VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Blinken: Americi nije u interesu da ostane u Afganistanu nakon ulaska talibana u Kabul

    Blinken: Americi nije u interesu da ostane u Afganistanu nakon ulaska talibana u Kabul

    Američki državni sekretar Antony Blinken rekao je da Sjedinjenim Američkim Državama nije u interesu da ostane u Afganistanu nakon što su talibani ušli u Kabul.

    Blinken je naveo da je Washington investirao milijarde dolara u afganistanske snage, dajući im prednost u odnosu na talibane, ali da nisu uspjeli da ih potisnu.
    “Činjenica je da te snage nisu mogle da odbrane svoju zemlju. I to se dogodilo brže nego što je predviđano”, rekao je Blinken.

    Nakon što je predsjednik Afganistana Ashraf Ghani danas napustio državu zajedno s najbližim saradnicima, talibani su zvanično ostali jedina vojna i politička vlast u Kabulu čime im je vlast omogućila potpunu kontrolu nad glavnim gradom države.


    Vrlo brzo nakon što je objavljena vijest o tome da je Ghani napustio Afganistan i avionom odletio za susjedni Tadžikistan, PR službe talibana izdale su saopćenje u kojem se navodi kako je talibanskim borcima naređeno da uđu u centar Kabula.

  • Zaharova: Posmatramo istorijski eksperiment Vašingtona

    Zaharova: Posmatramo istorijski eksperiment Vašingtona

    Svijet sa užasom posmatra rezultat još jednog istorijskog eksperimenta Vašingtona, izjavila je portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.

    Ona je tako prokomentarisala situaciju u Avganistanu, gdje talibani vrše ofanzivu na velike gradove.

    “Iznenađujuće je, ali istinito: u Avganistanu je u toku sukob dvije sile, od kojih su obe rezultat misaonog procesa Sjedinjenih Američkih Država. Svijet sa užasom prati rezultat još jednog istorijskog eksperimenta Vašingtona”, napisala je Zaharova na svom kanalu na Telegramu.

  • Pao Kabul, talibani pregovaraju sa Vladom

    Pao Kabul, talibani pregovaraju sa Vladom

    Talibani su danas ušli u Kabul, rekao je zvaničnik Ministarstva unutrašnjih poslova.

    Nema informacija o sukobima.

    Portparol talibana Zabihulah Mudžahid rekao je da pregovaraju sa Vladom o mirnoj predaji Kabula.

    “Talibani će biti raspoređeni na svim prilazima Kabulu dok se ne dogovori mirna i zadovljavajuća primopredaja”, navodi se u saopštenju.

    Iz predsjedničke palate u Avganistanu rečeno je da se čuje pucnjava sa više lokacija u gradu, ali da snage bezbjednosti u koordinaciji sa međunarodnim partnerima kontrolišu grad.

    Prema izvorima iz palate predsjednik Ašraf Gani trenutno pregovara sa američkim mirovnim izaslanikom Zalmajom Halilzadom i zvaničnicima NATO.

    Ulice Kabula su praktično zagušene ljudima i vozilima koja pokušavaju da dođu do aerodroma.

    Islamski militanti zbačeni su prije 20 godina u akcijama SAD nakon napada 11. septembra.

    SAD sada helikopterom evakuišu svoje građane.

    Pad avganistanske odbrane zaprepastio je diplomate jer je samo prošle sedmice američka obavještajna služba saopštila da bi Kabul mogao da se drži još najmanje tri mjeseca.

  • Više od 300 mrtvih na Haitiju: Kuće, škole i crkve pretvorene u ruševine

    Više od 300 mrtvih na Haitiju: Kuće, škole i crkve pretvorene u ruševine

    Najmanje 304 osobe su poginule, a stotine ih je povrijeđeno u zemljotresu koji je pogodio jugozapadni Haiti, rekli su zvaničnici.

    Službe za vanredne situacije kažu da je povrijeđeno najmanje 1.800 ljudi, i da je veliki broj nestao.

    Zemljotres magnitude 7,2 stepena po Rihteru pogodio je juče Haiti, a bio je toliko jak da se osjetio i na Kubi i Jamajki.

    Desetine škola, crkava, hotela i kuća pretvoreno je u ruševine u ovoj karipskoj državi. Premijer Arijel Henri koji je stigao na lice mjesta proglasio je jednomjesečno vanredno stanje.

    Najmanje 949 kuća, sedam crkava, dva hotela i tri škole su uništene, dok su oštećene 723 kuće, jedan zatvor, tri doma zdravlja i sedam škola.

