VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Putin: “Evropski prasići” žele da profitiraju od kolapsa Rusije

    Putin: “Evropski prasići” žele da profitiraju od kolapsa Rusije

    Ruski predsjednik Vladimir Putin nazvao je danas, 17.decembra, evropske lidere “prasićima” i optužio ih da su se pridružili prethodnoj američkoj administraciji koja je, kako je rekao, namjerno usmjerila situaciju ka oružanom sukobu.

    Putin je rekao da su se “ulizice iz Evropske unije” pridružile radu prethodne američke administracije zbog profita i da su zapadne zemlje vjerovale da će moći da unište Rusiju za kratko vrijeme, prenose RIA Novosti.

    “Evropski prasići su se odmah pridružili radu prethodne američke administracije, nadajući se da će profitirati od kolapsa naše zemlje”, rekao je Putin na proširenom sastanku kolegijuma ruskog Ministarstva odbrane.

    Putin je rekao i da će Rusija ostvariti svoje teritorijalne ciljeve u Ukrajini ili diplomatijom ili vojnom silom, prenosi Gardijan.

    Ruski predsjednik je naveo da će ciljevi onoga što Moskva naziva svojom “specijalnom vojnom operacijom” biti ispunjeni “bezuslovno”.

    “Ako ne žele suštinsku diskusiju, onda će Rusija osloboditi svoje istorijske zemlje na bojnom polju”, rekao je Putin.

    Putin je negirao da Moskva planira invaziju na teritoriju zemalja članica NATO, tvrdeći umjesto toga da je alijansa počela da se priprema za mogući vojni sukob sa Rusijom, prenosi Tanjug.

  • Rusija tuži Evropu za 193 milijarde evra

    Rusija tuži Evropu za 193 milijarde evra

    Odluka Rusije da na sudu traži odštetu od Evrope u iznosu od oko 193 milijarde evra zbog pokušaja Evropske unije da ukrade zamrznutu rusku imovinu predstavlja promišljenu pravnu strategiju kojom Moskva štiti svoje interese i stvara osnovu za moguće kontramjere.

    Ruski stručnjaci preciziraju da bi Rusija mogla da pokrene konfiskaciju evropske imovine na svojoj teritoriji, ali i u trećim – prijateljskim zemljama.

    Eskperti napominju da se podnošenje tužbe smatra logičnim i promišljenim korakom – to nije politički gest, već način da se ruska pozicija fiksira u pravnom polju i stvori zakonita osnova za dalje zahtjeve. Za pravnu državu, to je jedini mogući format reakcije.

    – Prije svega, mi smo ih nekoliko puta upozoravali i postojala je nada da će se ljudi urazumiti i da neće plijeniti našu imovinu, ali su oni donijeli drugačiju odluku. Pres-služba njemačkog Bundestaga je, nakon završetka pregovora koji su vođeni između Ukrajine, Amerike i Evropske unije, isticala potrebu za kompenzacijom štete koju je Rusija nanijela Ukrajini. Na taj način su suverena sredstva Rusije u Evropskoj uniji bila zamrznuta. Dakle, oni su zamrzli rusku imovinu, a mi na to sada odgovaramo. Oni su uvjereni da im se ništa neće dogoditi. Postoji čuvena izjava Kaje Kalas koja je upitala kojem sudu bi se Rusija žalila i koji sudija bi uopšte presudio u korist Rusije? Dobila je odgovor – podnijeli smo tužbu – kaže ruski ekspert Јurij Svetov.

    Svetov napominje da se Belgija za sada odupire pritisku EU po pitanju zamrznutih ruskih aktiva za Kijev, jer se plaši da bi mogla da postane meta pravnih i finansijskih odmazdi Moskve, pa zato belgijska vlada zahtijeva pravno obavezujuće garancije od svih zemalja EU da će u potpunosti preuzeti finansijski i pravni rizik Brisela koji bi nastao kao posljedica odgovora Rusije.

