Kategorija: Svijet

  • Južna Afrika pravi kopiju vakcine Moderne

    Južna Afrika pravi kopiju vakcine Moderne

    Naučnici iz Južne Afrike su napravili kopiju antikovid vakcine Moderne, u potezu za koji kažu da će pomoći u povećanju vakcinacione stope u toj zemlji.

    Moderna je prethodno navela da neće stavljati patent na svoje vakcine, što će dozvoliti naučnicima iz Kejptauna da naprave svoju verziju vakcine.

    Afrički kontinent ima najnižu vakcinacionu stopu u svetu.

    Kompanija koja stoji iza ove vakcine – Afrigen bajolodžiks – navodi da se nada da će početi kliničko testiranje u novembru, preneo je BBC.

    Istraživače podržava Svetska zdravstvena organizacija.

    Direktor Afrigen bajolodžiksa Petro Terbalanče rekao je da je južnoafrički tim počeo skromno, ali da ima ambicije da napreduje brzo.

    “Iskoristili smo sekvencu (za našu vakcinu), koja ima istu sekvencu kao Modernina 1.273”, kazao je on za BBC.

  • Nakon okončanja mandata u NATO-u: Stoltenberg novi guverner norveške centralne banke

    Nakon okončanja mandata u NATO-u: Stoltenberg novi guverner norveške centralne banke

    Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg postaće novi guverner norveške centralne banke, saopštila je danas vlada u Oslu, uprkos zabrinutosti opozicije da bi imenovanje ovog bivšeg premijera moglo oslabiti nezavisnost Norges Banke.

    Povodom činjenice da bi dužnost guvernera trebalo da preuzme 1. marta, Stoltenberg je rekao da će prvo završiti svoj mandat u NATO-u, koji traje do kraja septembra 2022, prenosi Rojters.
    Ida Volden Bače, zamenica šefa centralne banke i Stoltenbergov glavni rival za tu funkciju, biće vršilac dužnosti guvernera dok Stoltenberg ne preuzme dužnost, saopštila je norveška vlada.

  • Vučić u Pekingu, prisustvovao otvaranju ZOI i sastaće se sa Đinpingom

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić boravi u dvodnevnoj radnoj posjeti Kini, tokom koje će se sastati sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom. Prisustvovao je otvaranju Zimskih olimpijskih igara.

    Prvog dana posjete, Vučić u Pekingu je prisustvovao svečanom otvaranja 24. Zimskih olimpijskih igara.

    Predsjednik Srbije će zatim prisustvovati i prijemu koji kineski predsjednik organizuje za gostujuće šefove država i međunarodnih organizacija, a među gostima, kako je najavljeno, biće i predsejdnik Rusije Vladimir Putin, predsjednik Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Gebrejesus, generalni sekretar UN Antonio Guteres.

    Drugog dana posjete, u subotu, Vučić će se sastati sa predsjednikom Kine Si Đinpingom, što će biti njihov sedmi susret.

  • Strah od Rusije – spremni za najgori scenario

    Strah od Rusije – spremni za najgori scenario

    U strahu od Rusije, Švedska se priprema na najgori scenario.

    Na strateški važnom ostrvu Gotlandu na Baltičkom moru ponovo su vojnici.

    Ta zemlja sve intenzivnije razmišlja se o mogućem ulasku u NATO.
    Henrik Helvard upravo završava ručak u udobnom kafe-restoranu na baltičkom ostrvu Gotlandu. Priseća se svog obaveznog vojnog roka koji je služio na tom švedskom ostrvu pre nekoliko decenija. Tu je naučio da se bori protiv “neprijatelja”.

    “Uvek su to bili Rusi”, smeje se.

    “Uperili bismo puške i razgovarali o njima.”

    Uvek je postojao dobar razlog za vojne vežbe u cilju odbrane tog geostrateškog dragulja: jer, ako osvojite Gotland, onda kontrolišete vazdušni prostor i pristup moru sve do Estonije, Letonije, Litvanije i Finske.

    “Rusi” nisu pokušavali da zauzmu Gotland još od početka 19. veka, a i tada je okupacija potrajala nekoliko nedelja.