    Manja šteta pričinjena je u luci, na aerodromu i na telekom infrastrukturi.

    Epicentar je bio osam kilometara od grada Petit Tro de Nip (Petit Trou de Nippes), oko 150 kilometara zapadno od glavnog grada Port-o-Prinsa. Hipocentar je bio na dubini od 10 kilometara, saopštio je američki Zavod za geološka istraživanja (USGS).

    Nakon tog potresa, uslijedio je niz manjih. Kasno sinoć region je pogodio novi potres magnitude 5,8 stepeni, saopštio je USGS.

  • Talibani započeli ofanzivu na glavni grad Afganistana, već ulaze u predgrađa

    Talibani započeli ofanzivu na glavni grad Afganistana, već ulaze u predgrađa

    Talibani su započeli ofanzivu na Kabul, nakon što su opkolili glavni grad Avganistana, saopćilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova ove zemlje.

    Talibani, islamistička militantna grupa koja je zauzela velike dijelove Afganistana, počeli su u nedjelju ulaziti u predgrađa Kabula, rekli su lokalni zvaničnici, javlja Deutsche Welle.

    Talibani su jutros bez borbe preuzeli kontrolu ključnog grada na istoku Afganistana, Jalalabada, potvrdile su vlasti, dodavši da talibanske snage osiguravaju ceste prema Pakistanu.

    Nakon pada Jalalabada teritorij koji kontrolira afganistanska vlada smanjio se na područje Kabula, glavnog grada države, i nešto šire.

    Osvajanje Jalalabada pobunjenicima je osiguralo kontrolu nad cestama koje povezuju Afganistan i Pakistan, a dogodilo se nakon što su talibani u subotu osvojili sjeverni grad Mazar-e Šarif i tako nastavili stezati obruč oko glavnog grada države.

    Veliki broj Afganistanaca pokušava dobiti vizu za SAD, javlja dopisnik NBC-ja Richard Engel. Navodi da su ljudi u Kabulu očajni i da strahuju da će s dolaskom talibana izgubiti prava i slobode koje su imali posljednjih 20 godina.

    “Od dolaska u Kabul stalno razmišljam kako nije moralo biti ovako. Nije bilo neizbježno. Afganistanci, žene, muškarci, glazbenici, studenti, znanstvenici i drugi marljivo su radili dvadeset godina samo da bi sad vidjeli kako se sve raspada”, rekao je.

    Sjedinjene Države počele su evakuirati diplomate iz svoje ambasade u Kabulu, rekla su u nedjelju Reutersu dvojica američkih dužnosnika.

    Američki predsjednik Joseph Biden izjavio je sinoć da je delegacija SAD na pregovorima u Dohi, u kojima su učestvovali predstavnici avganistanske vlade i talibana, poručila pobunjenicima da će na svaku akciju u kojoj se rizikuju životi američkog osoblja uslijediti brz i jak vojni odgovor.

  • Hospitalizovan rekordan broj djece zaražene koronom u SAD

    Hospitalizovan rekordan broj djece zaražene koronom u SAD

    Broj djece zaražene virusom korona i hospitalizovane u SAD dostigao je danas rekord, nešto više ih je od 1.900, dok su bolnice širom juga proširile kapacitet u borbi protiv delta soja.

    Varijanta delta, koja se brzo širi među nevakcinisanim dijelom američkog stanovništva, izazvala je skok hospitalizacija poslednjih nedjelja, povećavajući danas broj pacijenata na pedijatriji na 1.902, saopštilo je američko Ministarstvo zdravlja.

    Djeca trenutno čine oko 2,4 odsto hospitalizacija u zemlji zbog kovida. Ona koja su mlađa od 12 godina nemaju pravo na vakcinu, što ih čini podložnijim infekciji delta soju.

    Prema podacima Centra za kontrolu bolesti /CDC/, ove nedjelje je hospitalizovan rekordan broj novih pacijenata starosnih grupa od 18-29, 30-39 i 40-49 godina.

    Nagli porast novih slučajeva pojačao je tenzije između konzervativnih državnih lidera i lokalnih okruga o tome da li bi djeca morala da nose maske u školi kada se vrate u učionice.

    Školski okruzi u Floridi, Teksasu i Arizoni naložili su da se maske nose u školama. Administracija guvernera Floride Rona De Santisa zaprijetila je uskraćivanjem sredstava iz okruga koji nameću zahtjeve nošenja maski, a guverner Teksasa Greg Abot apeluje da državni vrhovni sud poništi tu obavezu u okrugu Dalas, javlja “Dalas morning njuz”.

