VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • “Njemačka je uz Ukrajinu, Rusija bi mogla imati teške posljedice”

    Njemački kancelar Olaf Scholz započeo je u ponedjeljak jednodnevnu posjetu Ukrajini sastankom sa predsjednikom te zemlje Vladimirom Zelenskim u Kijevu.

    Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je da je Njemačka stoji uz Ukrajinu kada se radi o prijetnji od ruskog napada. Međutim, njegova posjeta uslijedila je usred pitanja o stvarnom obimu podrške Njemačke, javlja DW.

    Na odgođenoj konferenciji za medije nakon sastanka, kancelar Scholz je podvukao podršku Njemačke Ukrajini.

    “Njemačka je uz vas. Moja zemlja je impresionirana demokratskim pokretom u Ukrajini i podržava evropski put kojim je zemlja krenula od 2014.”, rekao je Scholz.

    Scholz je istakao da je Nemačka dala velike količine finansijske pomoći Ukrajini kako bi je učinila otpornijom na ono što je nazvao “stranim uticajima”.

    On je rekao da će tokom posjete Moskvi u utorak “podvući da će biti teških posljedica u slučaju bilo kakve invazije Putina na Ukrajinu”

    Istovremeno je rekao da je Njemačka ,”spremna za ozbiljan dijalog sa Rusijom o evropskoj sigurnosti”

    On je takođe rekao NATO trenutno nije u ni u kakvim pregovorima o pridruživanju sa Ukrajinom, i da je čudno da Rusija pokreće to pitanje.

    Moskva je postavila zahtjev da NATO uskrati članstvo Ukrajini.

    U ranijim izjavama na konferenciji za novinare, Zelenski je rekao da njegova zemlja i dalje traži članstvo u Alijansi.

    “Mi smatramo da bi članstvo u NATO-u osiguralo našu sigurnost i naš teritorijalni integritet”, rekao je on.

    Ukrajinski predsjednik se također dotakao pitanja, osjetljivog za Njemačku, a to je gasovod Sjeverni tok 2, priznavši da postoje razlike u procjenama projekta između Kijeva i Berlina.

    “Jasno razumijemo da se to koristi kao geopolitičko oružje”, rekao je Zelenski.

    Gasovod, koji još nije pušten u rad, trebao bi prenositi ruski gas do Njemačke, zaobilazeći Ukrajinu, koja bi izgubila tranzitne naknade koje bi inače primala.

    Projekat je naišao na kritike brojnih zemalja, posebno SAD-a, jer će Rusiji dati previše kontrole nad evropskim energetskim tržištem.

    Njemačka je pokazala izvjesno oklijevanje oko toga da gasovod učini bilo kojim dijelom paketa sankcija Rusiji u slučaju da ona napadne Ukrajinu.

  • Lavrov preporučio Putinu da nastavi razgovore sa Zapadom

    Lavrov preporučio Putinu da nastavi razgovore sa Zapadom

    Šef ruske diplomatije preporučio je predsjedniku Vladimiru Putinu da nastavi razgovore sa Zapadom o sigurnosnim zahtjevima Rusije u jeku napetosti oko Ukrajine.

    Izjava ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova izgleda da nagovještava namjeru Kremlja da ostane na diplomatskom putu, čak i pored toga što su Sjedinjene Države upozorile da bi Rusija mogla napasti Ukrajinu svakog trena.

    Govoreći na početku sastanka s Putinom, Lavrov je sugerirao da bi Moskva trebala održati dijalog sa SAD-om i njihovim saveznicima uprkos tome što su odbacili glavne ruske sigurnosne zahtjeve.

    Moskva želi garancije od Zapada i NATO-a da ne dopuste Ukrajini i drugim bivšim sovjetskim republikama da se pridruže kao članice zapadnog vojnog saveza, da alijansa prekine slanje naoružanja Ukrajini i da povuče svoje snage iz Istočne Evrope.

