VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • U padu filipinskog vojnog aviona najmanje 17 poginulih, pretpostavlja se da je promašio pistu

    U padu filipinskog vojnog aviona najmanje 17 poginulih, pretpostavlja se da je promašio pistu

    Najmanje 17 ljudi je poginulo u padu vojnog aviona oružanih snaga Filipina, rekli su zvaničnici.

    “Do sada je spašeno 40 ljudi, koji su povrijeđeni, a izvučeno je 17 tijela. U toku su operacije spašavanja”, rekao je ministar odbrane Delfin Lorenzana, dodajući da je u avionu bilo 92 ljudi.
    Avion je pao na jugu zemlje i zapalio se.

    Šef vojske Cirilito Sobejana rekao je da je avion “promašio pistu prilikom slijetanja”.

    Avion Lockheed C-130 srušio se u provinciji Sulu, u mjestu Patikul, na jugu države koja se godinama bori protiv islamističke grupe Abu Sayyaf i drugih frakcija.


    Portparol vojske pukovnik Edgard Arevalo rekao je da nema indicija koje bi ukazivale da se radi o napadu na avion i da je sada fokus na spašavanju i potrazi.

    Avion se srušio nekoliko kilometara od aerodroma u 11:30 sati po lokalnom vremenu, a u letjelici su mahom bili pripadnici vojske.

  • Šef diplomatije Kine: Nećemo dozvoliti uplitanje drugih država u naša unutrašnja pitanja

    Šef diplomatije Kine: Nećemo dozvoliti uplitanje drugih država u naša unutrašnja pitanja

    Kina neće tolerisati bilo kakav pokušaj uplitanjavanjskih sila u njena unutrašnja pitanja, upozorio je ministar spoljnih poslova te zemlje Wang Yi.

    “Kina se ne petlja u unutrašnja pitanja drugih zemalja, ne ometa njihov razvoj i neće tolerisati uplitanje bilo koje zemlje ili ometanje svog razvoja”, rekao je danas Wang Yi na globalnom forumu o sigurnosti u Pekingu.

    On je dodao da Kina danas nije ista država koja je bila prije 100 godina, odnosno slaba i podijeljena zemlja potčinjena spoljnim silama.

    “Danas nijedan pojedinac niti sila ne smiju da omalovažavaju nesalomivu volju i sposobnost kineskog naroda da brani svoj suverenitet, sigurnost i razvojne interese”, rekao je Wang i pozvao druge zemlje svijeta da se udruže pred velikim brojem sigurnosnih izazova sa kojima se svijet suočava.

    On je dodao da je očuvanje i primjena istinskog multilateralizma ispravan smjer za rješavanje složenih pitanja današnjice i način efikasnog suočavanja sa tradicionalnim i netradicionalnim sigurnosnim izazovima.

    Wang je kritikovao američku sigurnosnu politiku u nekoliko geopolitičkih žarišta, uključujući Afganistan.

    “Washington ne smije samo da prebaci teret na druge i onda se povuče iz zemlje u kojoj je ostavio iza sebe pravi nered i metež”, rekao je Wang.

    Što se tiče Sjeverne Koreje, predložio je da umjesto drskih prijetnji toj zemlji SAD treba da priznaju legitimne zabrinutosti Pjongjanga koja se tiču sigurnosti.

    Govoreći o Iranu, Wang je rekao da su uzroci aktuelne krize jednostrano američko povlačenje iz nuklearnog sporazuma, kao i stalan pritisak na Teheran.

    Wang je apelovao da se zemlje svijeta usprotive blokovskoj konfrontaciji, upozoravajući da “obnova mentaliteta hladnog rata predstavlja regresiju historije koju treba odbaciti”, prenio je “Sputnjik”.

