Sinoć je u engleskom gradu Plymouthu došlo do pucnjave u kojoj je napadač ubio šest osoba, a među njima i dijete. Više osoba je ranjeno.
U kvartu Keyham napadač je hicima iz vatrenog oružja usmrtio dvije žene, dva muškarca, ali i jedno dijete. Te informacije potvrdio je gradski službenik.
Dijete koje je ubijeno bilo je mlađe od deset godina.
Lokalni političar Luke Pollard oglasio se na Twitteru porukom da je potpuno šokiran ovim zločinom, a naročito zbog smrti djeteta.
Prema izjavama očevidaca, napadač je nogom udario u vrata jedne kuće, a potom počeo nasumično pucati. Nakon toga je pobjegao pucajući na prolaznike dok je trčao.
Iz policije su kazali da ovaj zločin ne tretiraju kao teroristički napad. Napadač je također ubijen.
Talibani su zauzeli sjedište policije u gradu Herat u zapadnom Afganistanu. Samo nekoliko sati prije talibani su osvojili Ghazni, koji se nalazi 150 kilometara od glavnog grada Kabula.
Herat, treći po veličini grad u Afganistanu, danima je bio meta napada. Talibani su danas uspjeli probiti odbrambene linije. Autoputevi su zbog sukoba blokirani, a aerodrom je obustavio letove.
Vladin sigurnosni izvor rekao je za AFP da su se afganistanske snage povukle iz grada.
“Morali smo napustiti grad kako bismo spriječili dalje uništavanje”, izjavio je.
Jedan od dopisnika AFP-a kazao je kako je primijetio talibansku zastavu kako se vijori iznad sjedišta policije u Heratu. Više detalja o prisustvu talibana u ovom gradu trenutno nije dostupno, ali zna se da je već sedmicama pod opsadom.
Talibanske snage sada kontrolišu više od 65 posto afganistanske teritorije, uključujući 12 od 34 provincijske prijestolnice. Prije najave povlačenja američkih trupa u aprilu, Herat, sa više od 500.000 stanovnika, smatran je mirnom oazom u nestabilnoj zemlji.
Iako su afganistanske snage i lokalna policija uspjeli potisnuti početnu ofanzivu talibana krajem jula, pobunjenici su nastavili ostvarivati pobjede.
Smanjenje emisije ugljičnog dioksida jedan je od načina borbe protiv utjecaja klimatskih promjena. Međutim, po prvi put u izvještaju UN-a o ovom problemu naglašena je potreba kontrole nevidljivog plina metana.
Prema Međuvladinom izvještaju za klimatske promjene (IPCC), koncentracija metana u atmosferi najveća je od perioda kako se bilježe mjerenja na Zemlji. S obzirom da se Zemlja približava kritičnom pragu povećanja temperature, te se procjenjuje da će u naredne dvije decenije temperatura vjerovatno porasti za više od 1,5 stepeni celzija (što je više od prihvatljivog još iz predindustrijskog doba, odnosno perioda od 1850. do 1900. godine), naučnici kažu kako se emisija metana mora brzo smanjiti.
Charles Koven, jedan od autora izvještaja IPCC-a rekao je da metan ima nevjerovatnu moć zagrijavanja što šteti samoj klimi.
STAKLENIČKI PLINOVI Kamere otkrile curenje metana s više od 100 lokacija plinske infrastrukture u EU “Najbrži način na koji bismo mogli ublažiti neke klimatske promjene koje već vidimo, bar kratkoročno, jeste smanjenje metana. Kada bi svijet sutra prestao emitovati ugljični dioksid, temperature se ne bi počele smanjivati ni u narednih nekoliko godina zbog toga što CO2 ostaje dugo u atmosferi. Smanjenje metana predstavlja najjednostavniji način za ublažavanje klimatskih promjena”, rekao je Koven.
Nivo metana u porastu
Iako je tokom početka 21. stoljeća razina metana u atmosferi bila niska, u posljednjoj deceniji zabilježen je veliki porast, a to potvrđuju i tabele petogodišnjeg rasta razine metana.