    On ocjenjuje da je reakcija Moskve snažan signal upozorenja Zapadu i to “ne više riječima, već sudskom tužbom”.

    – Pozicija belgijske vlade je nepromijenjena – oni traže opšte garancije da sva odgovornost neće pasti samo na Belgiju. Upravo zbog toga je i podnijeta tužba. Mi sve prebacujemo u pravnu ravan. Za sada je to samo naša tužba, ali ako se sve nastavi, onda ćemo kao kompenzaciju početi da oduzimamo onu imovinu koja se nalazi u Rusiji – kaže Svetov.

    Ruski stručnjaci napominju da Rusija ima sporazume sa nizom zemalja o međusobnom priznavanju odluka arbitražnih sudova. Samim tim, ako presuda bude u korist Moskve, Centralna banka Rusije može zatražiti konfiskaciju državne imovine EU u Rusiji i na teritoriji drugih država.

    Prema navodima eksperata, Rusija ima mogućnost da se osloni na mehanizme priznavanja i izvršenja sudskih odluka u drugim zemljama, kao i da koristi nacionalne sudove trećih država radi zaštite svojih imovinskih prava.

    Ocjene su i da će za “Јuroklir” ova situacija predstavljati “ozbiljan stres-test”. Kompanija se trenutno nalazi između političkih očekivanja evropskih vlasti i rizika od obimnih pravnih zahtjeva jednog od najvećih suverenih klijenata u svojoj istoriji. Klining infrastruktura po svojoj prirodi počiva na reputaciji neutralnog i predvidivog posrednika, a narušavanje tog principa neizbježno se odražava na cijeli sistem.

    Ukoliko bi ruska sredstva bila predata trećoj strani, to bi smanjilo povjerenje u Evropsku uniju i izazvalo ogroman odliv kapitala iz evrozone, kao i ekonomske potrese u Evropi.

    Na pitanje kakva je sudbina zamrznute ruske imovine u inostranstvu Svetov kaže – različita.

    – Amerikanci, na primjer, računaju da će ta sredstva, pod njihovom kontrolom, biti upotrebljena za projekte obnove Ukrajine. Evropljani bi željeli da taj novac uzmu kako bi u naredne dvije godine snabdijevali Ukrajinu oružjem, ili da ga kasnije koriste kao reparacije. Trenutno je tu previše nagađanja i pretpostavki. Mislim da ne treba žuriti, tim pitanjima se bave stručnjaci. Postoji jedna lijepa izreka, koja kaže da ‘novac voli tišinu’, i upravo se te tišine naše rukovodstvo do sada držalo. Bilo je tiho, a onda je iznenada pripremljena tužba za sud. I slijedeći koraci se takođe pripremaju, pa zato ne želim da iznosim pretpostavke. Ponavljam, to je posao stručnjaka – zaključio je ekspert.

    Za razliku od neprijateljskih zemalja koje djeluju van pravnih okvira, Centralna banka Rusije odlučila je da djeluje preko sudova, a ruski stručnjaci su uvjereni da će u okviru ruskog pravnog sistema po pitanju tužbe biti donesena pozitivna odluka.

    Centralna banka Rusije je podnijela tužbu protiv depozitara “Јuroklir” u iznosu od 18 biliona rubalja, odnosno oko 193 milijarde evra, saopštila je pres-služba Moskovskog arbitražnog suda.

    Nakon početka ruske Specijalne vojne operacije, zemlje EU i G7 zamrzle su skoro polovinu ruskih zlatnih i deviznih rezervi, oko 300 milijardi evra.

    Od toga se više oko 210 milijardi evra nalazi u EU, uključujući 185 milijardi evra na računima belgijskog “Јuroklira”, jednog od najvećih svjetskih sistema za kliring. Plan EU predviđa korišćenje zamrznutih ruskih sredstava za finansiranje Ukrajine, iako se pojedine države Unije protive ovoj inicijativi.