  • Merkel: Prije ili kasnije, budućnost zapadnog Balkana biće u ujedinjenoj Evropi

    Merkel: Prije ili kasnije, budućnost zapadnog Balkana biće u ujedinjenoj Evropi

    Uverena sam da je budućnost zapadnog Balkana u stvarno ujedinjenoj Evropi, poručila je danas njemačka kancelarka Angela Merkel.

    Povodom predstojećeg virtuelnog Samita Berlinskog procesa, zakazanom za ponedjeljak, a čiji je domaćin Njemačka, Merkelova je, u nedjeljnoj video poruci, istakla da je raduje, iako će to biti samo virtuelni sastanak, što će moći da nastavi rad sa šefovima država i vlada zemalja zapadnog Balkana, koji je pokrenut 2014. u okviru Berlinskog procesa na inicijativu Njemačke.

    Istakla je da je od uspostavljanja Berlinskog procesa, koji ima za cilj pružanje konkretnog doprinosa stabilnosti u regionu i mirnom dijalogu, postignuto dosta.

    “Zapadni Balkan je neposredni susjed EU. To je dio Evrope, u kojem rane rata još nisu zijaceljene, a i u Njemačkoj živi veliki broj građana porijeklom sa tog prostora. Meni je jasno da države EU moraju imati interes za mirnim razvojem na zapadnom Balkanu. Imamo odgovornost da se i praktično založimo za razvoj u tom dijelu Evrope”, naglasila je Merkel.

    Kazala je da je Berlinski proces ostvario već neke uspjehe, a s tim u vezi je posebno izdvojila nedavno osnovani Omladinski forum.

    Naglasila je da je sada konačno moguće ono što se dugo smatralo nemogućim, a to je razmjena đaka raznih vjera i etničke pripadnosti.

    “To je praktičan doprinos miru”, podvukla je Merkel, dodajući da tome doprinosi i međusobno priznavanje diploma, saradnja u nauci, kao i napredak u infrastrukturnim projektima, što je okaraktetisala koracima koji vode ka pojačanju prekogranične razmjene između građana regiona i prevazilaženju predrasuda.

    “Sve to zemlje Zapadnog Balkana vodi naprijed ka zajedničkom cilju ispunjavanju uslova za članstvo u EU. Uvjerena sam da će, prije ili kasnije njihova budućnost stvarno biti u ujedinjenoj Evropi”, naglasila je ona.

    Istakla je da još ima mnogo izazova na Zapadnom Balkanu, da nepovjerenje i nacionalizmi nisu nestali, a bilateralni sporovi mogu u svakom trenutku da se rasplamsaju, zbog čega je neophodno pomirenje.

    To, kaže, znači savladavanje prošlosti i činjenje svega što je moguće da buduće generacije žive u miru.

  • Grčka objavila novi uslov za ulazak u zemlju

    Grčka objavila novi uslov za ulazak u zemlju

    I ove subote Grčka je objavila nove uslove za ulazak u tu zemlju, a za državljane Srbije važi jedno novo pravilo.

    Naime, sada potvrda o preležanoj infekciji kovida 19 ne smije biti starija od šest mjeseci.

    Do sada je važilo da ukoliko nemate potvrdu o vakciniciji, nemate PCR ili antigenski test, granicu možete preći sa potvrdom o preležanoj koroni kojja može biti najmanje stara dva mjeseca, a najviše devet mjeseci.

    Međutim, ovo pravilo je promijenjeno danas, tako da sada važi da ova potvrda može biti najmanje stara 30 dana, a najviše 180, odnosno šest mjeseci, objavljeno je na travel.gr.

    Prije dvije nedjelje smo dobili olakšicu kao zemlja koja je na “zelenoj listi” da možemo preko granice i sa negativnim antigenskim testom. Ovo predstavlja veliku, pre svega, finansijsku olakšicu za srpske turiste s obzirom na to da PCR test košta 9.000 dinara, dok antigenski 3.500.

    Takođe, djeca uzrasta do 12 godina ne moraju da rade ove testove ukoliko dolaze iz zemalja koje su u zelenoj zoni kao što je Srbija.

