VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Zelenski o pregovorima u Ženevi: Napretka ima, ali razgovori će biti nastavljeni

    Zelenski o pregovorima u Ženevi: Napretka ima, ali razgovori će biti nastavljeni

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je danas, 18. februara, da su trilateralni pregovori u Ženevi između Ukrajine, Sjedinjenih Američkih Država i Rusije bili teški, ali da su se strane dogovorile da razgovori budu nastavljeni.

    “Vidimo da je postignut napredak, ali za sada se stavovi razlikuju jer su pregovori bili teški”, rekao je Zelenski novinarima, prenosi Ukrinform.

    Zelenski je istakao da postoji napredak po vojnim pitanjima, naime u praćenju prekida vatre, ali da o političkim pitanjima – teritorijama, nuklearnoj elektrani u Zaporožju i drugim osjetljivim pitanjima – stavovi strana ostaju različiti.

    Istakao je da je postignut dogovor da će primirje pratiti i američka strana i to je ocijenio kao konstruktivno.

    Umerov: Cilj ostaje pravedan i održiv mir
    Istovremeno, sekretar Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Ukrajine Rustem Umerov rekao je novinarima da je postignut napredak tokom drugog dana trilateralnih pregovora u Ženevi.

    “Razgovori su bili intenzivni i suštinski”, rekao je Umerov, navodeći da je razjašnjen niz pitanja i da cilj Ukrajine ostaje pravedan i održiv mir, prenosi Tanjug.

  • Merc ljut na Rubija

    Merc ljut na Rubija

    Njemački kancelar Friedrich Merz izrazio je iritaciju zbog ovacija koje je američki državni sekretar Marco Rubio dobio na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji.

    „Nisam bio u sali, a čak i da jesam, bilo bi mi teško da ustanem“, rekao je Merz u političkom podcastu Machtwechsel („Promjena vlasti“), koji bi trebalo da bude objavljen u srijedu.

    “Trump u prijateljskijem pakovanju”

    Merz je naveo da Rubiov govor nije bio toliko konfrontirajući kao onaj koji je prošle godine na istoj konferenciji održao američki potpredsjednik J.D. Vance, ali je dodao da je to i dalje bio predsjednik Donald Trump „u prijateljskijem pakovanju“.

    Objašnjavajući reakciju publike, Merz je kazao da je prisutne obradovalo to što je na čelu sale stajao Amerikanac koji im se i dalje obraća kao prijateljima.

    „Samo to je izazvalo određenu emociju. Meni to ne bi bilo dovoljno, ali očigledno je bilo dovoljno za salu“, rekao je.

    Partnerstvo pod američkim uslovima

    Rubio je u subotu govorio u prilog revitalizaciji transatlantskog partnerstva. Istovremeno je, međutim, jasno stavio do znanja da takvu saradnju vidi isključivo pod uslovima koje oblikuje Trumpova administracija.

    Na prošlogodišnjem skupu u Minhenu, Vance je oštro kritikovao evropske saveznike i fokusirao se na kulturne podjele, u govoru koji je široko protumačen kao dodatno produbljivanje razlika između Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije.

    U intervjuu, Rubio je rekao da se ne ograđuje od Vanceovog govora, ali da je želio objasniti razloge politike Trumpove administracije.

    Različiti stilovi, slična agenda

    Rubio (54), dugogodišnji antikomunistički „jastreb“, prihvatio je Trumpov agresivniji pristup, uz nastojanje da u privatnosti traži prostor za postizanje dogovora.

    Vance (41), relativno nov u politici i najpoznatiji po memoarima o životu u malim sredinama Ohaja i Kentuckyja, personifikuje antiestablišmentski senzibilitet pokreta Maga i Trumpovu sklonost ka disruptivnom i nepredvidivom sklapanju sporazuma.

  • Sijarto: Lažne izjave da Ukrajina brani Evropu

    Sijarto: Lažne izjave da Ukrajina brani Evropu

    Mađarska smatra lažnim izjave ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog i evropskih lidera da Ukrajina, navodno, brani Evropu, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto.

    On je u intervjuu za “Si-En-En turk” naglasio da ukrajinski sukob nije rat koji vodi Evropa.

    “Stoga smatram da su izjave ukrajinskih i evropskih lidera da Ukrajina, navodno, štiti Evropu velika laž”, rekao je Sijarto.