    Centralna banka je saopštila da je donijela ovu odluku u vezi sa nezakonitim radnjama depozitara “Јuroklir”, kao i zbog mehanizama koje zvanično razmatra Evropska komisija za direktno ili indirektno korišćenje imovine Banke Rusije bez njene saglasnosti.

  • Orban: Srbija je ključna zemlja regiona, tretman prema njoj je sramotan

    Orban: Srbija je ključna zemlja regiona, tretman prema njoj je sramotan

    Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je večeras da je Srbija ključna zemlja regiona i da su tretman i ponašanje EU prema Srbiji sramotni.

    On je uoči početka samita EU-Zapadni Balkan u Briselu, a na pitanje šta misli o nedolasku Srbije na samit, rekao da je Zapadni Balkan ekonomski zlatna rezerva za Evropsku uniju, a da je Srbija ključna zemlja za odbranu Evrope od migracija.

    – Dakle, bez Srbije ne možemo ništa da uradimo. A ono što se ovdje dešava, mislim na tretman i ponašanje prema Srbiji je sramotno. Dakle, potpuno je nepravedno. Ponašamo se na neprihvatljiv način. Srbija je više od jedne trećine stanovništva Balkana, regiona Zapadnog Balkana. Ekonomija Zapadnog Balkana je barem polovina srpska. Izvoz ovog regiona je vjerovatno dvije trećine srpski. Dakle, bez Srbije je nemoguće bilo šta učiniti na Zapadnom Balkanu – rekao je on.

    Zato, naglasio je, EU mora prvo da primi Srbiju da bi pronašla rešenja za teškoće, a zatim da napreduje sa ostalim zemljama, a ne suprotno.

    – Radimo upravo suprotno. To nije dobro. To je loše. To je nepravedno i sramotno. Zato mi Mađari moramo da ih podržimo da krenu naprijed – zaključio je Orban.

    Premijer Slovačke, Robert Fico je ocijenio da ono što što EU radi Srbiji nema veze sa zdravim razumom i da je kažnjavaju zbog njenih suverenih stavova, istovremeno joj stvarajući nove uslove i obaveze.

    On je rekao da je EU u dubokoj krizi, čak i u osnovnim stvarima kao što je njeno proširenje, prenose slovački mediji.

    Srbija neće imati predstavnika na samitu EU-zapadni Balkan, koji je počeo u Briselu.

  • Detalji novog plana za Ukrajinu: “Tomahavk” spreman ako Putin prekrši sporazum

    Detalji novog plana za Ukrajinu: “Tomahavk” spreman ako Putin prekrši sporazum

    Gotovo četiri godine nakon početka sukoba Rusije i Ukrajine, Sjedinjene Američke Države, Evropa i Ukrajina postigle su dogovor o bezbjednosnim garancijama čiji je cilj sprečavanje budućih sukoba.

    Detalji sporazuma, koje su američki zvaničnici opisali kao “platinasti standard”, predstavljeni su nakon uspješnih dvodnevnih pregovora u Berlinu.

    SAD planira da Senat ratifikuje sporazum, čime bi on postao pravno obavezujući, po uzoru na bilateralne odbrambene paktove sa Japanom i Južnom Korejom. Međutim, za razliku od tih aranžmana, plan ne predviđa slanje američkih vojnika na ukrajinsku teritoriju, potvrdili su ukrajinski i evropski zvaničnici.

    Umjesto toga, u početnoj fazi biće uspostavljena misija pod vođstvom SAD, zadužena za nadzor prekida vatre i posredovanje u sporovima, sa ciljem da se bilo kakve tenzije riješe prije nego što eskaliraju u nasilje, piše britanski “Telegraf”.