    Podsjetimo, osobe koje su vakcinisane dostavljaju potvrdu o primljene dvije doze vakcine, izdatu od zvaničnih državnih institucija, uz uslov da druga doza cijepiva protiv korona virusa bude primljena minimum 14 dana pred polazak.

    S obzirom na to da je ranije potpisan sporazum između Grčke i Srbije, to su sve vakcine koje su dostupne u našoj zemlji, priznate i prilikom ulaska u Grčku – Fajzer/Bajontek, AstraZeneka, Sinofarm i Sputnjik V.

    Takođe, za ulazak u Grčku potrebno je popuniti PLF formular.

  • Xi Jinping održao govor pred više od 70.000 građana: Kinu više niko neće ugnjetavati

    Xi Jinping održao govor pred više od 70.000 građana: Kinu više niko neće ugnjetavati

    Povodom obilježavanja 100 godina osnivanja Komunističke partije Kine, predsjednik ove države Xi Jinping obratio se građanima na trgu Tiananmen u Pekingu gdje je govorio o uspjesima komunističkih zvaničnika.

    U govoru pred više od 70.000 građana, Jinping je pohvalio vladajuću stranku te je naveo kako je KP Kine izvukla zemlju iz siromaštva i poniženja.

    Tokom govora, Xi Jinping je naglasio kako je doba nasilja nad Kinom zauvijek ostalo stvar prošlosti.

    “Nećemo prihvatiti pridike onih koji smatraju da imaju pravo držati nam predavanja. Nikada nismo maltretirali, ugnjetavali ili potčinjavali ljude bilo koje druge zemlje i nikada to nećemo činiti. Isto tako, nikada nećemo dozvoliti da nas maltretiraju, ugnjetavaju ili potčinjavaju. Svako ko to pokušava sudarit će se sa čeličnim zidom koji je iskovalo 1,4 milijarde građana ove zemlje”, rekao je predsjednik Kine.


    Izjave kineskog lidera naišle su na odobravanja građana i drugih zvaničnika Komunističke partije koji su svaku rečenicu ispratili aplauzom.

    U svom govoru, Xi se osvrnuo i na vojne kapacitete Kine te je naglasio kako jaka zemlja mora imati jaku vojsku koja će garantovati sigurnost nacije.

    “Narodnooslobodilačka vojska postigla je neizbrisiva dostignuća. To je bio snažni stub za zaštitu zemlje i očuvanje nacionalnog dostojanstva, suvereniteta i razvojnih interesa Kine u regiji i šire”, rekao je on.

    Također, kineski predsjednik osvrnuo se i na djelovanje Komunističke partije Kine od 1921. godine pa sve do danas te je poručio kako je Partija postigla svoj stogodišnji cilj vezan za izgradnju prosperitetnog društva u svim pogledima.


    “Eliminirali smo eksploatacijski feudalni sistem koji je postojao u Kini hiljadama godina i uspostavili socijalizam. Kineski narod nije dobar samo u uništavanju starog svijeta, već i u izgradnji novog. Samo socijalizam može spasiti Kinu, a samo socijalizam s kineskim karakteristikama može dodatno razviti ovu državu”, poručio je Jinping.

    Proslavu stogodišnjice Komunističke partije Kine obilježili su brojni performansi koji su uključivali i defile vojnih helikoptera i aviona uključujući i lovce J-20. Leteći iznad Pekinga, avioni su za sobom ostavljali obojeni dim u skladu s tradicionalnim bojama Kine.

    Na trgu Tiananmen, ispaljeno je i 100 hitaca iz 56 topova koji predstavljaju 56 etničkih grupacija koje trenutno žive u Kini.


    Pored toga, Xi se osvrnuo i na dugogodišnja obećanja da će vratiti kinesku upravo nad Tajvanom za koji zvaničnici smatraju da je otrgnuta provincija Kine koja se u budućnosti mora ujediniti s maticom. Predsjednik Kine je poručio kako je ovo obaveza Partije koju će realizovati ako treba i silom.

