VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Armenski vojnici otvorili vatru na azerbejdžanske položaje u Nahcivanu

    Armenski vojnici otvorili vatru na azerbejdžanske položaje u Nahcivanu

    Ministarstvo odbrane Azerbejdžana saopćilo je kako su jedinice pri armenskoj vojsci otvorile vatru na azerbejdžanske položaje u Autonomnoj Republici Nahcivan.

    U saopćenju ministarstva navedeno je kako je s položaja u blizini sela Arazdeyen, koje pripada armenskoj općini Vedi, u 3:27 sati po lokalnom vremenu otvorena vatra na azerbejdžanske položaje u naselju Haydarabat, u Sedereku, u Nahcivanu.

    Navedeno je kako nema stradalih azerbejdžanskih vojnika, a da je armenskoj strani adekvatno odgovoreno, javlja Anadolija.

    Armenska vojska je prekršila primirje.

  • Vakcinisane Slovake čeka nagrada na lutriji

    Slovačko Ministarstvo finansija objavilo je danas da na sajtu bytzdravyjevyhra.sk (u prevodu – pobjeda je biti zdrav) građani mogu da se registruju za predstojeću vakcinacionu lutriju.

    Ministarstvo je objavilo da će sutra na konferenciji za novinare dati više informacija o lutriji, preneo je TASR.

    Prethodno je Ministarstvo odredilo da za lutriju mogu da se prijavi svaki vakcinisan građanin, nezavisno od tipa vakcine koju je primio, uključujući i one koji su se imunizovali na početku vakcinacione kampanje.

    Jednom kada vakcinisana osoba uđe u lutriju, automatski će biti u igri za sva izvlačenja.

    Moguće je učestvovati i sa jednom primljenom dozom, a oni koji su dobili dve, imaće duplo veću šansu za dobitak.

    Izuzetak u ovom slučaju biće osobe koje su vakcinisane johnson&johnson vakcinom, koja ima samo jednu dozu.

    Još se ne zna koje nagrade čekaju dobitnike lutrije.

  • Rusija poručila: Znamo, zapad sprema provokacije tokom izbora

    Rusija poručila: Znamo, zapad sprema provokacije tokom izbora

    Direktor ruske Spoljnoobavještajne službe Sergej Nariškin upozorio je da zapad sprema provokacije u Rusiji tokom slhedećih parlamentarnih i predshedničkih izbora.

    On je dodao ta služba ima podatke o tome kako će se to tačno dogoditi.

    Na pitanje da li treba očekivati nove provokacije iz inostranstva prije izbora, Nariškin je odgovorio: “Da, naravno. Naši protivnici se snažno pripremaju”.

    “To će biti 2021. i 2024. godine”, dodao je Nariškin u intervjuu za televiziju Rusija 1.

    “Imamo informacije o tome na kojim mjestima će djelovati, koje tačke će biti pogođene. I naše odgovarajuće strukture su toga svjesne, između ostalog i zahvaljujući našoj djelatnosti”, naveo je Nariškin.

    Izbori za donji dom savezne skupštine i drugim nivoima biće održani 17-19. septembra.

    Članovi Državne dume biraju se na pet godina po mješovitom sistemu: 225 poslanika biraju se prema stranačkim listama, a 225 po jednomandatnim biračkim jedinicama u jednom krugu.

  • Pfizer i Moderna podigle cijene vakcina za četiri do šest eura po dozi

    Pfizer i Moderna podigle cijene vakcina za četiri do šest eura po dozi

    Farmaceutske kompanije Pfizer i Moderna u novim ugovorima sa EU podigli su cijene vakcina protiv Covid-19, piše britanski dnevnik Financial times.

    Nova cijena vakcine Pfizer iznosi 19,5 eura, a bila je 15,5 eura, dok je vakcina Moderna u prvom ugovoru koštala oko 19 eura, a sada 25,5 eura po dozi.

    List piše da su ugovori dogovoreni u komplikovanom trenutku za program vakcinacije EU, koji se suočava sa problemima sa isporukama doza vakcina AstraZeneca i Johnson & Johnson jer zdravstvene vlasti ispituju slučajeve zgrušavanja krvi koji se dovode u vezu sa ovim vakcinama.

    Brisel se suočava i sa kritikama članica na čelu sa Austrijom koje optužuju Evropsku komisiju za “nepoštenu” distribuciju vakcina i tvrde da je zbog sistema EU više država suočeno sa nedostatkom doza. 

