Kategorija: Svijet

  • Tramp suspendovao američku pomoć drugim zemljama; Biće izvršena provjera

    Tramp suspendovao američku pomoć drugim zemljama; Biće izvršena provjera

    Predsjednik SAD Donald Tramp, koji je stupio na dužnost 20. januara, potpisao je ukaz o privremenoj suspenziji svih američkih programa pomoći drugim zemljama na 90 dana, saopšteno je na sajtu Bijele kuće.

    Kako se navodi, u tom periodu će biti izvršena provjera kako bi se utvrdilo da li je ta pomoć u skladu sa političkim ciljevima nove administracije.

    – SAD ubuduće neće pružati nikakvu pomoć drugim zemljama, a da to u potpunosti ne odgovara spoljnoj politici predsjednika SAD – navodi se u ukazu.

    Takođe se ističe da “industrija i birokratija inostrane pomoći SAD ne odgovaraju američkim interesima i da su u mnogim slučajevima u suprotnosti sa američkim vrijednostima”.

    Kako piše AP, inostrana pomoć Sjedinjenih Američkih Država u cijelini nije iznosila više od jedan odsto budžeta, izuzev posebnih slučajeva kao što je podrška Ukrajine. Stejt department je saopštio u januaru da je od februara 2022. godine za vojnu pomoć Ukrajini izdvojeno skoro 66 milijardi dolara, a od 2014. godine – skoro 70 milijardi.

    Među drugim zemljama koje su primale pomoć od SAD navode se Izrael (3,3 milijarde dolara godišnje), Egipat (1,5 milijardi dolara godišnje) i Јordan (1,7 milijardi dolara godišnje). Te države dobijaju pomoć u okviru dugoročnih programa, zato je malo vjerovatno da će Trampov ukaz uticati na njih, ističe AP.

    Podsećamo, Moskva osuđuje zapadnu vojnu pomoć Ukrajini, ističući da se time produžava sukob i doliva ulje na vatru.

  • Zapadni Balkan “kriv” za suspenziju Šengena

    Zapadni Balkan “kriv” za suspenziju Šengena

    Evropska komisija objavila je novu listu za privremene suspenzije Šengenskog sporazuma na unutrašnjim granicama EU, a čini se da je zapadni Balkan jedan od najčešće navođenih razloga za neophodnost uvođenja takvih kontrola.

    Napomene radi, Šengen je sporazum kojim su zemlje članice odlučile da ukinu unutrašnje granice kako bi maksimalno omogućili slobodu kretanja i poslovanja, a zauzvrat su se dogovorile kako da sprovode zajedničku bezbjednosnu politiku na spoljnim granicama. Sporazum je funkcionisao do izbijanja migrantske krize 2015. godine, kada je dio zemalja, posebno onih koje su bile prve na udaru migrantskih tokova, odlučio da propušta migrante ka zemljama u unutrašnjosti EU, žaleći se da nemaju dovoljno smještaja i kapaciteta da se riješi problem smještaja ljudi dok se procesuiraju njihovi zahtjevi za dobijanje azila na njihovoj teritoriji.

    Upravo je taj problem na zapadnom Balkanu naveden kao glavni razlog za suspenziju Šengena. Među zemljama koje su to navele kao razlog su Slovenija, Italija, Austrija, Poljska, Njemačka i Francuska.

    Osim migrantskih tokova na zapadnom Balkanu, zemlje članice su navele i druge razloge zašto je potrebno da uvedu kontrolu unutrašnjih granica, kao što su terorizam, međunarodni kriminal, islamski ekstremizam, kao i ruske prijetnje Evropi povodom rata u Ukrajini.

    Neke od ovih razloga navela je Slovenija opravdavajući potrebu da pojača kontrolu svojih granica.

    “Postoje ozbiljne prijetnje javnoj politici i unutrašnjoj bezbjednosti koje predstavljaju kontinuirani događaji povezani s terorizmom i organizovanim kriminalom, uključujući krijumčarenje i trgovinu oružjem, rizik od infiltracije terorista u migratorne tokove preko zapadnog Balkana i radikalizovanih islamista koji potencijalno ulaze u evropske gradove tokom sezone praznika”, navedeno je u slovenačkom obrazloženju Evropskoj komisiji. Prema tom dokumentu, kontrola granica tražena je u periodu od 22. decembra 2024. do 21. juna 2025. godine, i to na granici prema Hrvatskoj i Mađarskoj. Slovenačke službe još su navele hibridne prijetnje Rusije, rusku agresiju protiv Ukrajine, kao i pokušaj ruskih državljana da ilegalno uđu u Sloveniju.