    Štaviše, nakon okončanja “Hladnog rata”, švedska vlada je procenila da su odnosi sa Moskvom stabilni i potpuno je “razoružala” ostrvo, odnosno povukla svu vojsku sa njega.

    Otada pa do 2005. na Gotlandu nije bilo stalno stacioniranih vojnih jedinica.

    Tri godine kasnije, Rusija je napala Gruziju.

    Niklas Granholm iz švedske Agencije za odbrambena istraživanja (FOI), kaže da je reakcija Zapada tada bila previše mlaka i da nije mogla da posluži kao sredstvo odvraćanja.

    “Zvona za uzbunu jesu se oglasila, ali mi smo ih prigušili i vratili se na spavanje”, kaže Granholm za DW.

    Tek 2016, dve godine nakon što je Moskva ilegalno anektirala Krim, švedska vlada vratila je vojnike i tenkove na Gotland.

    “Situaciju ovde na Gotlandu promenilo je to što je Rusija pokazala da je spremna da upotrebi vojnu silu protiv svojih manjih suseda”, kaže Granholm.

    Ministar odbrane: “Spremni smo da branimo Švedsku”
    Takva procena situacije dodatno se promenila proteklih meseci, nakon što je Rusija počela da gomila vojnike na granici sa Ukrajinom.

    Ruski ratni brodovi izvode vežbe u Baltičkom moru, a švedski ministar odbrane Peter Hultkvist kaže da se napad na njegovu zemlju ne može isključiti.

    “Imate 100.000 vojnika stacioniranih oko Ukrajine i potpun i direktan vojni pristup Rusa u Belorusiji. Imate istorijat (hibridnih) napada na Litvaniju i Poljsku, a tu je i veoma brutalna retorika Kremlja. To utiče na kompletnu bezbednosnu situaciju”, kaže Hultkvist.

    “Ono što sada želimo da uradimo jeste da budemo jasni i kažemo da smo spremni da branimo Švedsku. Zbog toga radimo to što radimo na Gotlandu.”

    Ali ono na čemu Švedska ne radi jeste promena njenog statusa u NATO.

    Ta zemlja ne žuri da se pridruži zapadnom vojnom savezu.

    I ministar Hultkvist se tome protivi i kaže da to nije potrebno s obzirom na to da Stokholm ima dvadesetak sporazuma o odbrambenoj saradnji s drugim zemljama, uključujući i sporazum sa SAD.

    Tu su takođe i bezbednosne garancije unutar Evropske unije i “veoma dobri odnosi” sa susednom Finskom.

    “Pripremili smo se za situaciju u slučaju potrebe za interoperativnim delovanjem, dakle postoje mogućnosti za saradnju s drugim zemljama”, kaže Hultkvist za DW.

    “Ako se nešto dogodi ovde u našem regionu, to će se direktno odraziti na sve zapadne zemlje i NATO, tako da ćemo morati zajednički da se nosimo s takvom situacijom.”

    Dobre komšije nisu dovoljno dobre?

    Međutim, predsednik parlamentarnog Odbora za odbranu Pal Jonson procenjuje da se ne može računati na to da će NATO, zbog sopstvenih interesa, pokrenuti akciju u ime Švedske.

    “Možemo tome da se nadamo, možemo da pretpostavljamo, možemo da želimo da dobijemo podršku NATO, ali ne možemo to sa sigurnošću da znamo sve dok se ne pridružimo tom vojnom savezu”, kaže Jonson za DW.

    “Možemo da sarađujemo po pitanu odbrane, ali to je nešto što je kvalitativno drugačije od saradnje koju imate kada ste članica NATO. To je ključno za Švedsku, jer se bezbednosna situacija u našem okruženju ozbiljno pogoršala tokom poslednjih godina.”

    Kao primer te rastuće pretnje, Jonson navodi povećan broj kibernetičkih napada, dezinformacije, propagandu, ali i direktna strana ulaganja u kritičnu infrastrukturu.

    On veruje da je švedska javnost zbog toga “značajno promenila svoje stavove o zapadnom vojnom savezu u odnosu na vreme od pre nekoliko godina”.