  • Italija i Francuska spremaju post Merkel savez

    Novi duet trenutno se bori za liderstvo u Evropskoj uniji, pošto francuski predsjednik Emanuel Makron i italijanski premijer Mario Dragi istupaju kako bi popunili prazninu na evropskom tronu u trenutku kada se era njemačke kancelarke Angele Merkel bliži kraju, piše briselski portal Politiko.

    Dok je Njemačka okupirana unutrašnjim pitanjima uoči septembarskih izbora, francusko-italijanski politički dvojac sa svojim saveznicima je već radio na pokretanju plana kovid oporavka EU u iznosu od 750 milijardi evra, a sada je usredsređen na više ciljeve: reformu pravila o trošenju u bloku, potpisivanje bilateralnog sporazuma zasnovanog na francusko-njemačkom modelu i udruživanje u zajedničke industrijske projekte i pravosudnu saradnju, piše Politiko.

    Portal navodi da dvojica evropskih političara imaju dosta toga zajedničkog, obojica su bivši investicioni bankari koji u smjelijoj i bržoj EU vide lijek za domaće poteškoće, a takođe dijele pro-EU, tržišno i centristički orijentisane poglede.

    Ono što je najvažnije, obojica znaju da je vreme za delovanje sada, dok je Dragijev rejting visok, prije nego što Njemačka dobije novog lidera i dok se Makron bori za reizbor.

    Francusko-italijanska alijansa počela je prošlog ljeta kada su se Makron i tadašnji italijanski premijer Ðuzepe Konte zalagali za ambiciozni plan oporavka od pandemije, a otkako je Dragi preuzeo vlast ranije ove godine, savez je samo ojačao.

    Ipak, dosta je i prepreka na putu francusko-italijanske dominacije, štedljive sjeverne države sigurno neće podržati dalju potrošnju i finansijske integracije, dok će centralne i istočne sile nastaviti da prkose Makronovom socijalno-liberalnom rukovodstvu.

    Takođe, prije samo dvije godine francusko-italijanski diplomatski odnosi bili su na poslijeratnom nivou, prema francuskom ministarstvu spoljnih poslova, usljed sporova oko migracija, sukoba ciljeva u Libiji, italijanskog ministra spoljnih poslova koji je koketirao s pokretom Žutih prsluka i opozivanjem francuskog ambasadora u Rimu.

    Novootkriveni entuzijazam u odnosima Pariza i Rima postao je očigledan početkom ovog mjeseca kada je italijanski predsjednik Serđo Matarela otišao u francusku prijestonicu na prvo putovanje u inostranstvo od zaključavanja, a Makron je Italiju tom prilikom nazvao sestrinskom državom sa kojom je Francuska. kako je rekao, nesumnjivo dijelila više nego sa bilo kojom drugom.

    Dragijev dolazak na vlast u Italiji je samo dodatno poboljšao veze, a dvojica lidera imaju za cilj da potpišu bilateralni sporazum pod nazivom “Ugovor o kvirinalu”, koji na mnogo načina podsjeća na francusko-njemački Jelisejski ugovor iz 1963. godine.

    Sadržaj sporazuma nije objavljen, a poslanik iz Makronove stranke koji predsedava “Francusko-italijanskom grupom prijateljstva” francuske Nacionalne skupštine Kristof Dipompe smatra da su signali koje dve vlade šalju važniji od stvarnih odredbi budućeg sporazuma.

    “Čim imamo sporazum između Francuske i Italije, bez obzira na sadržaj, menjamo evropsku ravnotežu odnosa”, rekao je Dipompe za Politiko.

    Ima i drugih primjera otpoljavanja odnosa dve zemlje,prošlog proleća Francuska je ukinula zaštitu krajnje levih italijanskih terorista, a Makon je to opisao kao gest prijateljstva.

    Što se tiče industrijskih pitanja, takođe postoje znaci poboljšanja, uspio je projekat spajanja proizvođača automobila, a prošle nedelje je francuski ministar ekonomije Bruno le Mer potvrdio da će uključiti Italiju u neke francusko-nemačke projekte.

    Iako se približava Italiji, Francuska ipak ne zaboravlja i na Njemačku i pazi da ne stvori utisak da poziva na mekša fisklna pravila zbog sopstvenog duga, a očekuje se da i dalje traži francusko-njemački konsenzus po ovom i drugim pitanjima, zaključuje Politiko.

