Namjera zvanične Moskve da u Savjetu bezbjednosti UN-a zatraži glasanje o Nacrtu rezolucije za zatvaranje OHR-a do kraja jula naredne godine izazvala je oprečne reakcije u BiH i na širem području.
Predstavnici srpskog naroda i djelimično Hrvata ovu ideju su dočekali s odobravanjem, dok je najveći dio zapadnih predstavnika ovu ideju, barem u prvim izjavama, u potpunosti odbacio.
Kako je rečeno “Nezavisnim” od strane dobro upućenog međunarodnog izvora, ovaj manevar Moskve ne predstavlja konačni stav, već početnu pregovaračku poziciju s ciljem da, kako nam je rekao naš izvor, Moskva pristane na produžetak misije OHR-a uz uslov za fiksni termin za zatvaranje i ostanak Savjeta za implementaciju mira, koji bi nastavio svoj posao i nakon zatvaranja ove kancelarije.
Naši sagovornici ističu da je nemoguće razumjeti priču o OHR-u ako se ona ne stavi u širi kontekst namjere Moskve da sa Zapadom uredi odnose u Evropi, i podrškom Evrope, a prevashodno Njemačke, da se u odnosima s Rusijom ostvari predvidljivost, smanjenje eskalacija i rješavanje većine otvorenih pitanja.
Najvažnije pitanje za Rusiju u Evropi je status Krima i s njim povezano pitanje sankcija protiv Rusije i ekonomskih odnosa sa Zapadom, poglavito s Evropom. Krim ta zemlja smatra svojom teritorijom, a Zapad, uključujući i Njemačku, neotuđivim dijelom ukrajinske teritorije. Problem sa Krimom je u činjenici da je Zapad, sa SAD na čelu, dozvolio otcjepljivanje Kosova, dijela teritorije Srbije, mimo saglasnosti Beograda, što je Rusiji, prema njihovom uvjerenju, dalo legitimnost da bez saglasnosti Kijeva na sličan način podrži otcjepljenje Krima.
Rusija i SAD su na nedavno održanom samitu pokušali ostvariti neki dogovor u vezi s odnosima dvije zemlje, a dometi tog samita još nisu jasni u potpunosti. Zasad se čini da SAD pokušavaju odnose ograničiti na pitanja poput sajbersigurnosti, klimatskih promjena i strateškog naoružanja, dok Rusija želi da na stolu budu i druga pitanja. U daljim odnosima Rusije i SAD ključnu ulogu će imati Njemačka, a biće zanimljivo kako će se ta situacija razvijati nakon što Angela Merkel, do kraja ove godine, ode u političku penziju.
U Briselu ističu da su uslovi za zatvaranje OHR-a jasni i da su oni sadržani u agendi 5+2, koja je jednoglasno usvojena u Savjetu za implementaciju mira prije 13 godina. EU se, kako naglašavaju, raduje saradnji s Kristijanom Šmitom, novim visokim predstavnikom, a podvlače da će zadatak EU biti, kao i do sada, da s BiH radi na ispunjavanju 14 preporuka Evropske komisije iz Mišljenja o kandidaturi BiH za članstvo u EU.
“Ove reforme su ključne za dokazivanje da BiH ozbiljno shvata integraciju u EU, u skladu sa težnjama svojih građana”, naglasili su oni.
Radovan Kovačević, portparol SNSD-a, izjavio je da je visoki predstavnik davno trebalo da ode iz BiH, a da OHR bude zatvoren.
“Ukoliko želimo da govorimo o bilo kakvoj budućnosti BiH, onda ta budućnost može da bude zasnovana isključivo na dogovoru političkih predstavnika konstitutivnih naroda i ostalih”, rekao je Kovačević, a prenosi Srna.
Govoreći o inicijativi Rusije i Kine u Savjetu bezbjednosti UN-a, Kovačević je istakao da takve inicijative postoje zahvaljujući rukovodstvu RS i Milorada Dodika, srpskog člana Predsjedništva BiH.
Vladislav Jovanović, bivši ministar spoljnih poslova SR Jugoslavije, izjavio je da očekuje da se na sjednici Savjeta bezbjednosti UN nađe kompromisno rješenje, gdje bi rok za zatvaranje OHR-a bio produžen na dvije godine, prenosi Srna.
Jovanović je povodom zahtjeva Rusije rekao da bi se to moglo dogoditi s obzirom na to da zapadne velike sile ne žele konfrontaciju sa Rusijom i Kinom o pitanju koje je nazvao minornim.
Sve ostale članice PIC-a, osim Rusije, smatraju da je pitanje imenovanja Šmita riješeno te da to nije pitanje o kojem odlučuje Savjet bezbjednosti. Zanimljivo je i da je Kina bila članica PIC-a, ali da je na svoju inicijativu dobrovoljno napustila to tijelo, a analitičari smatraju da je to iz razloga što Kina u Evropi želi ekonomski, a ne politički uticaj.
Šansa da stranci spase obraz
Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović rekla je da je ruska inicijativa da se u Savjetu bezbjednosti UN glasa o Nacrtu rezolucije koja predviđa ukidanje OHR-a spasonosno rješenje da međunarodna zajednica sačuva obraz s obzirom na to da je u cijelom regionu, a posebno u BiH, pravila mnoge greške.
“Imala je nejednak pristup i tretman te prilično subjektivan odnos prema onome što je BiH. Očekivali smo više tolerancije, pravde, pravednosti kada je riječ o potrebama konstitutivnih naroda, što je, nažalost, izostalo”, rekla je Cvijanovićeva.
Ona je navela da su mnogi težili centralizaciji BiH, umjesto da daju šansu decentralizovanoj zemlji s ciljem da ona postigne dobre rezultate. “Na taj način su nas zablokirali”, dodala je Cvijanovićeva. Ona je istakla da rusku inicijativu vidi kao mogućnost da međunarodna zajednica izađe čistog obraza ili da ga bar spasi nakon svih godina raznih eksperimenata u BiH.