    “Otprilike jedna trećina stanovništva danas podržava članstvo u NATO, jedna trećina je neodlučna, a jedna trećina je protiv”, objašnjava on i dodaje:

    “Stvari rade za nas”.

    Jonson naime lobira kod svojih kolega poslanika kako u švedskom parlamentu obezbedio većinu za ulazak u NATO.

    Dodatne snage švedske vojske stigle su na Gotland sredinom januara

    Niklas Granholm iz švedske Agencija za odbrambena istraživanja veruje čak da bi ruski predsednik Vladimir Putin mogao da povuče neke nagle poteze u Baltičkom moru,

    “Mislim da bismo vrlo brzo mogli da apliciramo za članstvo u NATO, jer bismo tada imali drugačiju polaznu situaciju”, objašnjava Granholm i ocenjuje da bi se “neka vrsta pro-NATO koalicije formirala veoma brzo”.

    Večno pitanje: kako će se sve to okončati?
    Čak ni dugogodišnji posmatrač prilika u Rusiji kakav je Granholm ne želi da nagađa koji su sledeći potezi Kremlja.

    “To je poput one igre iskušavanja ko je hrabriji: dva vozača idu direktno jedan drugom u susret, a pritom jedan od njih, u ovom slučaju Rusija, upravo baca volan kroz prozor. Na žalost, smatram da se krećemo ka nekoj vrsti sudara.”

    Upitan kako bi mogao da izgleda “sudar”, Granholm odgovara:

    “To je nepredvidljivo. A kad jednom krene sukob, sve je moguće. I ne možete da znate kako će sve na kraju završiti.”

    Vraćamo se na Gotland.

    Henrik Helvard je sada u prodavnici nameštaja, oprema svoju novu vikendicu.

    Kaže da nije zabrinut, ali priznaje da je malo manje optimista nego pre šest meseci kada je kupio plac.

    “Nismo navikli da je vojska u Švedskoj ovako vidljiva”.

    Sleže ramenima i dodaje:

    “Strah od Rusa oduvek je bio prisutan, još od kad sam bio dete. Ovo u stvari nije ništa novo.”

  • Detalji sastanka Putina i Đinpinga: “Raste političko i strateško međusobno povjerenje”

    Detalji sastanka Putina i Đinpinga: “Raste političko i strateško međusobno povjerenje”

    U Pekingu je danas održan sastanak ruskog predsjednika Vladimira Putina i njegovog kolege Si Ðinpinga.

    Predsjednici Kine i Rusije potpisali su zajedničku izjavu o međunarodnim odnosima, saopštio je Kremlj. U izjavi se ističe da dvije zemlje namjeravaju da se odupru miješanju spoljnih sila u unutrašnje stvari suverenih zemalja i da se suprotstavljaju djelovanju spoljnih sila na podrivanju bezbjednosti, protiv “obojenih revolucija”.

    Kako se navodi, strane su saglasne da je demokratija univerzalna vrijednost, a ne privilegija pojedinih država i da je njena promocija i zaštita zajednički zadatak cijele svjetske zajednice.

    Takođe, cilj Kine i Rusije je jačanje Šangajske organizacije za saradnju i povećanje njene uloge u oblikovanju policentričnog svjetskog poretka zasnovanog na principima održive bezbjednosti. Dvije zemlje su spremne da rade na jačanju uloge ASEAN-a kao ključnog elementa regionalne arhitekture.

    Kina i Rusija se, takođe, zalažu za jednaka prava na kontrolu interneta i smatraju neprihvatljivim pokušajima da se ograniči pravo na regulisanje nacionalnih segmenata.

    Inače, Putin je na sastanku istakao da su odnosi Rusije i Kine dobar primjer izgradnje bilateralnih odnosa koji pomažu objema zemljama da se razvijaju.

    Ruski predsjednik je ocijenio da se bilateralni odnosi razvijaju progresivno, u duhu prijateljstva i strateškog partnerstva i da su imaju karakter bez presedana.

    Kineski predsjednik Si Ðinping istakao je da Kina i Rusija snažno podržavaju napore da zaštite svoje fundamentalne interese.