  • UN stručnjaci: Epsteinovi dosijei ukazuju na mogući zločin protiv čovečnosti

    UN stručnjaci: Epsteinovi dosijei ukazuju na mogući zločin protiv čovečnosti

    Milioni dosijea povezanih sa seksualnim prestupnikom Jeffrey Epstein ukazuju na postojanje „globalnog kriminalnog poduhvata“ koji je izvršavao dela koja ispunjavaju zakonski prag zločina protiv čovečnosti.

    Ovu informaciju potvrdio je panel nezavisnih stručnjaka koje je imenovalo Vijeće Ujedinjenih nacija za ljudska prava.

    Stručnjaci su naveli da su zločini opisani u dokumentima koje je objavilo američko Ministarstvo pravde počinjeni u kontekstu rasizma, korupcije i ekstremne mizoginije. Kako su istakli, ti zločini pokazuju dehumanizaciju žena i devojčica.

    „Razmere, priroda, sistematski karakter i transnacionalni domet ovih zločina nad ženama i devojčicama toliko su ozbiljni da bi neki od njih mogli razumno dostići zakonski prag zločina protiv čovečnosti“, navodi se u saopštenju.

    Stručnjaci su ocenili da navodi sadržani u dosijeima zahtevaju nezavisnu, temeljnu i nepristrasnu istragu, kao i pokretanje istraga o tome kako je bilo moguće da se takvi zločini čine tako dugo.

    Zakon, koji je Kongres odobrio uz široku dvostranačku podršku u novembru, zahteva da svi dosijei vezani za Epsteina budu javni.

    Stručnjaci UN-a izrazili su i zabrinutost zbog ozbiljnih propusta u poštovanju propisa i lošeg redigovanja koje je otkrilo osetljive informacije o žrtvama. U do sada objavljenim dokumentima identifikovano je više od 1.200 žrtava.

    Objavljivanje dokumenata otkrilo je Epsteinove veze sa brojnim istaknutim ličnostima iz politike, finansija, akademske zajednice i biznisa, i pre i nakon što se 2008. godine izjasnio krivim za optužbe za prostituciju, uključujući podvođenje maloletne devojčice.

  • Mogući masovni otkazi i zatvaranje fabrika u Njemačkoj

    Mogući masovni otkazi i zatvaranje fabrika u Njemačkoj

    Njemački automobilski gigant Volkswagen suočava se s jednim od najvećih izazova u posljednjim decenijama.

    Prema izvještajima međunarodnih medija, uključujući Guardian i Reuters, uprava kompanije razmatra oštre mjere štednje koje bi mogle uključivati masovno smanjenje broja zaposlenih, ali i zatvaranje pojedinih fabrika u Njemačkoj.

    Kompanija planira smanjenje troškova za čak 20 odsto do 2028. godine kako bi povećala konkurentnost u eri električne mobilnosti i odgovorila na sve jači pritisak kineskih proizvođača.

    Za razliku od prethodnog „Performance programa“, koji je bio fokusiran uglavnom na osnovni Volkswagen brend, novi plan restrukturiranja mogao bi obuhvatiti cijelu grupaciju, uključujući Audi, Škodu i Porsche.

    Cilj je spuštanje takozvane break-even tačke – nivoa prodaje potrebnog da kompanija posluje bez gubitaka. Uprava smatra da su trenutni troškovi previsoki u odnosu na usporavanje potražnje i rast konkurencije.

    Prema navodima Reutersa, u opticaju su i scenariji koji podrazumijevaju zatvaranje najmanje nekoliko proizvodnih pogona u Njemačkoj, što bi predstavljalo presedan za kompaniju koja je decenijama bila simbol industrijske stabilnosti te zemlje.

    Kina više nije oslonac

    Jedan od ključnih razloga za restrukturiranje jeste slabljenje pozicije Volkswagena na kineskom tržištu, koje je godinama bilo glavni izvor rasta.

    Domaći proizvođači električnih vozila, poput BYD-a i drugih brendova, preuzimaju sve veći tržišni udio, dok potražnja za tradicionalnim modelima opada. Istovremeno, Volkswagen ulaže milijarde eura u razvoj električnih vozila i softverskih platformi, što dodatno opterećuje bilans.

    Kompanija se sada nalazi između dvije paralelne obaveze – mora ubrzati prelazak na električnu mobilnost, ali i održati proizvodnju vozila sa motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem za tržišta gdje potražnja još postoji.

    Socijalni i politički pritisak

    Najosjetljivije pitanje ostaje broj zaposlenih. Volkswagen već planira smanjenje radne snage kroz programe prijevremenog penzionisanja i nepopunjavanje upražnjenih radnih mjesta, ali sindikati upozoravaju da bi eventualno zatvaranje fabrika izazvalo snažne reakcije.