    Vazdušna sila kao odgovor na agresiju
    Ako diplomatski napori ne uspiju i dođe do ruske invazije, Vašington će morati da odluči o upotrebi smrtonosne sile. Diplomatski izvori navode da bi najvjerovatniji odgovor uključivao vazdušne snage.

    Prema tom planu, američki borbeni avioni F-35, projektili Tomahavk ili slični sistemi stacionirani na teritoriji NATO-a mogli bi biti korišćeni za protivnapade u slučaju da Moskva prekrši primirje. Teoretski, američke snage mogle bi da pomognu Ukrajini izvođenjem prekograničnih udara protiv ruske vojne opreme.

    Ipak, preventivni udari smatraju se malo vjerovatnim zbog rizika od eskalacije, a američka vojna akcija uslijedila bi tek nakon što se odgovornost za sukob jasno pripiše Rusiji.

    Uloga evropskih saveznika
    Američko teško naoružanje nadopunilo bi obaveze koje su već ponudili evropski partneri. Koalicija voljnih, predvođena Velikom Britanijom i Francuskom, predložila je preuzimanje značajnog dijela tereta raspoređivanjem multinacionalnih snaga za “uvjeravanje”.

    Njihova primarna uloga bila bi obuka poslijeratne ukrajinske vojske, nadzor vazdušnog prostora i obezbjeđivanje ključnih pomorskih ruta u Crnom moru. U izjavi koju je potpisalo više od deset evropskih lidera navodi se da će snage “pomoći u regeneraciji ukrajinskih snaga, obezbjeđivanju ukrajinskog neba i podršci bezbjednijim morima, uključujući djelovanje unutar Ukrajine”, prenosi Index.hr.

    Evropski izvori priznaju da bi te kopnene snage mogle poslužiti i kao “okidač” za usporavanje eventualne ruske invazije do dolaska pojačanja, ali još uvijek nije donijeta odluka o “pravilima angažovanja” u slučaju direktnog kontakta sa ruskim snagama.

    Stvaranje “čeličnog ježa”
    Kijev je mjesecima insistirao na ključnoj ulozi SAD u bezbjednosnim garancijama, što im je Donald Tramp u najnovijoj ponudi i omogućio. Garancije obećavaju obnovu i razvoj ukrajinskih oružanih snaga u ono što je postalo poznato kao “čelični jež”, vojsku koju bi budući osvajači teško mogli da savladaju.

    Generalni sekretar NATO-a Mark Rute opisao je Ukrajinu kao “prvu liniju odbrane”.

    “Još uvijek moramo da obezbjedimo da ukrajinske oružane snage imaju snagu da se odupru bilo kakvoj ruskoj agresiji sada, naravno, ali i u budućnosti”, izjavio je Rute.

    Razrađeni mirovni plan od 20 tačaka predlaže ograničavanje ukrajinske vojske na 800.000 pripadnika, što je kompromis prema ruskim zahtijevima. Međutim, ne bi bilo ograničenja kada je riječ o sistemima naoružanja koje bi Ukrajina mogla da koristi za odbranu.

    Hoće li Putin pristati?
    Iako su bezbjednosne garancije koje nudi SAD pozdravljene u Kijevu i evropskim prijestonicama, posao još nije završen, a dalji razgovori nastavljaju se ovog vikenda u Majamiju.

    S obzirom na to da su ponuđene garancije slične članu 5 NATO-a, evropski izvori izražavaju sve veću sumnju da će Vladimir Putin pristati na takve prijedloge. Iako se Ukrajina neće uskoro pridružiti NATO-u, ove garancije predstavljaju značajnu stratešku prepreku Putinovim ambicijama.

    Pitanje koje ostaje za Evropu jeste: “Kako će Tramp reagovati ako Putin odbije mirovni sporazum zasnovan na ovim garancijama?”

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je jasan.

    “Vjerujem da će SAD primijeniti sankcioni pritisak i obezbijediti nam više oružja ako [Putin] sve odbije. Mislim da bi to bio pošten zahtjev sa naše strane prema Amerikancima”, kazao je on.