    “Raste političko i strateško međusobno povjerenje”, rekao je kineski lider na početku susreta sa Putinom.

    Ukazao je da Kina i Rusija zajedno rade na sprovođenju istinskog multilateralizma, podržavaju istinski demokratski duh i služe kao pouzdan stub za okupljanje svijeta u prevazilaženju kriza i odbrani jednakosti.

    Ovo je prva Putinova posjeta Kini od početka pandemije kovida.

    Ruski predsjednik će boraviti u Pekingu jedan dan, a poslije razgovora i ručka u četiri oka sa Sijem, Putin će prisustvovati ceremoniji otvaranja Zimskih olimpijskih igara 2022., prenosi Telegraf.

  • “Sve će zavisiti od ruskog stava”

    “Sve će zavisiti od ruskog stava”

    Puštanje u rad gasovoda Sjeverni tok 2 zavisiće od ruskih postupaka.

    To je izjavila predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen u intervjuu za nemački list Handelsblat i francuski Eko.

    “U ovoj krizi sve će zavisiti od ruskog stava… Rusija vrši vojni pritisak na Ukrajinu i koristi gas kao adut za pregovore s nama (EU). Zato Severni tok 2 ne može da bude skinut sa liste sankcija, to je apsolutno jasno”, rekla je ona, izveštava agencija TASS.Prema Rojtersu, Fon der Lajenova je intervjuu pomenutim listovima navela da je Evropska unija pripremila “robustan i sveobuhvatan” paket sankcija koji će uvesti Rusiji ako napadne Ukrajinu.

    “Pripremili smo robustan i sveobuhvatan paket finansijskih i ekonomskih sankcija”, rekla je ona dodajući da one uključuju “ograničavanje pristupa stranom kapitalu” i “kontrolu izvoza, posebno tehničke robe”.

    Prema njenim rečima, sankcije bi mogle “bolno da pogode ljude bliske (ruskom predsedniku Vladimiru) Putinu i oligarsima”.

    Rusija je, prema medijskim izveštajima, rasporedila oko 100.000 vojnika blizu ukrajinske granice i traži od Zapad bezbednosne garancije, uključujući obećanje da Ukrajina nikada ne bude primljena u NATO.

    Sjedinjene Države su objavile juče da je Rusija navodno pripremila nekoliko opcija kao izgovor za invaziju na Ukrajinu, a Kremlj je istovremeno optužio Vašington da ignoriše pozive Moskve za deeskalaciju tenzija, nakon što su SAD najavile da će poslati skoro 3.000 dodatnih vojnika u Poljsku i Rumuniju.

  • Njemački kancelar na velikom udaru kritika, naročito zbog Ukrajine

    Njemački kancelar na velikom udaru kritika, naročito zbog Ukrajine

    Nakon dva mjeseca završio je “medeni mjesec” njemačkog kancelara Olafa Scholza, a njemački mediji i politički analitičari ga optužuju da je “potpuno nevidljiv” u vezi s krizom u Ukrajini i pandemijom koronavirusa, zbog čega mu rapidno pada popularnost.

    Hashtag #woistscholz (“Gdje je Scholz?”) kruži Twitterom dok neki smatraju da političar poznat po svojoj šutljivosti mora početi govoriti.

    Scholz je mjesto njemačkog kancelara preuzeo 8. decembra nakon velike pobjede na izborima i prekida 16-godišnje vladavine Angele Merkel.

    Ispitivanje Forse pokazalo je da SPD zaostaje za Merkelinim savezom CDU-a i CSU-a prvi put od izbora, s podrškom od 23 posto u odnosu prema 27 posto za konzervativni blok, koji je sada glavna opoziciona stranka.

    Popularnost opada i kancelaru Scholzu koji je izbornu pobjedu ostvario na krilima njegove smirenosti i pedantnosti.

    U nedavnoj anketi televizije ZDF o najpopularnijim njemačkim političarima, Scholz zaostaje za Merkel, koja se povukla iz politike, i ministrom zdravlja Karlom Lauterbachom.

    Olaf Scholz već je dugo poznat po svojem diskretnom stilu, a čak je prozvan i”Scholzomatom” zbog svojeg suhoparnog govora nalik robotima.