“Metan curi iz bušotina nafte, cjevovoda za prirodni plin i same opreme za preradu. Prema podacima američke Uprave za informacije o energetici, SAD ima na hiljade aktivnih bušotina za prirodni gas, milione napuštenih bušotina i nekoliko rafinerija koje prerađuju gas. Prema izvještaju Fonda za zaštitu okoliša, svaki treći Amerikanac živi u okruženju s naftom i plinom koji predstavlja rizik po klimu, ali i javno zdravlje”, navodi se u izvještajima o klimatskim promjenama.
ARKTIK SE TOPI Šta sve pokazuje izvještaj o klimatskim promjenama i u kakvom stanju se nalazi Zemlja Donedavno, organizacijama je bilo izuzetno teško pratiti curenje metana i lokacije gdje se javljaju ovi problemi. Međutim, naprednom tehnologijom koja se oslanja na infracrvene kamere i satelite, naučnici mogu procijeniti emisiju metana u atmosferi širom svijeta.
Klimatolozi NASA-e i Nacionalne uprave za okeane i atmosferu ranije su za CNN izjavili kako će se pogubne klimatske promjene u klimatskom sistemu samo pojačavati ukoliko ljudi ne prestanu koristiti goriva koja sagorijeaju i ispuštaju u atmosferu plinove poput metana.
Najnoviji izvještaj o klimatskim promjenama: Ovo je crveni alarm za čovječanstvo “Što se tiče ugljičnog dioksida, oduvijek smo znali da je prisutan u elektranama, dimnjacima i sličnim stvarima. Međutim, kada je riječ o metanu, do posljednjih nekoliko godina nismo razumjeli koliki utjecaj on zaista ima na atmosferu”, rekao je profesor Robert Jackson za CNN.
Najveći proizvođači metana: Od krava pa do rudnika
Trenutno, u svijetu postoji nekoliko najvećih “proizvođača” metana. Širom svijeta trenutno se odvija eksploatacija uglja što svakako povećava emisija metana u atmosferi. Također, izvještaji jasno pokazuju i situaciju po kontinentima.
U Sjevernoj Americi 14 posto emisije metana dolazi od proizvodnje nafte i plina, a nakon toga slijede životinje poput krava sa 10 posto. U Kini, rudnici predstavljaju najveće “proizvođače” metana te doprinose s 24 posto u ukupnoj emisiji ovog plina.
Najveći Međunarodna agencija za energiju procijenila je kako bi industrije nafte i plina širom svijeta mogle smanjiti emisiju metana i do 75 posto pomoću tehnologija koje su već dostupne.
“Ono što budemo radili u narednih nekoliko godina odredit će kakav ćemo svijet imati i kakav svijet zapravo ostavljamo našoj djeci. Moramo se što brže prebaciti na čistu energiju i zaustaviti zagađenje, ali i curenje metana”, rekla je klimatska aktivistkinja Lisa DeVille.
Broj poginulih u velikim poplavama i klizištima koja su pogodila sjever Turske porastao na 11, dok se još jedna osoba vodi kao nestala, saopštile su danas turske vlasti.
Danas su još četiri tijela pronađena u najviše pogođenom gradu Bozkurt, u Kastamonuu, jedno tijelo je pronađeno u Sinopu, dok je u provinciji Bartin nestala žena stara 80 godina, prenosi AP.
Poplave su u srijedu pogodile turske priobalne provincije kod Crnog mora, Bartin, Kastamonu, Sinop i Samsun, i tom prilikom su uništeni mnogi domovi i mostovi, voda je nosila automobile, mnoga naselja ostala su bez struje, a lokalni putevi su blokirani.
Vojska je poslala helikoptere kako bi evakuisala ljude koji su se pred naletom vode popeli na krovove svojih kuća, a potvrđeno je da je 80 osoba prebačeno na bezbjedne lokacije u regionu.
Sjever Turske je sklon poplavama tokom ljeta, kada su kiše česte, a prošlog mjeseca je poginulo najmanje šest osoba u poplavama u provinciji Rize.
Turska se bori i s požarima u posljednje dvije nedjelje, a UN su ove nedjelje izdale upozorenje da su nivoi efekta staklene bašte u svijetu visoki toliko da mogu da izazovu klimatske poremećaje u narednim decenijama.