    U sličnom periodu i sa sličnim obrazloženjem, Evropskoj komisiji obratila se i Italija, a zahtjev se odnosi na italijansko-slovenačku granicu. Kao razlozi su navedeni “kontinuirana prijetnja terorističkih infiltracija u migratorne tokove duž mediteranske i balkanske rute, tekuće krize u istočnoj Evropi i na Bliskom istoku, sve veći migracioni pritisci i rizik od infiltracije terorista, rizik od nasilnih akcija protiv izraelskih građana i terorističkih aktivnosti, i pojačani sigurnosni rizici povezani sa univerzalnim jubilejom Katoličke crkve”.

    Slične razloge navela je i Austrija za potrebu kontrole granice s Češkom, ali u nešto ranijem periodu, odnosno od oktobra 2024. do aprila ove godine. Kao razlozi su navedeni rizici povezani sa iregularnom migracijom, kao što su balkanska ruta, migracioni pritisak u predgraničnom području, kao i opterećenje sistema za prihvat azila i osnovnih službi. Dalje su navedeni ruski agresorski rat protiv Ukrajine i bezbjednosna situacija na Bliskom istoku, kao i terorističke grupe. Austrija je najavila kontrole na granicama sa Češkom i Slovačkom.

    Prema evropskim regulativama, uskraćivanje slobode kretanja mora biti striktno obrazloženo postojanjem stvarne, prisutne i dovoljno ozbiljne prijetnje, čije bi uvođenje zaštitilo jedan od osnovnih interesa društva.

  • Američki Senat jednoglasno potvrdio Marka Rubija za državnog sekretara SAD

    Američki Senat jednoglasno potvrdio Marka Rubija za državnog sekretara SAD

    Američki Senat je jednoglasno potvrdio nominaciju republikanskog senatora Marka Rubija za državnog sekretara u administraciji novog predsjednika Donalda Trampa.

    Senat je podržao Rubija sa 99 glasova za i ni jednim protiv, nekoliko dana nakon što je pred Spoljnopolitičkim odborom održan pretres o njegovoj nominaciji.

    Rubio je prvi kandidat za funkciju u Trampovom kabinetu koji je potvrđen u Senatu, nekoliko sati nakon što je Tramp inaugurisan za 47. američkog predsjednika.

    Ove nedjelje bi trebalo da se glasa i o drugim Trampovim kandidatima, prenosi Glas Amerike.

    Rubio (53) je sin imigranata sa Kube. Dok je bio senator, zalagao se za oštrije mjere prema toj zemlji i njenim saveznicima, naročito kada je riječ o vladi predsjednika Venecuele Nikolasa Madura.

    Tokom pretresa o potvrdi nominacije upozorio je da SAD moraju da promijene kurs da bi izbjegle da budu više zavisne od Kine, a najavio je i snažniju spoljnu politiku usredsređenu na američkim interesima.

    Takođe je poručio da bi američka politika trebalo da insistira da se sukob u Ukrajini okonča i istakao da će za sporazum o prekidu vatre biti potrebno da i Moskva i Kijev pristanu na ustupke.

    Sugerisao je da bi Ukrajina morala da se odrekne cilja da povrati svu teritoriju koju je Rusija zauzela proteklu deceniju. Rubio je prvi Amerikanac hispanskog porekla na položaju najvišeg diplomate u zemlji.

  • Fico: Rusija se neće povući sa zauzetih teritorija

    Fico: Rusija se neće povući sa zauzetih teritorija

    Slovački premijer Robert Fico izjavio je da je nerealno očekivati povlačenje Rusije sa teritorija koje je zauzela u Ukrajini, kao i ulazak Kijeva u NATO.