    “Po mom mišljenju, logika je sljedeća: ako su SAD spremne da pruže bezbjednosne garancije Ukrajini i primijeni snažne mjere ako Putin prekrši sporazum, onda mi iskreno recite, po čemu se to razlikuje od situacije u kojoj Putin ne želi da okonča rat?“, dodao je Zelenski.

  • Orban: Pljenidba ruske imovine skinuta sa dnevnog reda

    Orban: Pljenidba ruske imovine skinuta sa dnevnog reda

    Evropska komisija je skinula pitanje pljenidbe ruske imovine sa dnevnog reda samita EU, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban.

    – Pobijedili smo zato što je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla da popušta, a pitanje ruske imovine neće ni biti na dnevnom redu – objavio je Orban na Fejsbuku.

    On je dodao da su “pregovori vođeni iza kulisa, čak i sinoćna svađa – dali rezultate”.

    – Ako sam dobro razumio šta je danas rekla predsjednik Evropske komisije – a mislim da jesam – rekla je da ruska imovina sutra neće biti tema razgovora – rekao je mađarski premijer.

  • Fico: Govoriću u korist Srbije

    Fico: Govoriću u korist Srbije

    Premijer Slovačke Robert Fico izjavio je danas da će na samitu EU – Zapadni Balkan govoriti u korist Srbije, kao i da ono što EU radi Srbiji nema veze sa zdravim razumom i da je kažnjavaju zbog njenih suverenih stavova.

    On je na sjednici Odbora za evropske poslove slovačkog parlamenta rekao da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić namjerava da bojkotuje sastanak Evropskog saveta “u znak protesta”, i istakao da EU ne može da kažnjava zemlju zbog njenih suverenih stavova, a da joj istovremeno stvara nove uslove i obaveze, prenosi Tasr.

    – Ono što rade Srbiji nema nikakve veze sa zdravim razumom – rekao je on u vezi sa pripremama Srbije za pristupanje EU.

    “EU je u dubokoj krizi”

    Prema Ficu, EU je u dubokoj krizi “čak i u tako osnovnim stvarima” kao što je njeno proširenje.

    Zemlje članice Evropske odložile su otvaranje Klastera 3 (Konkurentnost i inkluzivni rast), a kako se navodi u zaključcima Predsjedništva EU o proširenju Savjet će se vratiti pitanju otvaranja tog klastera u skladu sa pregovaračkim okvirom.

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da neće otići u Brisel na samit EU-Zapadni Balkan jer smatra da mora da štiti interese Srbije i dodao da će Srbija svakako nastaviti evropskim putem.

  • Evropski parlament usvojio plan o ukidanju uvoza ruskog gasa do kraja 2027.

    Evropski parlament usvojio plan o ukidanju uvoza ruskog gasa do kraja 2027.

    Evropski parlament usvojio je danas plan o postepenom ukidanju uvoza ruskog gasa do kraja 2027. godine, prenio je Rojters.

    Za usvajanje plana glasalo je 500 članova parlamenta, ”protiv” je glasalo njih 120, a njih 30 bilo je uzdržano.

    Potrebno je da plan sada i formalno bude odobren na sastanku ministara zemalja članica EU, za koji se očekuje da bude održan početkom sljedeće godine.

    Prema planu, EU će obustaviti uvoz ruskog tečnog prirodnog gasa (LNG) do kraja 2026. godine i gasa iz cjevovoda do kraja septembra 2027.

    U oktobru ove godine, 12 odsto gasa koji je EU uvozila dolazilo je iz Rusije, što predstavlja veliko smanjenje u odnosu na 45 odsto koliko je EU uvozila prije početka rata u Ukrajini.

    Među zemljama koje i dalje uvoze ruski gas su Mađarska, Francuska i Belgija.