    Lavrov je naglasio da je, i pored toga što su SAD i njihovi saveznici glatko odbacili te zahtjeve, Washington ponudio da nastavi dijalog o limitima razmještaja raketa u Evropi, ograničenjima vojnih vježbi i o drugim mjerama gradnje povjerenja.

    Putin bi tek trebao formulirati ruski zvanični odgovor na te prijedloge.

    Na Putinovo pitanje ima li smisla nastaviti diplomatske napore, Lavrov je odgovorio da su mogućnosti razgovora “daleko od toga da budu iscrpljene” i predložio je nastavak pregovora, prenosi AP.

  • Predsjednik Ukrajine: Preseljenje ambasada iz Kijeva je velika greška zapadnih zemalja

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij kazao je da je velika greška odluka nekih zapadnih zemalja, među kojima su SAD-e i Kanade, da svoje ambasade presele iz Kijeva na zapad Ukrajine.

    “To je velika greška, ali to je njihova odluka, preseliti neke ambasade na zapad Ukrajine. Ukrajina je jedinstvena i ako se nešto dogodi, dogodit će se svugdje”, rekao je Zelenskij na konferenciji za medije nakon sastanka s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom.
    Neke zemlje su već povukle svoje diplomate i pozvale svoje građane da napuste Ukrajinu, piše Reuters.

    SAD je naredio većini svog diplomatskog osoblja u Kijevu da se vrati kući, a u Lavovu, na zapadu zemlje, zadržat će konzulat.
    Kanada privremeno zatvara svoje ambasadu u Kijevu, a diplomatske operacije seli u Lavov, kao i Australija. Njemačka je svoj konzulat iz Dnjipra, na istoku Ukrajine, preselila u Lavov.

  • Šolc putuje u Moskvu u namjeri da odvrati Putina od invazije na Ukrajinu

    Šolc putuje u Moskvu u namjeri da odvrati Putina od invazije na Ukrajinu

    Olaf Šolc, njemački kancelar, putuje u Moskvu s ciljem da odvrati Vladimira Putina od daljnje invazije na Ukrajinu, pošto su američki zvaničnici upozorili da je Rusija na ivici pokretanja napada na svog zapadnog susjeda.

    Zapadne zemlje nastavile su povlačiti diplomatsko i vojno osoblje iz Ukrajine, a aviokompanije su otkazale letove u zemlju. Neke evropske zemlje spremaju se da prime izbjeglice u slučaju vojne akcije.

    Šolc će danas otputovati u Kijev, a u utorak je planirao posjetu Moskvi. Očekuje se da će njemački lider pozvati Putina da deeskalira situaciju na granici s Ukrajinom, rekao je visoki vladin zvaničnik.

    On će također prenijeti “koliko bi teške posljedice napada bile” u smislu sankcija Rusiji te naglasiti “da ne treba potcijeniti jedinstvo EU, SAD i UK”.

    Šolcovi saradnici rekli su da on nije izgubio nadu da bi diplomatija mogla spriječiti rat.

    – Ne pretpostavljam da ćemo iz ovoga izaći s nekakvim konkretnim rezultatom – rekao je zvaničnik. Međutim, oni su insistirali da “sada nije vrijeme za odustajanje”.

    Veliki cilj za Šolca jeste “bolje razumjeti ciljeve Rusije i pokušati otkriti postoje li načini za povratak direktnom dijalogu”.

    Džo Bajden je u nedjelju razgovarao sa svojim ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim, a Bijela kuća je rekla da je američki predsjednik jasno stavio do znanja da će Vašington odgovoriti na rusku vojnu akciju “brzo i agresivno”.

    – Dvojica lidera su se složila o važnosti nastavka vođenja diplomatije i odvraćanja kao odgovora na rusko vojno jačanje na granicama Ukrajine – rekli su američki zvaničnici u saopštenju.

    Zelenski je rekao da su razgovarali o “sigurnosti, ekonomiji, postojećim rizicima, sankcijama i ruskoj agresiji”.