Krim je kao ruska oblast dio Saveza Rusije i Bjelorusije, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.
On je novinarima u Sudaku rekao da je Krim dio Saveza i da je to predviđeno ruskim zakonima.
Izjave Lavrova su komentar na raniji komentar predsjednika Bjelorusije Aleksandra Lukašenka da je spreman da prizna prisajedinjenje Krima Rusiji nakon što to učini posljednji ruski oligarh.
“Naš Sporazum o Savezu Rusije i Bjelorusije stupio je na snagu 1999. godine. Prema tom sporazumu, Savez uključuje teritoriju Republike Bjelorusije i Ruske Federacije u skladu sa zakonima tih država. Prema našim zakonima, Krim je dio Rusije, a samim tim i pomenutog saveza”, naglasio je Lavrov.
Nakon državnog udara u Ukrajini u februaru 2014. godine, vlasti Krima i grada Sevastopolja održale su referendum o prisajedinjenju Krimskog poluostrva Rusiji. Za prisajedinjenje glasalo je 96,7 odsto glasača na Krimu, a u gradu Sevastopolju 95,6 odsto, uz odziv glasača od 80 odsto.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je 18. marta sporazum o prisajedinjenju, koji je tri dana kasnije ratifikovala Federalna skupština Ruske Federacije, podsjeća TASS.
Zastupnici u Parlamentu Poljske glasali su za novi zakon koji su brojni mediji u ovoj državi ocijenili kao kontroverzno rješenje koje će ograničiti slobodu medija i dovesti u pitanje odnose sa SAD-om.
Prema novom zakonskom rješenju, čiji je predlagač desničarska stranka Prava i Pravde (PiS), kompanije koje se nalaze izvan Evropskog ekonomskog prostora neće više imati pravo posjedovati većinu vlasničkih prava u poljskim medijskim kompanijama.
Zvaničnici PiS-a su poručili kako je zakon potreban kako bi se neprijateljskim silama spriječilo preuzimanje kontrole nad moćnim medijima.
S druge strane, kritičari ovog zakona, mahom iz opozicije, ali i iz medija, rekli su kako ovaj zakon otvara mogućnost državi da preuzme vlasništvo nad brojnim medijima, a naročito kontrolu nad najvećim privatnim kanalom TVN, koji se nalazi u vlasništvu američke grupacije Discovery.
Već ranije poljski energetski gigant PKN Orlen, koji se nalazi u vlasništvu države, preuzeo je kontrolu nad novinskom grupacijom Polska Press, što su mnogi protumačili kao još jedan u nizu udara na medije.
Zbog usvajanja zakona oglasili su se iz Discoveryja te su naveli kako je ovakvo zakonsko rješenje napad na osnovna demokratska načela slobode govora i nezavisnosti medija te su naveli kako se ovakvom odlukom direktno diskriminira ova kompanija i TVN.
Državni sekretar SAD-a Antony Blinken ocijenio je ovakvo zakonsko rješenje zabrinjavajućim u pogledu ostvarivanja slobode medija.
“Velike američke investicije u Poljskoj povećavaju našu kolektivnu sigurnost”, rekao je Blinken.
Odluka pokrenula proteste
Nakon što je poljski parlament usvojio ovu odluku sa 228 glasova za i 216 protiv, hiljade građana se okupilo na ulicama kako bi izrazili nezadovoljstvo odlukom vladajuće koalicije.
Na proteste su izašli i članovi opozicije koji su optužili vladu za narušavanje sloboda, ali i kupovinu glasova u parlamentu s obzirom na to da je prije samog glasanja o zakonu, koalicioni partner PiS-a odlučio napustiti vlast.
“Parlamentarna većina, koja radi na principu korupcije i ucjena, raspada se pred našim očima. Vi ste prevaranti. Ovakvo stanje može potrajati neko vrijeme, ali vi više niste u stanju voditi državu”, rekao je opozicionar Donald Tusk.
Odluke vladajuće partije PiS u posljednjih nekoliko mjeseci izazvale su brojne kontroverze u Poljskoj. Od dolaska na vlast 2015. godine PiS je svojim odlukama potkopao medijske slobode i slobodu govora, što je dovelo do toga da se država pomjeri s 18. na 64. mjesto na indeksu slobode medija.