    “Niko ne bi trebao omalovažavati odlučnost, volju i sposobnost kineskog naroda da definira svoj nacionalni suverenitet i teritorijalni integritet”, poručio je kineski predsjednik Xi Jinping.

  • Moskva i Vašington počinju razgovore

    Moskva i Vašington počinju razgovore

    Rusija i SAD pripremaju se za početak razgovora o strateškoj stabilnosti u julu, izjavio je stalni predstavnik Ruske Federacije u UN Vasilij Nebenzja.

    On je rekao da Rusija nakon samita sa SAD u Ženevi posmatra “pokušaje američke strane da nametne nove uslove saradnje na pitanjima bilateralnih odnosa”.

    “Spremni smo da sarađujemo, ali samo ako se uslovi unaprijede”, istakao je Nebenzja.

    Samit Rusije i SAD održan je u Ženevi 16. juna i tada su se sastali predsjednici dvije zemlje Vladimir Putin i Džozef Bajden.

    Dvojica predsjednika razgovarali su o trenutnoj situaciji i mogućnostima daljeg razvoja bilateralnih odnosa, kao i o pitanjima strateške stabilnosti, međunarodnim temama, uključujući borbu protiv kovida 19 i pronalaženje rješenja za regionalne sukobe, podsjeća TASS.

    Putin i Bajden najavili su tada da će se ambasadori dvije zemlje vratiti na svoja radna mjesta u Moskvi, odnosno Vašingtonu.

  • Preminuo Donald Rumsfeld, “arhitekta” ratova u Afganistanu i Iraku

    Preminuo Donald Rumsfeld, “arhitekta” ratova u Afganistanu i Iraku

    Republikanski političar, kontroverzni ministar obrane i “arhitekta” ratova u Afganistanu i Iraku, Donald Rumsfeld, umro je u utorak nekoliko dana prije svog 89. rođendana, izjavila je u srijedu njegova porodica.

    “S dubokom tugom dijelimo vijest o smrti Donalda Rumsfelda, američkog državnika i predanog supruga, oca, djeda i pradjeda. S 88 godina bio je okružen porodicom u svom voljenom Taosu u Novom Meksiku”, navodi se u saopćenju.

    Dodaje se da će ga historija možda pamtiti po “izvanrednim postignućima tokom šest decenija javne službe, ali onih koji su ga najbolje poznavali i čiji su životi zbog toga zauvijek promijenjeni, sjetit će se njegove nepokolebljive ljubavi prema supruzi Joyce, porodici, prijateljima i integritetu koji je unio u život posvećen državi”.

    Bivši predsjednik George W. Bush izabrao je Rumsfelda za šefa Pentagona 2001. godine. Rumsfeld je obećao da će reformirati vojnu birokratiju, nastojeći je učiniti efikasnijom. No, teroristički napadi 11. septembra promijenili su sve.

    Rumsfeld je nadzirao odgovor Pentagona i njegov početni napad na baze Al-Qaide u Afganistanu. Zapanjujućom brzinom američki komandosi su svrgnuli Talibane s vlasti i uspostavljena je nova demokratski izabrana vlada.

    Početkom 2002. godine, Rumsfeld i potpredsjednik Dick Cheney usmjerili su pažnju Pentagona na iračkog diktatora Sadama Husseina. Šef Al-Qaide Osama bin Laden, zamalo je zarobljen u planinama istočnog Afganistana, ali je pobjegao u Pakistan, gdje je ubijen 2011. godine.

    Godine 2003. američke snage napale su Irak kako bi spriječile Husseina da koristi navodno oružje za masovno uništenje. No, to oružje nikada nije pronađeno, a loše vođena američka okupacija dovela je do gerilskog rata i sektaškog nasilja, piše USA Today.