  • Baerbock: Izvoz oružja iz Njemačke ubuduće će ovisiti o stanju ljudskih prava u državama

    Baerbock: Izvoz oružja iz Njemačke ubuduće će ovisiti o stanju ljudskih prava u državama

    Ministrica vanjskih poslova Njemačke Annalena Baerbock izjavila je tokom posjete Egiptu kako će kriterij ljudskih prava igrati ulogu u odluci njemačke vlade da se u budućnosti odluči za prodaju oružja saveznicima.

    Nakon sastanka s ministrom vanjskih poslova Egipta Samehom Shoukryjem, Baerbock je na konferenciji za medije govorila o izvozu naoružanja iz Njemačke, te je poručila kako je nova savezna njemačka vlada koju čine Zeleni, SPD i FDP obećala kako će smanjiti prodaju oružja zemljama izvan EU i NATO saveza.

    “Situacija i stanje s ljudskim pravima ovdje će igrati važnu ulogu. Ovo će imati utjecaja i na zemlje koje su do sada bile glavni uvoznici naoružanja iz Njemačke”, rekla je Baerbock.

    Šefica njemačke diplomatije je također naglasila kako će u narednom periodu vlada ove države predstaviti zakon koji neće predviđati izuzetke od “restriktivne politike” izvoza oružja, osim u opravdanim pojedinačnim slučajevima i nakon pažljivog razmatranja.

    Osim ministrice vanjskih poslova Njemačke, slična razmišljanja o izvozu oružja imaju i njene stranačke kolege. Njemački političar i član Zeleni Omid Nouripour nedavno je za njemačke medije izjavio kako Njemačka treba obustaviti izvoz oružja u Egipat i Saudijsku Arabiju.

    “U Egiptu ima više od 60.000 političkih zatvorenika, dvocifren broj zatvora je izgrađen upravo za njih”, rekao je Omid Nouripour.

    U posljednje tri godine, Egipat predstavlja i najvećeg uvoznika njemačkog naoružanja. Tokom 2021. godine, Njemačka je u Egipat izvezla naoružanje u vrijednost od 9,35 milijardi eura što je za 61 posto više u odnosu na 2020. godinu.

  • Bijela kuća: Malo vjerovatno

    Bijela kuća: Malo vjerovatno

    U jednočasovnom telefonskom razgovoru između Bajdena i Zelenskog, ukrajinski predsjednik pozvao je američkog da poseti Ukrajinu.

    Predsednik SAD DŽozef Bajden rekao je ukrajinskom predsjedniku Vladimiru Zelenskom, u razgovoru koji je trajao oko sat vremena, da će SAD odgovoriti brzo i odlučno ako Rusija preduzme dalje korake ka invaziji, navodi se u saopštenju Bele kuće.

    Poziv je usledio u trenutku kada SAD upozoravaju da bi ruska invazija na Ukrajinu mogla da se dogodi već ove nedelje, preneo je CNN.

    Kako se navodi, Bajden je jasno stavio do znanja da će SAD brzo i odlučno odgovoriti, zajedno sa svojim saveznicima i partnerima, na svaku dalju rusku agresiju na Ukrajinu.

    Dvojica lidera su se složila oko važnosti nastavka vođenja diplomatije i odvraćanja kao odgovora na rusko nagomilavanje vojske na granicama Ukrajine, navodi se u saopštenju.

    Visoki ukrajinski zvaničnik je rekao da je Zelenski obnovio pozive Vašingtonu da pruži veću vojnu i finansijsku podršku Ukrajini i zatražio da Bajden poseti Ukrajinu što je pre moguće.

    Bijela kuća nije htela da komentariše poziv da Bajden poseti Ukrajinu. Američki zvaničnici rekli su da je Bajdenov put u Ukrajinu malo verovatan.