  • Konačno se nazire sanacija mosta Brčko – Gunja

    Konačno se nazire sanacija mosta Brčko – Gunja

    Sanacija mosta Brčko – Gunja, koji već godinama nije u upotrebi za teretni saobraćaj, konačno se nazire, o čemu svjedoči i podatak da je Ministarstvo komunikacija i transporta BiH izradilo Nacrt sporazuma za ovaj projekat, a trebalo bi da ga potpišu Savjet ministara BiH i Vlada Hrvatske.

    U tom dokumentu navedeno je da je namjera unapređenje saobraćajne povezanosti dviju susjednih država.

    Sporazum se, kako je precizirano, odnosi na rekonstrukciju drumskog mosta na lokaciji Brčko – Gunja, preko korita rijeke Save, na zajedničkoj državnoj granici između BiH i Hrvatske.

    Osim toga, definisano je i sprovođenje postupaka javnih nabavki za izradu projektne dokumentacije, izvođenje radova i stručnog nadzora, te način finansiranja radova na mostu.

    Kada je riječ o finansiranju, predviđeno je da troškove podijele obje zemlje, u procentu 50 – 50 odsto.

    Rekonstrukcija mosta obuhvataće više njegovih elemenata, kao što su donja, gdje spadaju stubovi i upornjaci, ležajne grede, čunj nasipa itd. Posla će biti i na gornjoj strukturi, gdje spadaju rasponska konstrukcija, kolovozna ploča, konzole pješačkih staza, ivičnjaci, ograde, rasvjeta, oprema za rasvjetu itd. Biće uređena i okolina mosta.

    Predviđeno je u nacrtu, koji je već nekoliko dana u procesu konsultacija, da izradu potrebne projektne dokumentacije za rekonstrukciju mosta uradi Hrvatska. Zadatak obje strane je da zajedno urade postupak javne nabavke za izvođenje radova.

    “Nezavisnim novinama” potvrđeno je da preko ovog mosta trenutno ne mogu prelaziti teretnjaci.

    “Na vanrednoj sjednici Vlade Brčko distrikta, održanoj 24. januara 2019. godine, donesen je zaključak da se obustavi teretni promet preko ovog mosta”, rekli su nam iz Ministarstva komunikacija i transporta BiH.

    Podsjetimo, nedavno je Esed Kadrić, gradonačelnik Brčko distrikta, u radnoj posjeti primio Zorana Tegeltiju, predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH, i Vojina Mitrovića, ministra komunikacija i transporta BiH, gdje je razgovarano i o izgradnji novog i sanaciji postojećeg mosta Brčko – Gunja.

    Nešto ranije, odnosno sredinom juna, Brčko distrikt bio je domaćin Mitroviću i ministru mora, prometa i infrastrukture Hrvatske Olegu Butkoviću, te su obje strane iskazale interesovanje da se sadašnji most preko rijeke Save sanira, ali i izgradi novi.

    “Usaglasili smo naše stavove da nam je cilj rekonstrukcija postojećeg mosta kako bi se saobraćaj odvijao neometano kao prije dvije godine. Paralelno s ovim poslovima dogovorili smo sa hrvatskom stranom da pripremamo izgradnju novog mosta na lokaciji udaljenoj četiri kilometra nizvodno od postojećeg”, izjavio je Mitrović.

    Butković je najavio da će ove godine biti napraljen glavni projekat da se krene hitno u sanaciju postojećeg mosta, a za to vrijeme kreću sve radnje koje se odnose na pripremu i izradu projektno-studijske dokumentacije budući da u prostornim planovima i sa hrvatske strane i u BiH postoji nova lokacija za novi most.

    Gradonačelnik Brčko distrikta Esed Kadrić rekao je da mnogi građani Gunje ostvaruju svoja prava u distriktu, a čak i učenici iz Gunje idu u srednje škole u Brčko, čime most ima poseban značaj i simboliku.

  • U Mijanmaru stopa smrtnosti od koronavirusa najveća u jugoistočnoj Aziji

    U Mijanmaru stopa smrtnosti od koronavirusa najveća u jugoistočnoj Aziji

  • Zbog koronavirusa Japan uvodi vanredno stanje u područjima oko Tokija

    Zbog koronavirusa Japan uvodi vanredno stanje u područjima oko Tokija

    Japan će u petak proširiti vanredno stanje zbog koronavirusa u Tokiju i na susjedna područja i grad Osaku na zapadu, nakon rekordnog porasta infekcija, dok je glavni grad Japana domaćin Olimpijskih igara.