    Der Spiegel ocjenjuje kako je Angela Merkel jedva bila prisutna u medijima i nije bila poznata po strastvenim govorima, no čini se kako je Scholz na putu da nadmaši “umjetnost nevidljivosti”.

    “Način na koji kancelar govori i komunicira izgleda neprimjeren. Jako ga malo čujemo i vidimo, a i kada govori to često čini u zagonetkama, a ne na jasan način s poentom kako nalaže aktuelni medijski svijet”, rekla je politologinja Ursula Muench.

    Ona smatra da se Scholz obično zahvali novinarima na pitanjima na press konferencijama, ali često izbjegava odgovoriti direktno.

    “Kancelar možda pokušava ostaviti dojam profesionalnosti i ozbiljnosti u medijskom okruženju u kojem svi govore o svemu i sve komentarišu”, rekla je Muench.

    Politolog Hajo Funke smatra da ako konkretni rezultati dolaze presporo ili uopće ne dolaze, Scholzov slogan iz predizborne kampanje “čovjeka koji može”, mogao bi biti u velikoj opasnosti.

    “Govoriti ljudima ‘možete se osloniti na mene, imam iskustva i znam što radim’ jednostavno nije dovoljno u pandemiji ili u međunarodnoj krizi”, rekao je Funke.

  • Šef kabineta podnio ostavku, odlazi i sekretar

    Šef kabineta podnio ostavku, odlazi i sekretar

    Šef kabineta britanskog premijera Borisa Džonsona Dan Rozenfild podnio je ostavku, što će učiniti i glavni privatni Džonsonov sekretar Martin Rejnolds, saopšteno je večeras iz kancelarije u Dauning stritu.

    “Dan Rozenfild je ranije danas ponudio ostavku premijeru, koja je prihvaćena”, rekao je portparol Dauning strita.

    Rejnolds je, takođe, obavijestio premijera o namjeri da se povuče sa sadašnje pozicije, na šta je Džonson pristao.

  • Evropske kompanije se sve više odlučuju za energiju s malim uticajem na okolinu

    Evropske kompanije se sve više odlučuju za energiju s malim uticajem na okolinu

    Evropski industrijski divovi pridružili su se trci za stvaranje čišće energije kroz nuklearnu fuziju, novu industriju koja je prvenstveno bila pionir u Sjedinjenim Američkim Državama.

    Nuklearna fuzija je nuklearna reakcija u kojoj se više nuklearnih jezgra spaja i pri čemu se stvara teže nuklearno jezgro.

    Marvel Fusion sa sjedištem u Minhenu sklopio je partnerstvo s kompanijom Siemens Energy, koja se nalazi na Dax-u, francuskim Thalesom i privatnom njemačkom mašinskom grupom Trumpf, prikupljajući 35 miliona evra u rundi finansiranja koju je vodio tehnološki investitor Earlybird.

    Interes za tehnologiju nuklearne fuzije, obećavajući proces koji ne proizvodi dugotrajan radioaktivni otpad i ne predstavlja opasnost od topljenja reaktora, pojačao se posljednjih mjeseci.

    Prošle godine sektor je privukao više od 2,3 milijarde eura u finansiranju rizičnog kapitala, prvenstveno kompanijama sa sjedištem u SAD-u.

    Za razliku od trenutne proizvodnje nuklearne energije, koja se temelji na fisiji, fuzija može pružiti gotovo neograničeno snabdijevanje energijom s vrlo malim uticajem na okoliš. U teoriji, fuziono postrojenje veličine fudbalske lopte moglo bi čak upravljati velikim gradom poput Londona.

    Međutim, iako tehnologija postoji otkako su sovjetski naučnici pokušali da je koriste 1950-ih, nijedna od nekoliko desetina kompanija za nuklearnu fuziju do danas nije uspela da je postigne dok proizvodi više električne energije nego što složeni proces troši.

    Kompanija Marvel Fusion tvrdi da će njihova metoda, koja koristi lasere za pokretanje atomskih reakcija umjesto magneta i ekstremne topline, učiniti proces komercijalno održivim za nekoliko godina.