    “Hajde da skinemo ružičaste naočare i da malo budemo realni. U ovoj situaciji je nerealno očekivati da će se Rusija povući sa teritorija koje trenutno kontroliše. Istovremeno, nemoguće je očekivati da će Ukrajina postati članica NATO. To nije mišljenje samo slovačke Vlade, to je nemoguća situacija”, rekao je Fico.

    On je istakao da je za pravedan mir potrebno rješenje koje će moći da prihvate obje strane.

    “To je primaran uslov. Istovremeno, treba uzeti u obzir i uzroke tog rata. O tome je jasno govorio novoizabrani predsjednik SAD Donald Tramp. I on je optužio prethodnu administraciju da je isprovocirala Rusiju”, rekao je Fico novinarima poslije sastanka sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom u Ankari.

    Napomenuo je da velike zemlje treba da ulože napore s ciljem rješavanja ukrajinskog sukoba, prenosi “Sputnjik”.

    Fico je ocijenio da bi pregovori o Ukrajini na najvišem nivou trebalo da se održe u zemlji koja je neutralna o pitanju sukoba, te dodao da Slovačka nema takve ambicije, ali da je zainteresovana za organizaciju mirovnih događaja na nižem nivou.

    Erdogan je rekao da je neophodno da se ukrajinski sukob što prije riješi i da se dostigne pravedan mir.

    On je istakao da se nada da će ove sedmice razgovarati sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o isporukama gasa Slovačkoj.

  • Šta je sve Donald Tramp potpisao u prvim satima mandata

    Šta je sve Donald Tramp potpisao u prvim satima mandata

    Donald Tramp je postao novi predsjednik SAD-a i odmah krenuo s potpisivanjem izvršnih odluka, koje su jedini način na koji američki lider može direktno i bez Kongresa uticati na politiku ove zemlje.

    Tramp je potpisivao odluke vezane za ogroman broj tema, uključujući energetiku, efikasnost javnih službenika, preimenovanje geografskih pojmova, imigraciju te pol.

    Zaustavio istrage svojih pristalica za 6. januar 2021. godine
    Jedan od prvih poteza koje je Tramp najavio tokom svog drugog mandata bio je pomilovanja za većinu onih koji su optuženi za napad na američki Kapitol 6. januara 2021. godine.

    Tramp je u Ovalnom uredu u ponedeljak rekao da će njegova pomilovanja obuhvatiti “približno 1.500 ljudi za potpuno pomilovanje.”

    Tužitelji su optužili više od 1.580 osoba za navodne aktivnosti povezane sa 6. januarom, a ostvareno je oko 1.270 presuda. To znači da je Tramp rekao da će skoro svi koji su optuženi za zločin u vezi s napadom biti pomilovani, što bi u suštini okončalo sve slučajeve povezane sa 6. januarom.

    Kao što je obećao dan prije nego što je ponovo preuzeo vlast, Tramp je u ponedeljak potpisao izvršnu naredbu kojom se produžava rok za kompaniju koja je vlasnik aplikacije TikTok da nađe američkog kupca ili se suoči sa zabranom u SAD.

    Naredba upućuje Ministarstvo pravde SAD da ne primjenjuje “Zakon o aplikacijama koje kontrolišu strani protivnici”, zakon koji je prošao uz široku podršku u Kongresu i potpisan u aprilu. Taj zakon je zahtijevao da TikTok bude zabranjen u SAD-u do 19. januara, osim ako se ne proda američkom kupcu ili nekome od saveznika ove zemlje.

    Povukao 78 izvršnih odluka svog prethodnika
    Trump je opozvao 78 izvršnih naredbi iz doba Bidena, od kojih su mnoge bile potpisane prvog dana Bidenove administracije.

    Opozvane politike uključuju: izvršnu naredbu koja je zahtijevala od saveznih agencija da prošire zabrane na diskriminaciju zasnovanu na polu kako bi obuhvatile seksualnu orijentaciju i rodni identitet; naredbu koja je zahtijevala od imenovanih članova izvršne grane vlasti da potpišu etički kodeks; naredbu koja je dozvoljavala transrodnim osobama da služe u vojsci SAD; i naredbu koja je zabranila obnavljanje ugovora sa privatnim zatvorima.

    Ostale Bidenove naredbe koje je Tramp opozvao u ponedeljak uključuju povlačenje Kube sa liste država koje podržavaju terorizam te uvođenje sankcija za jevrejske naseljenike na Zapadnoj obali.