    Zvančnik, koji poseduje informacije o razgovoru, rekao je za CNN da je Zelenski iskoristio poziv da predloži, kako je zvaničnik opisao, konkretne ideje za smanjenje ruske pretnje Ukrajini, kao što je pružanje veće vojne podrške Ukrajini, uključujući naprednije naoružanje.

    Zelenski je, takođe, istakao Bajdenu potrebu za značajnim finansijskim paketom za Ukrajinu, rekao je zvaničnik.

    Zelenskij je ranije izrazio nezadovoljstvo zbog stalnih procena o ratu i rekao da su takva upozorenja imala negativan učinak na ekonomiju i na nacionalnu valutu.

    Američka mreža CNN citirala je neimenovanog ukrajinskog službenika koji je rekao je izostao Bajdenov pozitivan odgovor na tu zamisao.

    Zelenski je zahvalio Sjedinjenim Državama na njihovoj podršci i rekao da Ukrajina razumije pretnje kojima je izložena i da je spremna za svaki scenario.

  • Okončana blokada mosta “Ambasador”

    Najprometniji granični prelaz između SAD i Kanade, most “Ambasador”, ponovo je otvoren, nakon gotovo jednosedmične blokade demonstranata koji se protive ograničenjima povezanim sa kovidom-19.

    “Most Ambasador je sada potpuno otvoren i ponovo je omogućen slobodan protok trgovine između kanadske i američke privrede”, navodi se u saopštenju kompanije “Detroit internešnel bridž” koja je operater ovog mosta, a prenosi agencija AP.

    Most je, kako je saopšteno, ponovo otvoren za saobraćaj sinoć u 23:00 časa po lokalnom vremenu, navodi američka agencija, podsjećajući da se preko ovog prelaza odvija 25 odsto ukupne trgovine između dvije zemlje.

    Blokada na kanadskoj strani poremetila je poslovanje u obje zemlje, pri čemu su pojedini proizvođači automobila bili primorani da zatvore nekoliko fabrika za sklapanje auto-dijelova.

    Policija u kanadskom gradu Vindzoru je saopštila juče da je više od 20 ljudi mirno uhapšeno, da je sedam vozila odvučeno i pet zaplenjeno dok su policajci “čistili” posljednje demonstrante u blizini mosta, koji povezuje ovaj grad sa američkim gradom Detroitom.

    U međuvremenu, protest u Otavi je paralisao centar grada, razbjesnio stanovnike koji su nezadovoljni nereagovanjem policije i izvršio sve veći pritisak na premijera Džastina Trudoa.

    Demonstracije su “odjeknule” širom Kanade, a slični konvoji su uočeni i u Francuskoj, na Novom Zelandu i u Holandiji.

    I američko ministarstvo za unutrašnju bezbjednost je upozorilo da bi u toj zemlji moglo doći do sličnih protesta.

  • Ukrajina bi mogla odustati od NATO aspiracija kako bi izbjegla rat

    Ukrajina bi mogla odustati od NATO aspiracija kako bi izbjegla rat

    Ukrajina bi mogla odustati od svoje kandidature za pridruživanje NATO-u kako bi izbjegla rat s Rusijom, prenio je BBC riječi ambasadora te zemlje u Britaniji, što bi predstavljalo veliki ustupak Moskvi kao odgovor na povećanje ruskih trupa na svojim granicama.

    Ambasador Vadym Prystaiko rekao je za BBC da je Ukrajina spremna da bude “fleksibilna” u pogledu svog cilja da se pridruži atlantskom vojnom savezu, što je potez za koji je ruski predsjednik Vladimir Putin rekao da bi bio okidač za rat.

    “Mogli bismo, posebno kada bi nam tako prijetili, bili ucijenjeni i tjerani na to”, rekao je Pristaiko na pitanje da li Kijev može promijeniti svoj stav o članstvu u NATO-u.

    Ukrajina nije članica NATO-a, ali ima obećanje iz 2008. da će joj se na kraju dati prilika da se pridruži, korak koji bi doveo alijansu predvođenu SAD-om do granice Rusije.