    “To je teoretski model, koji je u suštini velika kompjuterska simulacija, a zatim se, korak po korak, potvrđuje u eksperimentalnoj kampanji koja je počela prošle godine”, rekao je izvršni direktor Marvel Fusiona Moritz von der Linden za Financial Times, dodajući da bi validacija trebala biti završena za dvije-tri godine.

    Kompanija, koja je osnovana 2019. godine, saopštila je da je njena tehnologija zasnovana na proboju dobitnika Nobelove nagrade iz 2018. Donne Strickland i Gérarda Mouroua, koji su “uspjeli da stvore ultra kratke laserske impulse visokog intenziteta bez uništavanja materijala za pojačanje”.

    Većina drugih startupa nuklearne fuzije koristi proces koji se zove magnetno zadržavanje, a neki su privukli velike sume novca od investitora.

    U decembru je američki Commonwealth Fusion Systems osigurao skoro 2 milijarde dolara od sponzora, uključujući Tiger Global Management i Billa Gatesa, nekoliko sedmica nakon što je rival Helion prikupio 500 miliona dolara, između ostalih, od investicijske firme Petera Thiela i investitora iz Silicijske doline Sama Altmana.

    Partneri kompanije Marvel Fusion su među onima koji se nadaju da će postojeća evropska ekspertiza u oblasti laserske tehnologije pomoći kompanijama na kontinentu da sustignu korak.

    “Evropa vjerovatno može napraviti proboj radeći ovo s laserima. Trenutno smo više u fazi izvodljivosti. Moramo pokazati da je spajanje moguće fizički, a ne samo na papiru”, rekao je Thalesov direktor laserskih aktivnosti Franck Leibreich.

    Energetska neovisnost u Evropi također se popela na vrh političke agende posljednjih sedmica, uz sve veći strah da bi isporuke gasa iz Rusije mogle biti prekinute ili smanjene u slučaju sukoba u Ukrajini. Njemačkoj, koja sljedeće godine treba zatvoriti svoje posljednje tri nuklearne elektrane, potrebne su čiste tehnologije kako bi nadoknadile izgubljeni kapacitet.

    Peter Leibinger, glavni tehnološki direktor u novom partneru Marvel Fusion Trumpfu, rekao je da je porodična kompanija “sretna što zajednički razvija ovu važnu tehnologiju, jer je fuzija suštinska komponenta evropskog i njemačkog energetskog suvereniteta”. No, von der Linden je rekla da će Marvel Fusion, koji ove godine pokreće još jedan krug finansiranja, “potrošiti znatno više novca” na razvoj lasera, upozoravajući da bi prototip elektrane – koja bi koštala milijarde eura – trebao biti podržan javnim investicijama također.

  • Tursku pogodila najviša inflacija u posljednjih 20 godina

    Tursku pogodila najviša inflacija u posljednjih 20 godina

    Inflacija u Turskoj iznosi 48,7 posto i najviša je u posljednjih 20 godina.

    Kako prenosi CNBC, to se desilo uprkos višemjesečnom uvjeravanju predsjednika ove države Recepa Tayyipa Erdogana da je riječ o kratkoročno visokoj stopi inflacije i da će vlast ublažiti posljedice ekonomske krize.

    U januaru su cijene bile više za 11,1 posto u odnosu na mjesec ranije, podaci su Statističkog instituta Turske. To je više od onog što su prognozirali analitičari. Očekivali su da će taj rast biti između devet i deset posto.

    Vrijednost domaće valute je tokom prošle godine bila manja za 21 posto, što je posljedica Erdoganovog upornog odbijanja da se povise kamatne stope. Devalvacija lire je teško pogodila Turke. Vrijednost njihovih plata je manja, a troškovi života su dramatično veći.

    Erdogan smatra da se kreditima i izvozom može boriti protiv ekonomske krize te da više kamatne stope pogoršavaju krizu. Pojedini analitičari su ocijenili da je Erdoganov monetarni eksperiment propao.

    Ministar finansija Nureddin Nebati je izjavio da će inflacija biti ispod 50 posto te da će njen vrhunac biti u aprilu, prenosi CNBC.