    Imigracija u posebnom fokusu
    U prvim minutama Trampove administracije obustavljena je upotreba aplikacije koja omogućava migrantima da obavijeste američku carinsku i graničnu zaštitu o svom namjeri da uđu u SAD i zakažu sastanke sa graničnim vlastima kako bi podnijeli zahtjev za azil.

    Tramp je takođe potpisao naredbu koja nastoji redefinisati pravo na državljanstvo rođenjem, proces prema kojem svi ljudi rođeni u SAD-u automatski stiču američko državljanstvo.

    Trampova naredba zabranjuje saveznim agencijama da izdaju određene dokumente koji bi obično bili izdati američkim državljanima, prema informaciji koju je dobio CNN.

    Tramp je takođe potpisao odluku kojom je proglasio dva velika narko-kartela terorističkim organizacijama – potez koji bi mogao prethoditi upotrebi američke vojske na teritoriji Meksika.

    Povukao SAD iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO)
    Tramp je u ponedeljak najavio povlačenje SAD iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), značajan potez kojim se prekidaju veze sa UN-ovom agencijom za javno zdravlje.

    Izvršna naredba navodi “neadekvatno rukovanje pandemijom virusa COVID-19 koja je potekla iz Vuhana u Kini i drugih globalnih zdravstvenih kriza, neuspjeh da se usvoje hitno potrebne reforme i nesposobnost da se demonstrira nezavisnost od političkog uticaja članica WHO-a“, kao razloge za povlačenje SAD.

    “To je veliki potez,“ rekao je Tramp svom saradniku dok je počinjao potpisivanje izvršne naredbe, ukazujući na svoju odluku iz 2020. godine i vjerovanje da SAD plaćaju previše novca toj organizaciji u poređenju sa drugim zemljama.

    Tramp je potpisao akciju kojom se uvodi zamrzavanje zapošljavanja za savezne vladine zaposlene u izvršnoj grani.

    “Kao dio ovog zamrzavanja, nijedna saveznička pozicija koja je upražnjena u 12 sati 20. januara 2025. godine ne može se popuniti, niti se može stvoriti nova pozicija osim kako je drugačije predviđeno u ovoj odluci ili drugim važećim zakonima,” navodi se u memorandumu Bijele kuće. Ova akcija izuzima pozicije u vojsci i “one povezane sa sprovođenjem imigracije, nacionalnom ili javnom sigurnosti.”

    Akcija upućuje direktora Ureda za upravljanje i budžet, u konsultaciji sa Trampovim novim Ministarstvom za efikasnost vlade, da dostavi plan u roku od 90 dana za smanjenje veličine savezne vladine radne snage “kroz poboljšanje efikasnosti i smanjenje broja zaposlenih.”

    Još jedna akcija koju je Tramp potpisao u ponedeljak zahtijeva od svih saveznih ministarstava i agencija da “preduzmu sve potrebne korake kako bi ukinule aranžmane za rad na daljinu i zahtjeva da zaposleni ponovo rade lično na svojim radnim mjestima na punom radnom vremenu, pod uslovom da šefovi ministarstava i agencija donesu izuzetke koje smatraju potrebnim.“

    Potpisao i formiranje odjela vlade kojeg će voditi Ilon Musk
    Tramp je takođe formalno uspostavio novo Ministarstvo za efikasnost vlade kao entitet unutar savezne vlade u izvršnoj akciji. Ovaj odjel, ako zaista postane dio američke vlade, trebao bi voditi Ilon Musk, milijarder i blizak Trampov saradnik.

    Još jedna naredba zahtijeva od saveznih agencija da tretiraju biološke muškarce i žene kao odvojene polove, obustave promovisanje “rodne ideologije” i zahtijevaju od određenih agencija da se vrate na prepoznavanje samo “muškog” i “ženskog“ pola na obrascima.

    Naredio istrage zbog “cenzure” i “zloupotrebe vlasti”
    Nekoliko sati nakon preuzimanja vlasti, Tramp je izdao dvije izvršne naredbe upućujući Ministarstvo pravde i Kancelariju direktora nacionalne obavještajne službe da pokrenu široke istrage o “cenzuri slobode govora” ili “zloupotrebi” vladinih i obavještajnih agencija tokom Bidenove administracije.