    Njemačka auto-industrija tradicionalno ima snažnu sindikalnu strukturu i bliske veze sa politikom, zbog čega će svaki potez uprave biti pod lupom javnosti.

    Analitičari ocjenjuju da je pred Volkswagenom jedna od najtežih faza u njegovoj istoriji – balansiranje između smanjenja troškova, tehnološke transformacije i očuvanja socijalnog mira.

  • Iran predstavio nove ideje za sporazum o nuklearnom programu

    Iran predstavio nove ideje za sporazum o nuklearnom programu

    Iran je tokom aktuelnih nuklearnih pregovora u Ženevi iznio nove prijedloge, uključujući privremenu pauzu u obogaćivanju uranijuma i mogućnost ekonomske saradnje sa Sjedinjenim Američkim Državama, objavio je Vol strit džurnal.

    Pozivajući se na američke, iranske i regionalne diplomate, list navodi da je Teheran signalizirao spremnost da dio svojih zaliha uranijuma obogaćenog do 60 odsto pošalje u treću zemlju, poput Rusije. Takav potez mogao bi odgovoriti na jednu od ključnih zabrinutosti Vašingtona u vezi sa iranskom sposobnošću brzog razvoja nuklearnog oružja.

    Iranski zvaničnici su, takođe, iznijeli mogućnost pauziranja aktivnosti obogaćivanja do tri godine. Ipak, diplomate navode da je obogaćivanje već značajno usporeno nakon američkih i izraelskih udara prošlog juna, koji su teško oštetili glavna iranska nuklearna postrojenja.

    Uprkos signalima fleksibilnosti, Teheran nije pristao na demontažu svoje infrastrukture za obogaćivanje, što Vašington smatra ključnim uslovom za trajni sporazum.

    Predsjednik Donald Tramp, koji je nadgledao značajno američko vojno jačanje u regionu, izjavio je da je i dalje indirektno uključen u pregovore u Ženevi te upozorio na posljedice ukoliko diplomatija ne uspije.

    „Ne mislim da žele posljedice nepostizanja sporazuma. Žele postići sporazum“, rekao je Tramp novinarima.

    Državni sekretar Marko Rubio iznio je šire američke ciljeve, uključujući ograničenja iranskog balističkog raketnog programa, restrikcije regionalnih aktivnosti Teherana te pitanja ljudskih prava.

    Zamjenik iranskog ministra spoljnih poslova Hamid Ganbari izjavio je da je Teheran spreman da razgovara o poslovnoj saradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama, uključujući naftu i gas, investicije u rudarstvo i kupovinu aviona, ukoliko sankcije budu ukinute.

    Ministar spoljnih poslova Abas Aragči kazao je da je u Ženevu stigao sa „konkretnim idejama“ za pravedan i uravnotežen sporazum, ali je naglasio da „pokoravanje pred prijetnjama“ nije opcija.

    Iran je takođe predložio uspostavljanje regionalnog konzorcijuma za proizvodnju nuklearnih gorivnih ploča, ali je insistirao da se proizvodni proces odvija unutar zemlje, uslov koji američki zvaničnici, prema navodima, odbacuju.

    Iranski zvaničnici više puta su tvrdili da Vašington nije jasno definisao kakvo bi ublažavanje sankcija bilo ponuđeno u zamjenu za nuklearne ustupke. U najmanju ruku, Teheran traži pristup približno šest milijardi dolara prihoda od nafte koji su trenutno ograničeni u Kataru.

    Prema nuklearnom sporazumu iz 2015. godine, sankcije su ublažene u zamjenu za stroga ograničenja obogaćivanja. Predsjednik Tramp povukao je Sjedinjene Američke Države iz tog sporazuma 2018. godine, ocijenivši ga jednostranim i nedovoljnim.

    Pregovori u Ženevi predstavljaju drugu rundu razgovora u dvije sedmice, nakon ranijih sastanaka u Omanu. U međuvremenu, Sjedinjene Američke Države su povećale vojno prisustvo u regionu, raspoređujući nosače aviona Džeral R. Ford i Abraham Linkoln, zajedno sa dodatnim pomorskim i vazdušnim kapacitetima.

    Iako diplomatski kanali ostaju otvoreni, ključno pitanje ostaje neriješeno: Vašington zahtijeva potpuno okončanje obogaćivanja uranijuma, dok Teheran, čini se, nudi samo privremene ili djelimične mjere.