    Bush je 2006. otpustio Rumsfelda, dok su Sjedinjene Države zaglibile u bitkama u kojima je ubijeno i osakaćeno više hiljada američkih vojnika i još hiljade boraca i civila u Iraku i Afganistanu.

  • Putin: Svijet se mijenja, ali Amerika i dalje želi da zadrži dominantnu poziciju, ne planiramo blokirati zapadne društvene mreže

    Putin: Svijet se mijenja, ali Amerika i dalje želi da zadrži dominantnu poziciju, ne planiramo blokirati zapadne društvene mreže

    Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da SAD uviđaju da se svijet mijenja, ali i dalje žele da sačuvaju dominatnu poziciju. Ruske vlasti ne planiraju da blokiraju zapadne društvene mreže, izjavio je predsjednik Rusije Vladimir Putin odgovarajući na pitanja građana u okviru programa “Direktna linija”.

    On je naglasio da vlasti Rusije planiraju da sarađuju sa zapadnim društvenim mrežama.

    – Ne, nemamo takve planove. Ne planiramo da blokiramo bilo koga. Planiramo da sarađujemo s njima – rekao je Putin.

    Ruski lider je, međutim, napomenuo da zapadne društvene mreže ne ispunjavaju uvijek zahtjeve ruskih vlasti.

    – Oni nam govore da se nekom drugom obratimo, kada ne poštuju naše zahtjeve i ruske zakone. Zatim nam kažu ‘znate, mi ćemo raditi ovdje i ako vam se nešto ne sviđa, daćemo vam perle i treba da uživate u tome što vam dajemo i što lijepo sija’. To je nepoštovanje. Ako radite u našoj zemlji, zarađujete pristojan novac i treba da poštujete naše zakone – istakao je Putin.

    Prema njegovim riječima, ruske vlasti ne traže ništa posebno od društvenih mreža, samo insistiraju na tome da sve međunarodne platforme otvore punopravna predstavništva i oganizacije sa kojima Moskva može da razgovara, prenosi TASS.

    Ruski lider naveo je da Rusija govori zapadnim društvenim mrežama da one emituju dječiju pornografiju ili uputstva za samoubistvo, te kako napraviti molotovljev koktel.

    – To treba da uklonimo, a oni jednostavno ne čuju niti žele da čuju šta govorimo. To je loše i nijedna zemlja u svijetu koja poštuje sebe ne ponaša se tako – dodao je Putin, uz napomenu da u Evropi i Aziji svi insistiraju na tome da rad bude civilizovan, a da se zapadna populacija ne ponaša civilizovano u svojim zemljama.

  • Srpskainfo saznaje: Rusi nudili nagodbu Amerikancima, bili spremni da glasaju za Šmita pod ovim uslovima

    Srpskainfo saznaje: Rusi nudili nagodbu Amerikancima, bili spremni da glasaju za Šmita pod ovim uslovima

    Savjet bezbjednosti UN nije glasao o rezoluciji kojom bi potvrdio imenovanje Kristijana Šmita za novog visokog prestavnika u BiH i sve se završilo raspravom u kojoj je Rusija bila protiv.

    Međutim, kako saznaje Srskainfo iz diplomatskih izvora, nakon što je završena rasprava, koju javnost u BiH pamti po verbalnom duelu ministarke spoljnih poslova Bisere Turković i ruskog ambasadora pri SB UN Vasilija Nebenzja, obavljene su konsultacije na najvišem nivou, na kojima je Rusija predlagala kompromisno rješenje.

    – Na zatvorenim konslutacijama, Rusi su predložili donošenje rezolucije kojom bi Šmit bio imenovan, pod uslovom da to imenovanje bude na godinu dana i bez upotrebe tzv. bonskih ovlaštenja. Ali, SAD su poručile da je to za njih završena stvar. Druge zemlje u ovome nisu učestvovale, konsultacije su završene za desetak minuta – otkriva odlično obaviješten izvor Srpskainfo.