    Vladino vijeće odobrilo je plan kojim se Saitama, Kanagawa i Chiba, kao i Osaka, nalaze u vanrednom stanju od ponedjeljka do 31.augusta. Mjere koje su već na snazi ​​u Tokiju i na južnom otoku Okinawi bit će produžene do kraja augusta, prenosi AP.

    Premijer Yoshihide Suga trebao bi službeno najaviti mjere kasnije u petak. Pet drugih područja, uključujući Hokkaido, Kyoto, Hyogo i Fukuoka, bit će stavljeno pod manje stroga vanredna ograničenja.

    Tokio je izvijestio o rekordnom porastu slučajeva koronavirusa tri dana zaredom, uključujući 3.865 u četvrtak. Broj novozaraženih se udvostručio od prošle sedmice, a dužnosnici su upozorili da bi u roku od dvije sedmice mogao doseći 4.500 dnevno.

    Na hospitalizaciji je 2.995 pacijenata, otprilike polovina sadašnjeg kapaciteta od 6.000 kreveta, a neke bolnice su već popunjene. Više od 10.000 drugih zaraženih je izolirano kod kuće ili u određenim hotelima, a gotovo 5.600 ih je čekalo kod kuće, dok domovi zdravlja odlučuju gdje će se liječiti.

  • Semjueli: Potpuno legitimno da neko preispita šta se dogodilo u Srebrenici

    Semjueli: Potpuno legitimno da neko preispita šta se dogodilo u Srebrenici

    Džordž Semjueli sa londonskog Instituta za globalnu politiku istakao je da je potpuno legitimno da neko preispita šta se desilo u BiH i Srebrenici, te ocijenio da će biti zanimljivo ako Rusija podrži stav Srba u BiH.
    Semjueli je naveo da je odluka odlazećeg visokog predstavnika Valentina Incka da uvede zabranu “negiranja genocida” u Srebrenici loša ne samo za BiH, nego i za Evropu i slobodu govora.

    “Ono što žele Incko i EU establišment, jeste da svi to samo prihvate kao dogmu, tvrđu nego u vrijeme srednjovijekovne crkve”, rekao je Semjueli za “Sputnjik”, uz ocjenu da Evropa kao da se vraća u doba prije 17. vijeka i epohe prosvetiteljstva.

    Prema njegovim riječima, ako Rusija snažno podrži stav Srba, nastaće dosta zanimljiva situacija, jer je Moskva dala niz oštrih izjava povodom onog što je Incko radio i o tome kako je njegov nasljednik Kristijan Šmit imenovan.

    On je naveo da ni NATO, koji uvijek nastoji da se prikaže kao spasilac, više nije u poziciji kao ranijih godina, te ne smatra ni da bi rado ulazio u konfrontaciju s Rusijom, pokušavajući da upotrijebi silu protiv Srba u BiH.

    “Nemaju oni danas stomak za to. Svijet je danas drugačiji”, rekao je Semjueli i podsjetio da je Rusija danas jača, a da SAD imaju problem i sa Kinom, što je administracija američkog predsjednika DŽozefa Bajdena konačno shvatila.

    Semjueli je istakao da Zapad insistira da su isključivo Srbi krivi za ratove, da su ih počeli, počinili sve ratne zločine, genocid, i od njih se očekuje da pognu glavu od stida, “pospu se pepelom” i izvinjavaju.

    “Drugi aspekt je da je sve ovo put ka rastućoj netoleranciji i rastućem gušenju slobode govora. Mislim da je put kojim idemo krajnje opasan…To je očigledno totalitarna budućnost, jer je istorija toliko iskrivljena. Niko nema vlast nad istorijom da ne može da je ospori”, rekao je Semjueli.

    Napominjući da se NATO predstavlja kao “vitez u sjajnom oklopu” koji spasava muslimane u BiH i na Kosovu, Semjueli navodi da zapravo NATO nije briga za muslimane, jer su ih bombardovali u Libiji, Siriji, Iraku, Avganistanu, ali se u Evropi, zato što je to zgodno, prave da su na strani muslimana.

  • Bajden traži da se novovakcinisani nagrade sa 100 dolara

    Bajden traži da se novovakcinisani nagrade sa 100 dolara