  • Kako su prošli pregovori u Ženevi

    Kako su prošli pregovori u Ženevi

    Prvog dana trilateralnih pregovora između Rusije, Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država u Ženevi o rješavanju sukoba u Ukrajini sastanci su trajali više od četiri sata, prema nekim izvorima više od šest sati i bili su veoma napeti.

    U hotelu Interkontinental sastale su se delegacije tri zemlje, tim Rusije činilo je više od 20 ljudi, na čelu sa Vladimirom Medinskim.

    Oni su dobili jasne upute od predsjednika Vladimira Putina, dok, s druge strane, ukrajinska delegacija nije bila tako složna.

    Navodno su se, prije samog sastanka, pojavile ozbiljne nesuglasice, između Kirila Budanova, šefa kabineta lidera kijevskog režima Vladimira Zelenskog i ostatka delegacije.

    Kako pišu zapadni mediji, Budanov smatra da bi brz sporazum sa Rusijom pod okriljem Vašingtona bio povoljniji za Kijev, jer bi se “prozor mogućnosti uskoro mogao zatvoriti”, dok drugi predstavnici ukrajinske delegacije u Ženevi, koji su i dalje pod uticajem stavova bivšeg šefa kijevske administracije Andreja Јermaka, nisu skloni takvom scenariju.

    Prema informacijama sa lica mjesta, pregovori su bili izuzetno intenzivni.

    – Sastanci u Ženevi imali su bilateralni i trilateralni karakter. Dijalog se odvijao u formatu rusko-američkih, rusko-ukrajinskih, kao i rusko-američko-ukrajinskih pregovora – naveo je izvor iz pregovaračkog tima za RT.

    Prije svega, viđene su provokacije ispred samog hotela, kada se nekolicina ukrajinskih aktivista okupila i vređala ruske novinare.

    Glavni ukrajinski pregovarač Rustem Umerov, šef Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu, rekao je u saopštenju da su se današnji razgovori fokusirali na “praktična pitanja i mehaniku mogućih odluka”.

    – Velika pitanja, veliki kompromisi – rekao je izvor TASS-a upitan o tome šta je bilo na stolu.

    Agencija RIA Novosti kontaktirala je Trejsi Braun, američkog stručnjaka za govor tijela, koja je analizirala snimke iz predvorja hotela.

    – Mogu da kažem samo jedno – niko iz redova ukrajinske delegacije nije zadovoljan. Namrštene obrve, stisnute ili blago spuštene usne… Ne žele ničega da se odreknu – rekla je Trejsi Braun.

    TASS je prethodno naveo da će se pregovori odvijati o najmanje pet pitanja: teritorijalnom, vojnom, političkom, ekonomskom, kao i o “različitim aspektima bezbjednosti”.

    Zelenski je naravno ponovo optužio Rusiju da joj “odgovara rat”, iako je “Ukrajina spremna za mir”, a onda i navodno svojoj pratnji poručio da organizuje direktan sastanak sa Putinom.

    Američki “Aksios” piše i da je Zelenski takođe spreman da razgovara o povlačenju trupa iz Donbasa, pod uslovom, kako dodaju, da Rusija povuče svoje snage na uporedivu udaljenost.

    Predstavnici Italije, Njemačke, Francuske i Velike Britanije doputovali su u Ženevu, iako Evropska unija nije bila pozvana za pregovarački sto.

    Oni su, kao i više puta ranije, pokušali da se umiješaju u pregovore, zbog čega su doputovali u švajcarski grad, ali u tome nisu uspjeli.

    – Danas su, na marginama pregovora, planirani razgovori evropskih savjetnika za nacionalnu bezbjednost sa delegacijama Ukrajine i SAD. Njemačka, Francuska, Britanija i Italija posmatraju treću pregovaračku sjednicu, koja slijedi nakon prve dvije održane u Abu Dabiju – rekao je izvor agencije RIA Novosti.

    Na čelu nepozvane britanske delegacije nalazi se DŽonatan Pauel, koji je svojevremeno rekao da je NATO postupio ispravno bombardovanjem Јugoslavije i priznao da je London vršio pritisak na SAD da izvedu i kopnenu operaciju protiv srpskih snaga.

    – Klintonova administracija oklijevala je da pošalje kopnene trupe nakon onoga što se dogodilo u Somaliji. Vršili smo pritisak, jer smo bili u pravu kada smo vjerovali da se rat ne može dobiti iz vazduha. Uradili smo pravu stvar i (predsjednik Srbije Slobodan) Milošević je srušen. Ali nikada nismo uspjeli da obezbijedimo podršku UN za rat zbog ruskog veta – rekao je tada Pauel.