    Podsjećamo, predstavnik SAD u Savjetu bezbjednosti, Ričard Mils, na sjednici je tvrdio da za imenovanje visokog predstavnika u BiH nije potrebna saglasnost svih članica SB UN.

    Mils je podsjetio je da su svi članovi u Upravnom odboru Savjeta za sprovođenje mira (PIK), osim Moskve, podržali imenovanje Šmita, te ponovio da “za to nije potrebno da sve članice budu saglasne i da Savjet bezbjednosti UN ne mora da potvrdi njegovo imenovanje”.

    Prema njegovim riječima, imenovanje Šmita je “zatvoreno pitanje”

    Ipak, prema riječima našeg izvora, to što Šmit dolazi bez potvrde u SB UN, daje prostor za određeno političko djelovanje rukovodstva Republike Srpske, koje je poručilo da ne želi da sarađuje sa nelegitimnim visokim predstavnikom.

    Kako kaže, bez obzira što su iza Šmita sve zemlje, izuzev Rusije i rezervisane Kine, činjenica da nije potvrđen rezolucijom SB je za njega opterećenje i, ukoliko RS zaista odbije saradnju, Nijemac bi mogao da ima problema u provođenju mandata u BiH.

  • Moguće zatvaranje mirovnih misija UN-a na globalnom nivou

    Moguće zatvaranje mirovnih misija UN-a na globalnom nivou

    Mirovne misije Ujedinjenih nacija na globalnom nivou pripremaju se za moguće zatvaranje ukoliko Generalna skupština Ujedinjenih nacija, koja broji 193 člana, ne bude u stanju da dogovori novi budžet od šest milijardi dolara do 30. juna 2022. godine, izjavili su juče zvaničnici i diplomate.

    Pojedine diplomate za kašnjenje u postizanju sporazuma krive promjene u pregovaračkim procedurama, pitanja oko logistike i teške pregovore koji Kinu suprotstavljaju zapadnim zemljama, prenio je Reuters.

    Ketrin Polard, direktorica Strategije UN-a za upravljanje, politiku i poštovanje zakona, kazala je da je 12 mirovnih misija UN-a, od kojih je većina u Africi i na Bliskom istoku, savjetovano da počnu izradu planova za vanredne situacije u slučaju da novi budžet ne bude usvojen na vrijeme.

    “Istovremeno i dalje se nadamo i uvjereni smo da će države članice zaključiti svoje pregovore i odobriti budžet”, rekla je Polardova novinarima.

    Ona je istakla da ukoliko krajnji rok, koji ističe danas, bude propušten, generalni sekretar Antonio Guteres može da novac koristi samo na zaštitu imovine Ujedinjenih nacija i osiguravanje zaštite osoblja i mirovnih snaga.

    Isti izvori su naveli da je nedostatak dogovora uslijedio zbog Kine i nekih afričkih zemalja koje su u posljednjem trenutku uputile nove zahtjeve.

    Žan Pjer Lakroa, šef Mirovnih operacija Ujedinjenih nacija, izjavio je još prošle godine da su pregovori o budžetu među zemljama članicama iz godine u godinu sve komplikovaniji.

    On kaže da i ove godine postoji opasnost da budžet ne bude usvojen, zbog čega je zabrinut.

    “Da, postoji ta mogućnost da se ne dogovori budžet, što je veoma zabrinjavajuće, posebno što većina naših misija djeluje u veoma opasnim i problematičnim okolnostima”, rekao je Lakroa.

    Budžet za mirovne opracije, kojih širom svijeta u prosjeku bude oko 20, iznosi oko 6,5 milijardi dolara i pokriva period od 12 mjeseci počev od 1. jula.

    Inače, važno je napomenuti da je budžet za nirovne misije odvojen od glavnog operativnog budžeta Ujedinjenih nacija, koji iznosi oko tri milijarde dolara. Taj glavni budžet pokriva period od januara do decembra i veoma često je predmet izuzetno kompleksnih pregovora.