    Savjet Evropske unije usvojio je krajem oktobra prijedlog uredbe kojom se postepeno ukida uvoz ruskog prirodnog gasa, što predstavlja ključni dio plana REPowerEU za okončanje energetske zavisnosti od Rusije.

    Nova pravila predviđaju potpunu zabranu uvoza ruskog gasa, uključujući i LNG, od 1. januara 2028. godine, uz prelazni period za postojeće ugovore.

    U odnosu na prvobitni prijedlog Evropske komisije, Savjet je pojednostavio carinske procedure za gas koji nije ruskog porijekla. Za takve isporuke biće potrebna samo potvrda o zemlji porekla, dok će se za ruski gas tokom prelaznog perioda zahtijevati detaljnija dokumentacija o ugovoru, količinama i eventualnim izmjenama.

    Ovakva odluka pogodiće i Srbiju, kao zemlju koja dobija gas iz Rusije preko teritorije zemlje članice Evropske unije, odnosno Bugarske.

    Kompanije u Srbiji koje se oslanjaju na posrednike iz EU kao što su distributeri u Mađarskoj ili Bugarskoj mogu imati pristup ruskom gasu još najviše do kraja 2027. godine, ukoliko njihovi partneri u Evropskoj uniji imaju važeće dugoročne ugovore.

  • Putin: “Burevesnik” i “posejdon” decenijama će čuvati Rusiju; Čvrsto držimo stratešku inicijativu

    Putin: “Burevesnik” i “posejdon” decenijama će čuvati Rusiju; Čvrsto držimo stratešku inicijativu

    Ova godina bila je važna etapa u rješavanju zadataka Specijalne vojne operacije, izjavio je predsjednik Rusije Vladimir Putin na proširenoj sjednici kolegijuma Ministarstva odbrane.

     

    On je istakao da je ruska vojska osvojila i čvrsto drži stratešku inicijativu duž cijele linije fronta.

    Putin je istakao da je ruska vojska 2025. godine osvojila više od 300 naselja, uključujući velike gradove koje je neprijatelj pretvorio u utvrđena uporišta.

    Ruski vojnici uspješno slamaju otpor ukrajinskih jednica, uključujući i one elitne, obučene na Zapadu, istakao je ruski lider.

    Vrhovni komandant je napomenuo da ruske snage takođe uništavaju “jedinice koje su obučene u zapadnim vojnim centrima i opremljene savremenom stranom tehnologijom i oružjem”.

    On je napomenuo da je Rusija ponosna na podvige svojih vojnika i oficira koji se bore na frontu.

    – Pozicije koje smo zauzeli, mostobrani koje smo stvorili posljednjih mjeseci i, naravno, jedinstveno taktičko i operativno iskustvo koje smo stekli u borbi probijajući duboku odbranu neprijatelja, omogućavaju nam da povećamo tempo naše ofanzive u strateški važnim oblastima – objasnio je ruski lider.

    Takođe je napomenuo da ruske snage pokazuju visok stepen borbene gotovosti i obučenost u teškim uslovima, kada Kijev podržavaju članice NATO-a.

    Putin je primijetio da Rusija ima mogućnost da pojača tempo ofanzive na strateškim pravcima u zoni SVO.

    Kako je naveo, ruska vojska će dosljedno raditi na proširivanju tampon-zone i ciljevi SVO će biti ostvareni, poručio je Putin.

    O razvoju vojno-industrijskog kompleksa

    Sposobnosti ruske vojske se stalno razvijaju, rekao je Putin i istakao da će “Orešnik” do kraja godine biti uveden na borbeno dežurstvo.

    – Potencijali ruske vojske se neprekidno razvijaju. Raketni kompleksi, bespilotne letjelice, roboti ulaze u sastav naoružanja neprekidno – rekao je on.

    Sistemi “burevesnik” i “posejdon” još dugo će biti jedinstveni u svom rangu.