    Pregovori se nastavljaju u srijedu, ali još nije poznato da li će biti riječi o teritorijalnim ustupcima, najvećoj tački sporenja dvije suprotstavljene strane.

    Inače, zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Mihail Galuzin poručio je nedavno u intervjuu za TASS je da je Moskva pooštrila svoju pregovaračku poziciju nakon napada Kijeva na rezidenciju ruskog predsjednika Vladimira Putina 29. decembra 2025. godine, i taj stav je saopšten pregovaračima u Abu Dabiju.

    – Što se tiče promjena u našoj pregovaračkoj poziciji, mogu samo da potvrdim da su se dogodile. Ne bih želio javno da ulazim u detalje, ali ću jednostavno napomenuti da je naša pooštrena pozicija saopštena učesnicima radne grupe Rusija-SAD-Ukrajina za pitanja bezbjednosti održane u Abu Dabiju 4. i 5. februara – istakao je ruski zvaničnik.

  • Tramp: Pokrenut trgovinski sporazum između SAD i Јapana, investicije vrijedne 550 milijardi dolara

    Tramp: Pokrenut trgovinski sporazum između SAD i Јapana, investicije vrijedne 550 milijardi dolara

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da je pokrenut trgovinski sporazum između SAD i Јapana koji obuhvata investicije vrijedne 550 milijardi dolara.

    – Јapan sada zvanično i finansijski otpočinje prvi set investicija u okviru svoje obaveze da uloži 550 milijardi dolara u Sjedinjene Američke Države, što je dio našeg Istorijskog trgovinskog sporazuma za revitalizaciju američke industrijske baze, stvaranje stotina hiljada odličnih američkih radnih mjesta i jačanje naše nacionalne i ekonomske bezbjednosti kao nikada do sada – rekao je Tramp u objavi na društvenoj mreži Truth Social.

    On je najavio tri “ogromna” projekta u strateškim oblastima nafte i gasa u Teksasu, proizvodnje električne energije u Ohaju i kritičnih minerala u DŽordžiji.

    – Obim ovih projekata je toliko veliki da se ne bi mogao realizovati bez jedne veoma posebne reči – tarife. Gasna elektrana u Ohaju biće najveća u istoriji, postrojenje za tečni prirodni gas u Američkom zalivu će pokrenuti izvoz i dalje unaprijediti energetsku dominaciju naše zemlje, a naše postrojenje za kritične minerale će okončati našu glupu zavisnost od stranih izvora – rekao je Tramp.

  • Zelenski traži sastanak sa Putinom

    Zelenski traži sastanak sa Putinom

    krajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je u utorak uveče, 17. februara, da je ukrajinskom pregovaračkom timu u Ženevi naložio da pokrene pitanje budućeg sastanka sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i ocijenio da je takav sastanak najbolji način da se postigne proboj u mirovnim pregovorima.

    Rusija želi da okonča rat

    Zelenski je u telefonskom intervjuu za Aksios rekao i da su mu američki specijalni izaslanik Stiv Vitkof i zet američkog predsjednika Donalda Trampa, Džared Kušner, koji predvode američku delegaciju na pregovorima u Ženevi, rekli da Rusija iskreno želi da okonča rat i da bi trebalo da koordinira sa svojim pregovaračkim timom na toj osnovi prije razgovora, ali da je on mnogo pesimističniji.

    Dodao je da „nije fer“ to što američki predsjednik Tramp javno poziva Ukrajinu, a ne Rusiju, da napravi ustupke radi mira, te da se do trajnog mira ne može doći tako što bi se „dala pobjeda“ ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

    „Nadam se da je to samo njegova taktika, a ne odluka“, rekao je Zelenski.

    Američki prijedlog

    Aksios navodi da su američki učesnici u pregovorima predložili da se ukrajinske snage povuku iz dijelova Donbasa koje trenutno drže i da dozvole da to područje postane demilitarizovana „slobodna ekonomska zona“, dok Vašington nije zauzeo stav o tome koja bi zemlja imala suverenitet nad tom teritorijom.

    Zelenski je kazao da je spreman da razgovara o povlačenju ukrajinskih trupa, ali je pozvao Moskvu da povuče svoje snage na ekvivalentnu udaljenost i odbacio rusku pretenziju na suverenitet nad zonom Donbasa.