    Putin kaže da bi sve veće veze Ukrajine sa Alijansom mogle od nje učiniti lansirnu rampu za NATO rakete usmjerene na Rusiju. On kaže da Rusija treba da postavi “crvene linije” kako bi se to spriječilo.

    Rusija je posljednjih sedmica premjestila više od 100.000 vojnika i teškog naoružanja na udaljenosti od Ukrajine, što je navelo Sjedinjene Države i njihove saveznike iz NATO-a da upozore da bi invazija mogla biti neizbježna.

  • Nakon gomilanja trupa duž granice Ukrajina zatražila hitan sigurnosni sastanak s Rusima

    Nakon gomilanja trupa duž granice Ukrajina zatražila hitan sigurnosni sastanak s Rusima

    Ukrajina je pozvala na sastanak s Rusijom i drugim članovima ključne evropske sigurnosne grupe zbog eskalacije tenzija na njenoj granici, piše BBC.

    Ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba rekao je da je Rusija ignorirala zvanične zahtjeve za objašnjenje gomilanja trupa na granici Ukrajine u posljednjem periodu. Rekao je da je “sljedeći korak” traženje sastanka “o ruskoj transparentnosti”, i to u narednih 48 sati, no iz Rusije se ni tim povodom još uvijek nisu oglasili.

    Neke zapadne zemlje upozorile su da se Rusija priprema za vojnu akciju, a SAD kažu da bi Moskva mogla početi zračno bombardovanje “u bilo kojem trenutku”. Ova država je pak negirala bilo kakve planove za invaziju na Ukrajinu uprkos nagomilavanju oko 100.000 vojnika na ukrajinskim granicama.

    Više od deset nacija u svijetu, pozvalo je svoje građane da napuste Ukrajinu, a neke su povukle osoblje iz ambasade u Kijevu. CBS News je objavio i da se Sjedinjene Američke Države spremaju u narednih 48 sati povući sve svoje osoblje iz glavnog grada Ukrajine.

    Tokom jučerašnjeg dana su predsjednik SAD-a Joe Biden i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski održali višesatni razgovor, prilikom čega je ukrajinski lider kritizirao paniku koja se širi te naveo kako do sada nije vidio dokaz o tome da Rusija planira invaziju u narednim danima.

    Dan ranije je Biden razgovarao i s Putinom, no jednosatna telefonska konverzacija nije donijela puno pomaka u dogovorima SAD-a i Rusije.

  • Štajnmajer izabran u prvom krugu: “Ja sam predsjednik svih građana Njemačke”

    Poslanici Donjeg doma njemačkog parlamenta i predstavnici 16 pokrajina izabrali su Franka-Valtera Štajnmajera za drugi mandat na funkciji predsjednika Njemačke.

    Štajnmajer je izabran na tajnom glasanju većinom glasova, što je bilo i očekivano pošto je imao podršku stranaka vladajuće koalicije, ali i opozicije.

    Štajnmajer (66) je objavio da će se kandidovati za novi mandat u maju prošle godine, prije održavanja parlamentarnih izbora u septembru, na kojima je na vlast došla koalicija na čelu sa kancelarom Olafom Šolcom.

    “Ja sam predsjednik svih građana Njemačke. Ali u svojoj neutralnosti neću biti neutrala kada se radi o borbi za demokratiju”, rekao je Frankon nakon objave rezultata u Saveznoj skupšitni u kojoj je već u prvom krugu ponovno izabran za predsjednika.

    Za njega je glasalo 1.045 od 1.472 članova tzv. Savezne konvencije, tijela koje u Njemačkoj bira predsjednika.

    U svom nastupnom govoru naglasio je podršku Njemačke Ukrajini u sukobu s Rusijom te ponovio prvrženost Njemačke obvezama koje sa sobom donosi članstvo u savezima poput Evropske unije i NATO-a.