    – Zahvaljujući korišćenju nuklearnog pogona, ovi sistemi će ostati jedinstveni i neponovljivi još dugo vremena, obezbeđujući strateški paritet, bezbjednost i globalnu poziciju Rusije decenijama unaprijed. Nastavićemo da radimo na ovim sistemima, nastavićemo da ih usavršavamo i poboljšavamo, ali oni su već tu – podsjetio je on.

    Kako je naveo, ruske strateške nuklearne snage zadržaće svoju ključnu ulogu u obuzdavanju agresora i održavanju ravnoteže snaga u svijetu.

    – Naš prioritet je usavršavanje naših strateških nuklearnih snaga. Kao i do sada, one će igrati ključnu ulogu u obuzdavanju agresora i održavanju balansa snaga u svijetu – ocijenio je Putin.

    Ruska odbrambena industrija proizvodi proizvode potrebne vojsci u sve većim količinama, izjavio je ruski predsjednik.

    – Naravno, povećana efikasnost odbrambene industrije, koja je brzo restrukturirala mnoge proizvodne i tehnološke procese, proizvodi tražene proizvode u sve većim količinama. Zahvaljujući efikasnom radu odbrambene industrije, vojska i mornarica se blagovremeno opremaju savremenim naoružanjem i tehnikom – rekao je on.

    O pregovorima o ukrajinskom sukobu

    Govoreći o pregovorima o Ukrajini, Putin je rekao da bi preferirala da se pozabavi osnovnim uzrocima sukoba u Ukrajini diplomatskim putem.

    Prema njegovim riječima, Rusija je uvijek težila da pronađe diplomatska rešenja za teške situacije, “sve dok je postojala i najmanja šansa.

    On je dodao da, ukoliko Kijev odbije razgovor, Rusija će sloboditi teritorije vojnim putem.

    – Ako suprotstavljena strana i njihovi strani pokrovitelji suštinski odbiju razgovore, Rusija će postići oslobođenje svojih istorijskih zemalja vojnim putem – rekao je šef države.

    On je dodao i da ruska strana pozdravlja nastali napredak u dijalogu sa administracijom američkog predsjednika Donalda Trampa.

    O geopolitičkoj situaciji

    Govoreći o geopolitičkoj situaciji u svijetu, Putin je napomenuo da ona ostaje napeta, a u nekim regionima i kritična.

    Prema njegovim riječima, političari u Evropi dižu stepen histerije i šire strah o neizbježnosti sukoba sa Rusijom.

    – U Evropi, ljudima se ispiraju mozgovi strahovima od neizbježnog sukoba sa Rusijom, govoreći da treba da se pripreme za veliki rat. Razne ličnosti koje su navodno zauzimale ili još uvijek zauzimaju odgovorne položaje izgleda da su jednostavno zaboravile svoju odgovornost. Rukovode se kratkoročnim, ličnim ili grupnim političkim interesima, ali ne i interesima svog naroda, i sve više podižu nivo histerije. Više puta sam to rekao, to je laž i, jednostavno, besmislica – naglasio je ruski lider.

    Putin je dodao da se Rusija zalaže za izgradnju ravnopravne i uzajamno korisne saradnje i sa Sjedinjenim Američkim Državama i sa Evropom.

    Takođe je napomenuo da je važno razvijati vojno-tehničku saradnju sa saveznicima i partnerima.

    Putin je primijetio da zemlje NATO-a jačaju svoje ofanzivne snage i razvijaju i raspoređuju nove vrste oružja, uključujući i u svemiru.

  • Putin: Zapad je rastrgnuo Јugoslaviju i Srbe

    Putin: Zapad je rastrgnuo Јugoslaviju i Srbe

    Na Zapadu se služe pritiscima silom, kao što su činili i u Јugoslaviji, izjavio je predsjednik Rusije Vladimir Putin.