    Prema njegovim riječima, tokom pregovora koji su juče održani u Ženevi, ruski zvaničnici su obećali da će se konsultovati sa Moskvom i vratiti sa detaljnim stavom o teritorijalnom pitanju.

    Dogovor za referendum

    Zelenski je naveo i da su se Vašington i Kijev složili da svaki sporazum mora biti predstavljen ukrajinskom narodu na referendumu, kao i da vjeruje da bi taj sporazum, ukoliko bi podrazumijevao jednostavno povlačenje ukrajinske strane iz Donbasa, bio odbijen.

    „Emotivno, ljudi ovo nikada neće oprostiti. Nikada. Neće oprostiti… meni, neće oprostiti (SAD)“, rekao je Zelenski.

    Ocijenio je da bi ukrajinski narod prihvatio sporazum kojim bi se zamrznule trenutne linije fronta u Donbasu, kao što je plan u dva druga ukrajinska regiona gdje je Rusija zauzela teritoriju.

    „Mislim da ako u dokument stavimo… da ostajemo tamo gdje ostajemo na liniji kontakta, mislim da će ljudi to podržati na referendumu. To je moje mišljenje“, istakao je Zelenski.

    Predsjednički izbori

    Zelenski je rekao i da je moguće da se novi predsjednički izbori u Ukrajini održe uz referendum o mirovnom sporazumu sa Rusijom.

    Prema njegovim riječima, izbori bi se eventualno mogli održati tokom krhkog primirja, dok bi on mogao da učestvuje na njima.

    „Zavisiće od ljudi. Vidjećemo šta žele“, kazao je Zelenski.

    Pristanak na primirje

    Dodao je da je Rusija, za sada, pristala samo na jednodnevno primirje kako bi Ukrajina organizovala i održala nacionalne izbore, umjesto 60 dana koliko Zelenski smatra da je potrebno.

    Zelenski je rekao da je ruski stav o jednodnevnom primirju za održavanje izbora apsurdan i da je mogući pokazatelj da Moskva nije spremna za istinski mir, prenosi Tanjug.

  • Zelenski izrazio strah da je Tramp već donio odluku koja nije u korist Kijeva

    Zelenski izrazio strah da je Tramp već donio odluku koja nije u korist Kijeva

    Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski rekao je da će Ukrajinci odbaciti potencijalni mirovni sporazum ako on uključuje jednostrano povlačenje ukrajinskih trupa iz Donbasa.

    Istovremeno, Zelenski vjeruje da ako sporazum uključuje zamrzavanje trenutnih linija fronta u regionu, Ukrajinci bi ga mogli prihvatiti.

    On je ocijenio da nije fer da američki predsjednik Donald Tramp javno zahtijeva ustupke od Kijeva zarad mirovnog sporazuma, a to ne traži od Moskve.

    – Nadam se da je to samo njegova taktika, a ne odluka – naveo je Zelenski, nakon što je Tramp ranije ovog mjeseca rekao da Zelenski treba da načini korak ka mirovnom sporazumu.

    Zelenski je intervjuu za “Aksios” rekao da su se Sjedinjene Države i Ukrajina saglasile da svaki sporazum mora biti podnesen na referendum. On nije isključio mogućnost da će predsjednički izbori biti raspisani uz referendum.

    Zelenski je rekao i da je upozorio specijalnog izaslanika američkog predsjednika Donalda Trampa, Stiva Vitkofa, i zeta DŽareda Kušnera da ne vrše pritisak na njega da podrži mirovni sporazum koji bi ukrajinski građani smatrali “neuspješnom pričom”.

    Zelenski je dodao da su ga američki zvaničnici ohrabrili da koordinira sa svojim timom prije pregovora, kao i da američka strana vjeruje da je Rusija iskreno zainteresovana za okončanje sukoba.

    “Aksios” je objavio da je Vašington predložio da se ukrajinske trupe povuku iz područja Donbasa koje trenutno kontrolišu i da teritorija postane demilitarizovana “slobodna ekonomska zona”, bez preciziranja koja bi država imala suverenitet nad tim područjem.

    Kako navodi “Aksios” Zelenski je spreman da razgovara o povlačenju snaga, pod uslovom da i Moskva povuče svoje trupe na istu udaljenost i da ne polaže pravo na suverenitet nad tom zonom.

    Ženeva je danas bila domaćin razgovora predstavnika SAD, Ukrajine i Rusije, a delegacije su se saglasile da sutra nastave pregovore.