Osim o medijima, PiS je donio i niz drugih odluka koje su izazvale nezadovoljstvo građana, a tiču se obustave povrata imovine koju su Jevreji izgubili u Drugom svjetskom ratu, miješanja u rad Vrhovnog suda te zakona o abortusu koji je doveo do velikih građanskih protesta tokom 2020. godine.
Dve osobe teško su povredjene kada se helikopter Mi-8 sa 13 turista i tri člana posade rano jutros srušio na poluostrvu Kamčatka, na dalekom istoku Rusije.
z Direkcije Ministarstvo za vanredne situacije saopšteno je da je na mestu nesreće pronađeno devet osoba, od kojih su dve povređene, dok je kompanija “Vitiaz-Aero”, u čijem je vlasništvu helikopter, izvestila o sedam preživelih.
Prema preliminarnim podacima, nesreća se dogodila na području rezervata prirode Kronotski, kada je letelica u kojoj su bili turisti iz Moskve i Sankt Peterburga pala u Kurilsko jezero.
Prema izvorima agencije RIA novosti, helikopter se nalazi na dubini od 100 metara.
Sagovornik agencije rekao je da je u helikopteru bilo i jedno dete. “Prema preliminarnim podacima, dve osobe su u teškom stanju. Ostali podaci se proveravaju”, rekao je izvor RIA novosti.
Ministarstvo za vanredne situacije navelo je da je 45 ljudi uključeno u operacije traganja i spasavanja.
Ministarstvo zdravlja Kamčatske oblasti je saopštilo da su na mesto nesreće poslata kola hitne pomoći.
Hitne službe su navele da spasilački avion nije mogao da sleti na mesto dogadjaja zbog magle.
Pokrenuta je istraga zbog kršenja pravila bezbednosti saobraćaja i rada vazdušnog transporta, a regionalno tužilaštvo počelo je proveru sprovođenja zakona o turističkim uslugama.
Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan izjavio je kako će se vjerovatno sastati s liderima talibana u sklopu napora za okončanje borbi između ove skupine i afganistanske vojske u Afganistanu.
Erdogan je govorio o afganistanskom sukobu u sklopu intervjua koji je dao za CNN Turk.
“Najnoviji događaji i stanje u Afganistanu su zaista zabrinjavajući. Vjerovatno ću biti u prilici primiti na sastanak osobe koje su vođe talibanskih formacija u Afganistanu”, dodao je Erdogan i naglasio kako Turska ulaže velike napore u okončanje sukoba.
Rekao je kako je Afganistan država koja je izuzetno bitna za Tursku.
“Ne možemo gurnuti Afganistan u stranu. Država s 35 miliona stanovnika. Zemlja u kojoj su naše veze ukorijenjene u historiji”, rekao je turski predsjednik.
Erdogan je i tokom prošlog mjeseca govorio o sukobu u Afganistanu te je poručio kako se i talibani moraju uključiti u mirovni proces ako se Afganistanu želi mir.
“Zašto? Jer ako se ne preuzme kontrola nad ovakvim stvarima na jednom višem niovu, u Afganistanu neće biti moguće osigurati mir”, naveo je Erdogan.
Osim toga, turski predsjednik je izjavio kako Turska ozbiljno razmišlja o upravljanju međunarodnim aerodromom Hamid Karzai u Kabulu kako bi se osigurala sigurnost putnika dok bi istovremeno trajali pregovori s talibanima i afganistanskom vojskom o okončanju sukoba.
Zvanična Ankara već šest godina vodi brojne vojne i logističke operacije na aerodromu u Kabulu u sklopu Misije podrške koju finansira i organizuje NATO savez.
Ruska istražna komisija iznijela je nove optužbe protiv već osuđenog opozicionara Alekseja Navaljnog, saopštila je portparol Komisije Svetlana Petrenko.
Ona je rekla da je u toku istraga koja je pokrenuta u skladu sa drugim dijelom Člana 239 Krivičnog zakona Rusije o osnivanju neprofitne organizacije koja narušava lična prava građana.