    Takođe, Tramp je ponovo potpisao povlačenje SAD iz Pariškog klimatskog sporazuma.

    Tramp je povukao SAD iz ovog ugovora još tokom svog prvog mandata, a jedan od prvih Bidenovih poteza na mjestu predsjednika bila je ponovo pridruživanje. Tramp je u ponedeljak izjavio da će ponovo povući SAD iz ovog sporazuma, koji je nazvao “jednostranim”.

    Tramp je obećao u svom inauguralnom govoru da će proglasiti “nacionalnu energetsku vanrednu situaciju”, kao i pojednostaviti procese odobravanja dozvola i pregled ekoloških zahtjeva za proizvodnju i korištenje energije koje njegova administracija smatra “nepotrebnim opterećenjima”, prenosi Klix.

  • “Zelenski, pušten si niz vodu…”

    Dosadašnji predsednik SAD Džo Bajden postavio je tri cilja SAD kada je reč o ratu u Ukrajini, ali pobeda protiv Rusije nikada nije bila među njima, prenosi Ukrajinska pravda pisanje “Tajma”.

    Podseća se da je Bela kuća najčešće koristila frazu da podržava Ukrajine “koliko god je potrebno”, a koja je namerno nejasna. Takođe, postavlja se i pitanje: “Koliko dugo je potrebno da se uradi nešto i šta je to?”

    “Namerno nismo razgovarali o teritorijalnim parametrima”, kaže Erik Grin, koji je u to vreme radio u Bajdenovom Savetu za nacionalnu bezbednost i nadgledao politiku Rusije.

    Drugim rečima, SAD nisu obećale da će pomoći Ukrajini da povrati svu zemlju koju je okupirala Rusija, a kamoli ogromne teritorije na istoku Ukrajine i poluostrvo Krim, zaplenjene tokom prve ruske invazije 2014. godine.

    Grin kaže da je razlog jednostavan, Bela kuća je verovala da Ukrajina to nije u stanju da uradi, čak ni uz snažnu pomoć Zapada.

    “To na kraju neće biti priča o uspehu. Važniji cilj je bio da Ukrajina opstane kao suverena, demokratska zemlja slobodna da se integriše sa Zapadom”, istakao je on.

    Bajden je svoje ciljeve u Ukrajini ostavrio, želeći da SAD i njeni saveznici ostanu ujedinjeni i insistirao je na izbegavanju direktnog sukoba između Rusije i NATO-a.

    Međutim, uspeh pod ovim ograničenim uslovima ne zadovoljava čak ni neke od njegovih najbližih saveznika i savetnika.

    “Nažalost, to je vrsta uspeha kada se ne osećate sjajno zbog toga. Zato što ima toliko patnje za Ukrajinu i toliko neizvesnosti oko toga gde će na kraju dospeti”, rekao je Grin.

    Frustracija Ukrajinaca zbog Bajdena nastajala je tokom invazije, a oni su to otvorenije izrazili nakon što su američki predsednički izbori završeni pobedom Donalda Trampa.

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je početkom januara rekao da pod Bajdenom, SAD nisu učinile dovoljno da uvedu sankcije Rusiji i obezbede Ukrajini oružje i bezbednosne garancije.

    “Uz dužno poštovanje prema Sjedinjenim Državama i administraciji, ne želim istu situaciju kao što smo imali sa Bajdenom. Tražim sankcije sada, molim vas, i oružje odmah”, rekao je on u jednom intervjuu.

    Mediji su naveli da je kritika Zelenskog bila izuzetno oštra i da se čini još značajnijom s obzirom na količinu podrške koju su SAD pružile Ukrajini za vreme Bajdenovog mandata.

    Tokom poslednje posete Vašingtonu, Zelenski je predao Bajdenu detaljnu listu zahteva, koju je nazvao ukrajinskim planom pobede.

    Pored poziva na poziv za pridruživanje NATO-u, plan je pozvao SAD da ojačaju poziciju Ukrajine u ratu značajnim novim zalihama naoružanja i dozvolom da ga koriste duboko u ruskoj teritoriji.