    Petina nacionalnih hospitalizacija zbog kovida registrovana je na Floridi, gdje je broj pacijenata danas dostigao rekordnih 16.100. Više od 90 odsto kreveta na intenzivnoj njezi je popunjeno.

    Niske stope vakcinacije omogućile su ubrzanje izbijanja i širenja delta soja, pri čemu su neke od najvećih stopa infekcije i najbolesnijih pacijenata koncentrisane u državama u kojima su stanovnici oklijevali da prime vakcinu. Nešto više od 50 odsto američkog stanovništva potpuno je vakcinisano, navodi CDC.

    SAD sada u prosjeku imaju oko 129.000 novih slučajeva kovida dnevno, što je stopa koja se udvostručila za nešto više od dvije nedjelje.

    U prosjeku 600 ljudi svakodnevno umire od kovida, što je dvostruko više nego krajem jula.

    Arkanzas, Florida, Luizijana, Misisipi i Oregon prijavili su ovog mjeseca rekordan broj hospitalizacija zbog kovida 19 zbog čega su morale da proširuju bolničke kapacitet i da traže medicinsku pomoć od savezne vlade.

  • Bill Gates će izdvojiti 1,5 milijardi dolara za borbu protiv klimatskih promjena

    Bill Gates će izdvojiti 1,5 milijardi dolara za borbu protiv klimatskih promjena

    Osnivač kompanije Microsoft i multimilijarder Bill Gates će izdvojiti 1,5 milijardi dolara za borbu protiv klimatskih promjena.

    Novac će biti iskorišten sa njegovog investicionog fonda Breaktrough Energy, a investirat će ga saradnjom sa američkom vlašću.

    Od 1,2 biliona dolara planiranih za razvoj infrastrukture u Sjedinjenim Američkim Državama, a za koje se očekuje da ih odobre kongresmeni, više od 100 milijardi bit će potrošeno za borbu protiv klimatskih promjena. To će značiti od borbe protiv ekstremnih vremenskih pojava do nabavke električnih školskih autobusa.

    U ovom infrastrukturnom fondu sadržano je 25 milijardi za projekte javno-privatnog partnerstva, a što se odnosi i na saradnju sa programom Breaktrough Energy Catalyst. Oni koji su dio ovog programa se nadaju da će uspjeti prikupiti 15 milijardi dolara za “klimatske pametne tehnologije”. Jedan od ključnih Gatesovih ciljeva jeste da se do 2050. godine stvori karbonski neutralna ekonomija.

    Program će doprinijeti razvoju različitih sektora bez da koriste fosilna goriva, a među kojima je i avijacija. Osim toga, bit će ulagano u tehnologije za otklanjanje ugljendioksida iz atmosfere i za proizvodnju uređaja za akumulaciju energije.

    “Izbjegavanje klimatskih katastrofa će zahtijevati novu industrijsku revoluciju”, poručio je Gates i dodao da će morati postojati ekološki prihvatljiviji tehnologija i proizvodi, a koji će biti dostupniji velikom broju ljudi.

    Očekuje da će se to ostvariti i kroz javno-privatno partnerstvo. Međutim, Scott Sklar sa Instituta za okoliš i upravljanje energijom Univerziteta George Washington je napomenuo da već postoje javno-privatna partnerstva u borbi protiv klimatskih promjena, ali da nisu ishodila velikim rezultatima.

    “Gates se malo kocka. Kao što mnogi lideri kažu, moramo ubrzati tehnološko prilagođavanje ako želimo ostvariti neke od ciljeva za zaštitu okoliša, ali to će značiti rizike” ocijenio je Sklar.

    S druge strane, Jonah Goldman iz Breaktrough Energyja smatra da će javno-privatna saradnja omogućiti fleksibilnost na obje strane i kompleksna rješenja. Gates je u svrhu zaštite okoliša ozvaničio saradnju i sa Evropskom unijom, podsjeća CNN.

  • Ambasade u Kabulu spaljuju dokumente pred evakuaciju

    Ambasade u Kabulu spaljuju dokumente pred evakuaciju

    Neke ambasade u Avganistanu počele su da spaljuju osjetljive dokumente prije evakuacije, dok se talibani sve više približavaju prestonici Kabulu, javlja Rojters.

    Američka ambasada je obavijestila svoje osoblje da im na raspolaganju stoje spalionice u kojima mogu da unište osjetljive materijale, uključujući one na papiru i na elektronskim spravama.