“Aleksej Navaljni optužen je za krivično djelo”, istakla je Petrenkova.
Petrenkova je pojasnila da su nove optužbe povezane sa javnim pozivima na neodobreme proteste u januaru ove godine, javio je “Sputnjik”.Detalji istrage pokazuju da su aktivnosti “Fondacije za borbu protiv korupcije”, čiji je osnivač Navaljni, povezane sa podsticanjem građana na protivzakonite postupke.
Petrenkova je naglasila da je Navaljni unaprijed upozoren na ilegalnu prirodu planiranih protesta, u skladu sa trenutnim ograničenjima.
“Navaljni je znao za administrativnu odgovornost za učestvovanje na nekoordinisanim protestima”, istakla je Petrenkova.
Američki stručnjak za Balkan Stiven Mejer ocijenio je da je nametanje zakona Valentina Incka na odlasku iz BiH kao visokog predstavnika vjekovni nastavak kontrole velikih sila nad Balkanom i da će takva tradicija imati negativan uticaj ako se dozvoli da ostane ili bude shvaćena ozbiljno.
Mejer je rekao Srni da je ova tradicija imala razoran uticaj na Balkan, da je potkopala samodovoljnost i ekonomski i politički razvoj u regionu.
“Ali, možda najvažnije, to je imalo negativan psihološki uticaj koji je osakatio sposobnost nekih balkanskih lidera da preuzmu brigu o interesima i sudbinama svojih zemalja. Na kraju, budućnost je u njihovim rukama ako samo deluju”, rekao je Mejer.
Prema njegovim riječima, koliko god je Incko svoj “zakon” umotao u složeno pravno pakovanje koje potkrepljuje pokušaj Zapada da nastavi da kontroliše BiH, pravno manevrisanje Zapada nije poenta, na djelu je nastavak dugog istorijskog procesa koji je vijekovima mučio Balkan.
“Balkan je sigurno bio bure baruta, ali je osigurač bio na drugom mjestu. Inckov zakon direktno slijedi ovaj obrazac arogancije i dominacije. Shodno tome, politički faktor je važan i kritičan, a ne pravni omotač. Drugim riječima, Inckova objava je vjekovni nastavak kontrole velikih sila nad Balkanom”, rekao je Mejer.
On je napomenuo da je u međunarodnom pravu genocid definisan kao “namjerno ubijanje velikog broja ljudi iz određene nacije ili etničke grupe s ciljem uništenja te nacije ili grupe”, a da Inckov “zakon” prevazilazi ovu definiciju genocida.
Mejer je dodao da Inckov zakon proširuje krivične kazne na sve koji izazivaju nasilje ili mržnju prema pripadnicima širokog spektra grupa, a ne samo na one koji se zalažu za ubijanje velikog broja ljudi s namjerom uništenja nacije ili grupe.
Nema sumnje, kaže, da su djela genocida, nasilja, mržnje pravno i moralno pogrešna, ali je problem u tome što je Inko uzurpirao ono što bi trebalo da bude suvereno pravo vlasti BiH ili suvereno pravo FBiH i Republike Srpske da donosi i sprovodi zakone i da domaći sudovi odlučuju o zakonima koje su donijele odgovarajuće vlade.
Osim što je uzurpirao moć i vlast koja su pripadala drugima, Mejer je naglasio da je Incko je, “poput lopova u noći, kukavički napustio BiH i svoje dužnosti visokog predstavnika i ostavio nered da drugi počiste”.
“Inckovo fokusiranje na pravna opravdanja ima cilj da pruži stalni kredibilitet i legitimitet čitavom procesu Savjeta za implementaciju mira /PIK/”, dodao je Mejer.
Ocjena Mejera je da je Incko svoj novi zakon umotao u složenu hrpu zastarjelih statuta koje su zapadne sile nametnule Balkanu nakon raspada Jugoslavije, a bonska ovlaštenja je nazvao zloglasnim, te podsjetio na izjavu sudije Milana Blagojevića koji je uvjerljivo pokazao da dio bonskih ovlaštenja ne daju visokom predstavniku “pravo da nameće zakone”.