    – Sve je brzo počelo da degradira, sva ta pravila, i Povelju UN su počeli da ignorišu. Događaji u Јugoslaviji – šta je to? Gde je tu Povelja UN? To je primjena sile. Mnogo puta smo to govorili, to je činjenica – istakao je Putin.

    Samo su radili ono “što su mislili da treba”. Ako bi uspjeli glasanjem – uspjeli bi. Ali ako ne bi, nastavlja Putin, onda su se okretali primjeni sile oružanim putem.

    – Na kraju su rastrgli Јugoslaviju i Srbe na razne države i stanove. Rasturili su jedan narod i gotovo – zaključio je.

    Osim toga, obećavali su da se NATO neće širiti na istok.

    – Јednostavno su ignorisali sve naše interese – naglasio je.

    On je naveo da je Rusija odmah poslije raspada SSSR smatrala da će postati dio “civilizovane evropske zajednice”.

    – Ali se ispostavilo da je tamo potpuna degradacija, ali nije važno, tada se tako činilo… Ništa slično se nije dogodilo, nismo postali ravnopravni član, a Rusiju su nastavili da pritiskaju – naveo je on.

    Praktično sve u vezi sa Rusijom, dodao je, dešavalo se sa pozicije sile.

    – Tapšali su Rusiju po ramenu, ali sve su radili silom, pa i oružanim putem, podržavajući teroriste. Osim toga, to rade i na ekonomskom planu. Takođe su koristili i destruktivne metode kako bi poremetili unutrašnju politiku” – primjetio je Putin.

    Davali su teroristima novac, podržavali ih politički i informaciono, podsjeća ruski predsjednik.

    – Vrlo dobro se sjećam kada smo govorili da moramo da zaštitimo zemlju od terorizma, a govorili su nam: ne, ovo ne može, ono ne može, inače nećete dobiti nikakve kredite – navodi on.

    Kako je zaključio, i tu su pokazali vrstu nasilnog pritiska.

  • Američki mediji: SAD i EU usvojile bezbjednosne garancije za Kijev

    Američki mediji: SAD i EU usvojile bezbjednosne garancije za Kijev

    Predstavnici Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije odobrili su u Berlinu dva dokumenta u kojima su iznijete tačke o bezbjednosnim garancijama za Kijev, piše list “Njujork tajms”, pozivajući se na izvore.

    Prema informacijama izvora, u dva dokumenta, sačinjena na osnovu diplomatskih pregovora, prvi uslov je smanjenje brojnosti Oružanih snaga Ukrajine sa 900.000 na 800.000 ljudi u vrijeme mira, kao i jačanje ukrajinske vojske uz podršku EU i SAD.

    Posebno se navodi da će vojni kontingent evropskih zemalja, raspoređen u Ukrajini u okviru ovog plana, biti stacioniran na zapadu zemlje, udaljen od granice sa Rusijom. List nije precizirao koje će zemlje poslati svoje snage u Ukrajinu, ali se navodi da će to biti saopšteno kasnije, na neformalnom nivou.

    Prema pisanju lista, SAD neće učestvovati u raspoređivanju vojske u Ukrajini, umjesto toga, Vašington planira da koristi obavještajne službe u cilju kontrole poštovanja primirja.

    Kako je ranije saopštio njemački kancelar, Fridrih Merc, evropske zemlje i SAD su navodno spremne da pruže Ukrajini bezbjednosne garancije po uzoru na član 5 NATO-a u slučaju uspostavljanja primirja.

    Iste večeri, američki list “Volstrit džurnal” je, pozivajući se na američke zvaničnike, izvjestio da su SAD obećale da će podržati evropske bezbjednosne garancije i obezbijediti podršku Senata.

    Prema članu 5 Sjevernoatlantskog sporazuma, potpisanog u Vašingtonu 1949. godine, utvrđuje se princip kolektivne odbrane Alijanse. On obavezuje sve članice bloka da zajednički odgovore na svaki napad na jednu od zemalja NATO-a.