    U to vreme, Bajden je najavio da se neće kandidovati za drugi mandat, a Ukrajinci su se nadali da će mu njegov status “hrome patke” omogućiti da donosi smelije odluke, posebno da sačuva svoje spoljnopolitičko nasleđe.

    Pozivi su naišli na različite reakcije. Bajden se nije pomerio po pitanju članstva Ukrajine u NATO. Ali on je odobrio niz koraka koje je Bela kuća dugo odbacivala kao previše opasne.

    U novembru su SAD dozvolile Ukrajini da upotrebi američke rakete za udar duboko u Rusiju. A u januaru je Bajdenova administracija uvela oštre sankcije ruskom energetskom sektoru, uključujući flotu tankera u senci koje Rusija koristi za izvoz svoje nafte.

    Iako ove odluke nisu bile u skladu sa željama Zelenskog, one su pomogle Bajdenu da tokom svog poslednjeg spoljnopolitičkog govora kao predsednika potvrdi da su SAD postigle svoje ciljeve u odbrani Ukrajine.

    On je, međutim, ostao oprezan da ne obeća da će Ukrajina povratiti deo svoje teritorije ili čak doživeti kraj ovog rata.

  • Putin čestitao Trampu

    Putin čestitao Trampu

    Rusija čestita izabranom predsjedniku SAD Donaldu Trampu na preuzimanju funkcije, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin.

    “Čestitke izabranom predsjedniku SAD na preuzimanju funkcije”, rekao je Putin na sastanku Savjeta bezbjednosti Rusije.

    On je naglasio da je Rusija otvorena za dijalog sa Trampovom administracijom o sukobu u Ukrajini.

    “Nikada nismo odbili dijalog i uvijek smo bili spremni da održavamo jednake odnose i saradnju sa bilo kojom američkom administracijom”, istakao je Putin.

    Predsjednik Rusije zatražio je tokom sastanka od ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova da ga izvijesti o situaciji u SAD.

    Trampova inauguracija biće održana danas u 18 časova, prenosi Srna.

  • Tramp: Zlatno doba Amerike počinje sada – dan oslobođenja

    Tramp: Zlatno doba Amerike počinje sada – dan oslobođenja

    Na početku prvog obraćanja kao 47. predsjednik SAD, Donald Tramp je poručio da “zlatno doba Amerike počinje sada”.
    Donald Tramp (foto: EPA-EFE/Chip Somodevilla / POOL) –
    Donald Tramp (foto: EPA-EFE/Chip Somodevilla / POOL)
    – Amerika će biti na prvom mjestu. Naš prioritet je da napravimo naciju koja je bezbjedna, prosperitena i slobodna. Amerika će uskoro biti veća nego ikad prije – rekao je Tramp.

    On je istakao da je potrebno biti iskren u vezi sa izazovima s kojima se suočava, ističući da je vlada suočena s krizom povjerenja.

    – Od danas naša zemlja će cvjetati i biće poštovana. Uvijek će mi Amerika biti na prvom mjestu – poručio je Tramp.

    Suverenitet SAD će biti ponovo vraćen.

    – Naša bezbjednost će biti obnovljena, tasovi na vagi pravde će ponovo biti u ravnoteži – rekao je Tramp.

     

    “Dvadeseti januar 2025. je dan oslobođenja Amerike”

    Tramp je poručio da će se njegova vlada sa svakom krizom suočiti sa “dostojanstvom, moći i snagom” i da će “povratiti prosperitet za građane svih rasa, religija, boje i vjeroispovijesti”.

    – Dvadeseti januar je dan oslobođenja – rekao je Tramp nakon čega je uslijedio veliki aplauz u Rotondi.

    Izrazi je nadu da će se nedavni izbori pamtiti kao najveći i sa najvećim posljedicama u istoriji SAD.

    “Moj život sačuvan je sa razlogom – da napravim Ameriku ponovo velikom”

    Govoreći o neuspjelom atentatu na njega, Tramp je naveo da je preživio sa razlogom, kao i da je u posljednjih osam godina, njegov život “bio na probi više nego bilo kog drugog predsjednika”.

    Naglasio je da je preživio sa razlogom, kako bi “napravio Ameriku ponovo velikom”.

    Istakao je da “slavnu sudbinu SAD” više niko neće poricati.

