na Bliski istok, dok administracija predsjednika SAD Donalda Trampa razmatra dalje korake u ratu protiv Irana, saopštili su danas 30. marta američki zvaničnici.

    Padobranci iz vojne baze Fort Brag u Sjevernoj Karolini pridružili su se hiljadama marinaca, mornara i specijalnih jedinica već raspoređenih u regionu.

    Tokom vikenda stiglo je oko 2.500 marinaca. Zvaničnici nisu precizirali tačne lokacije raspoređivanja vojnika, ali su naveli da je pojačanje dio priprema za moguće buduće operacije.

    Rizična operacija

    Misije uključuju uzimanje ostrva Harg, kontrolu naftnih ruta i vađenje obogaćenog uranijuma iz Irana, naveli su izvori, prenosi Rojters.

    Operacije na ostrvu Harg, ključnoj luci za 90 odsto iranskog izvoza nafte, ocjenjuju se kao veoma rizične zbog dometa iranskih raketa i dronova.

    Administracija takođe razmatra mogućnost upotrebe kopnenih trupa za osiguranje prolaza tankerima kroz Ormuski moreuz, uz primarnu upotrebu vazdušnih i mornaričkih snaga.

    Trampovo upozorenje

    Tramp je danas izjavio da SAD vode razgovore sa “razumnijim režimom” kako bi se okončao rat u Iranu, uz upozorenje Teheranu da otvori Ormuški moreuz ili rizikuje američke napade na naftne i energetske objekte.

    Od početka operacije 28. februara, SAD su izvele napade na više od 11.000 ciljeva, povrijeđeno je više od 300 vojnika, dok je 13 pripadnika oružanih snaga poginulo u okviru Operacije “Epski bjes”.

  • Konzervativci razmatraju zabranu brakova među rođacima u Britaniji

    Konzervativci razmatraju zabranu brakova među rođacima u Britaniji

    Britanska Konzervativna partija razmatra mogućnost zabrane brakova među bliskim rođacima u okviru revizije politika o integraciji, uz obrazloženje da ta praksa utiče na društvenu koheziju, izjavila je liderka stranke Kemi Badenok.

    Badenok je izjavila da brakovi među prvim rođacima, koji su i dalje legalni u Ujedinjenom Kraljevstvu, mogu da doprinesu društvenoj segregaciji i jačanju zatvorenih zajednica.

    Takva praksa je, prema njenim riječima, prisutna u pojedinim zajednicama britanskih Pakistanaca, a postala je vidljivija nakon više talasa imigracije sa indijskog potkontinenta.

    Medicinski stručnjaci, navodi britanski portal, ukazuju da brakovi među srodnicima mogu da povećaju rizik od urođenih anomalija i nasljednih bolesti, uključujući cističnu fibrozu, iako je britanska Nacionalna zdravstvena služba ranije saopštila da većina takvih brakova nema negativne zdravstvene ishode kod djece.

    U tom kontekstu, konzervativci su pokrenuli reviziju politike pod nazivom “kultura i integracija” uoči narednih opštih izbora.

    – Britanska kultura i britanske vrednosti su važne. Potrebni su nam društvena kohezija i integracija – izjavila je Badenok, dodajući da “nije prihvatljivo da se ljudi izdvajaju u sopstvene zajednice”.

    Revizija konzervativaca obuhvata i razmatranje zabrane burki i drugih pokrivanja lice, poput nikaba, iako je Badenok izrazila sumnju u mogućnost sprovođenja takvih mjera zbog ograničenih policijskih resursa.

    Ona je istakla da je njen fokus prije svega na pitanjima brakova među rođacima, šerijatskih sudova i šire integracije, uključujući položaj žena i vaspitanje djece.