    To se čini da bi se “smanjila količina osjetljivog materijala” u zgradi ambasade, navodi se u uputstvu u koje je Rojters imao uvid.

    Zvaničnici američog ministarstva odbrane kažu da su zabrinuti da bi talibani, koji su 2001. godine uklonjeni s vlasti nakon napada na Njujork i Vašington, mogli da krenu na Kabul u roku koji se mjeri danima.

    “Kabul trenutno nije u neposrednom prijetećem okruženju, ali… ako samo pogledate šta talibani rade, možete vidjeti da oni nastoje da izoluju Kabul”, izjavio je portparol Pentagona Džon Kirbi.

  • Talibani zauzeli Jalalabad bez borbe, približavaju se Kabulu

    Talibani zauzeli Jalalabad bez borbe, približavaju se Kabulu

    Talibani su u nedjelju ujutro bez borbe preuzeli kontrolu ključnog grada na istoku Afganistana, Jalalabada, potvrdile su vlasti dodavši da talibanske snage osiguravaju ceste prema Pakistanu.

    “Trenutno se u Jalalabadu ne vode borbe jer su se vlasti predale talibanima”, potvrdio je afganistanski službenik za agenciju Reuters.

    “Dozvola prolaska talibanima bio je jedini način da spasimo živote civila”, dodao je.

    Nakon pada Jalalabada, teritorij kojim kontrolira afganistansta Vlada smanjio se na područje Kabula, glavnog grada države, i nešto šire. Osvajanje Jalalabada pobunjenicima je osiguralo kontrolu nad cestama koje povezuju Afganistan i Pakistan, a dogodilo se nakon što su talibani u subotu osvojili sjeverni grad Mazar-i-Sharif i tako nastavili stezati obruč oko glavnog grada države.

    Uslijed povlačenja snaga SAD-a i saveznika talibani već nekoliko sedmica strelovito napreduju.

    Ta je radikalna islamistička grupa zauzela većinu Afganistana i približava se prijestolnici Kabulu gdje su utočište našle deseci hiljada ljudi iz drugih dijelova zemlje.

    U međuvremenu američke snage pristižu u Kabul kako bi pomogle evakuaciju osoblja ambasade, a preko vikenda stižu i britanske. Uz svoje građane oni bi trebali evakuirati civile koji su pomagali zapadnim saveznicima i sada se boje odmazde talibana.

  • Haiti se nikada nije oporavio od strašnog zemljotresa prije 11 godina, a danas je dočekao još snažniji

    Haiti se nikada nije oporavio od strašnog zemljotresa prije 11 godina, a danas je dočekao još snažniji

    Epicentar jučerašnjeg zemljotresa magnitude 7,2 po Richteru u blizini Haitija udaljen je otprilike 60 milja zapadno od kobnog potresa na Haitiju prije 11 godina.

    U katastrofalnom zemljotresu koji je pogodio ovu zemlju 12. januara 2010. godine poginulo je između 220 i 300 hiljada ljudi, a više od 300.000 je povrijeđeno. Jačina tog potresa iznosila je 7 stepeni po Richteru.

    Milion i po ljudi je ostalo bez krova nad glavom, a više od 32.000 i dalje je raseljeno.

    Današnji potres bio je udaljeniji od glavnog grada Port-au-Princea i najnaseljenijeg područja na Haitiju. Broj stradalih raste iz sata u sat, a snimci koji stižu s Haitija prikazuju da su brojni gradovi sravnjeni.

    Analiza CNN-a navodi da oko 2,5 miliona ljudi živi na udaljenosti od 50 milja od epicentra. Za usporedbu, u potresu 2010. godine živjelo je otprilike 6,5 miliona ljudi u krugu od 50 milja.

    “Izgradnja mnogih zgrada na Haitiju jednostavno ne izdržava ovakve potrese”, rekao je Patrick Oppmann sa CNN -a, izvještavajući s Kube.

    On kaže da Haiti jednostavno nije zemlja koja je izgrađena da odgovori na ovakvu vrstu događaja.

    “Trebala im je velika pomoć nakon potresa 2010. godine, a sada će im trebati opet. Usred pandemije to će biti još složenije “, rekao je Oppmann.

    Prije 11 godina je procijenjeno da će obnova Haitija koštati više od 11 milijardi dolara. U godinama iza toga ovu državu su pogađali tajfuni, urgani, tropske oluje i brojni slabiji zemljotresi, a lošoj situaciji nije doprinijela ni društvena i politička situacija.