    “Vlada će priznavati samo dva pola – muški i ženski”

    Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da će nove američke vlasti priznavati samo dva pola – muški i ženski.

    – Zvanična politika vlade SAD biće da postoje samo dva pola – rekao je Tramp.

    On je naglasio da se u SAD “neće gledati boja kože”.

    – Ove sedmice ću da okončam i politiku vlade da se rasa i pol guraju u sve aspekte javnog i privatnog života – naveo je Tramp.

    “SAD će ponovo biti bogata država”

    Govoreći o ekonomskim planovima, Tramp je obećao da će SAD “ponovo postati bogata država” zbog “tečnog zlata pod našim nogama”.

    Istakao je da će povući regulativu o električnim vozilima i da će se automobili ponovo proizvoditi u SAD “intenzitetom koji niko nije mogao da sanja samo prije nekoliko godina”.

    “Svaki ilegalni ulazak biće odmah zaustavljen”

     

    Govoreći o migrantskoj krizi, Tramp je naveo da će započeti proces izručenja miliona migranata.

    – Svaki ilegalni ulazak biće odmah zaustavljen. Počećemo proces vraćanja miliona i miliona kriminalnih imigranata nazad u mjesta odakle su došli – rekao je on.

    Tramp je obećao da će uvesti vanrednu situaciju zbog dešavanja na južnoj granici Sjedinjenih Američkih Država kao svoj prvi korak na mjestu šefa države.

  • TikTok zahvalio Trampu: Platforma se vraća u Ameriku

    TikTok zahvalio Trampu: Platforma se vraća u Ameriku

    Platforma “Tiktok” je saopštila da obnavlja svoju uslugu nakon što je novoizabrani predsjednik Donald Tramp rekao da će obnoviti pristup aplikaciji u SAD kada sutra preuzme dužnost.

    “Kao rezultat napora predsjednika Trampa, `Tiktok` se vratio u SAD”, navodi se u poruci ove platforme korisnicima.

    “Tiktok” je izdao saopštenje nakon što su američki korisnici prijavili da mogu da pristupe veb lokaciji i uslugama kompanije u vlasništvu Kine, dok je aplikacija počela da se vraća na mrežu za pojedine korisnike sa samo nekoliko osnovnih usluga.

    “U dogovoru sa našim provajderima usluga, `Tiktok` je u procesu obnavljanja usluge”, navodi se u saopštenju.

    Iz “Tiktoka” su zahvalili Trampu jer je “pružio neophodnu jasnoću i uvjerenje njihovim dobavljačima usluga da se neće suočiti sa kaznama zbog omogućavanja da više od 170 miliona korisnika u SAD ima pristup `Tiktoku` i što je omogućio dalji rad za više od sedam miliona malih firmi.

    “Tiktok” je prestao da radi za američke korisnike kasno sinoć prije nego što je danas stupio na snagu zakon kojim je predviđeno njegovo gašenje iz razloga nacionalne bezbjednosti.

    Američki zvaničnici su upozorili da pod kineskom matičnom kompanijom “Bajtdens” postoji rizik od zloupotrebe podataka Amerikanaca.

    Tramp je rekao da će “produžiti vremenski period prije nego što zakonske zabrane stupe na snagu, kako bismo mogli da sklopimo dogovor o zaštiti naše nacionalne bezbjednosti”.

    “Voieo bih da SAD imaju 50 odsto vlasničke pozicije u zajedničkom preduzeću”, napisao je Tramp.

  • Bajden: Oružje u Gazi je utihnulo

    Bajden: Oružje u Gazi je utihnulo

    Odlazeći američki predsjednik Džozef Bajden rekao je da je nakon stupanja na snagu sporazum o prekidu vatre na Bliskom istoku da je region fundamentalno transformisan.

    Bajden je istakao da je Izrael oslabio Hamas i da je rukovodstvo Hezbolaha uništeno.

    “Oružje u Gazi je utihnulo poslije toliko bola, smrti i gubitka života”, rekao je Bajden, prenosi Srna.

    On je dodao da je riječ o sporazumu o primirju koji je predložio u maju i koji su odobrile UN.

    “Sada je na sljedećoj administraciji da sprovede ovaj dogovor”, istakao je Bajden.