VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Izraelska vojska ranila 24 Palestinca u Pojasu Gaze

    Izraelska vojska ranila 24 Palestinca u Pojasu Gaze

    Izraelska vojska ranila je danas 24 Palestinca, među njima i 13-godišnjeg dječaka koji je pogođen u glavu, dok su demonstranti bacali kamenje i palili gume na protestima u Pojasu Gaze.

    Stotine ljudi učestvovalo je na današnjim demonstracijama, koje su postale nasilne nakon što je na desetine ljudi prišlo utvrđenoj graničnoj ogradi, palilo gume i bacalo kamenje prema izraelskim vojnicima koji su ispalili suzavac, a zatim i pucali prema demonstrantima, prenosi AP.

    Ministarstvo zdravlja u Gazi, kojim upravlja Hamas, saopštilo je da je 24 Palestinaca ranjeno u izraelskoj vatri, od kojih je dvoje, uključujući 13-godišnjeg dječaka, u kritičnom stanju.

    U saopštenju, izraelska vojska je navela da su trupe odgovorile bojevom municijom, nakon što su stotine Palestinaca nasilno demonstrirale na granici Gaze i Izraela.

    Izrael je u četvrtak objavio da je postigao dogovor s Katarom da ova zemlja nastavi isplatu pomoći za hiljade porodica u Pojasu Gaze, što je korak koji ima za cilj ublažavanje tenzija na palestinskoj teritoriji pod kontrolom Hamasa nakon 11-dnevnog konflikta u maju.

    Katar je tokom posljednjih godina obezbijedio stotine miliona dolara najsiromašnijim porodicama u Gazi, a ta sredstva su bila ključni izvor stabilnosti za ovu osiromašenu teritoriju, gdje se nezaposlenost kreće oko 50 odsto, navodi AP.

    Izrael je, međutim, posle konflikta sa Hamasom u maju, blokirao plaćanja, uz obrazloženje da je to mjera zaštite kako novac ne bi stizao do pripadnika tog pokreta, pošto je prema sistemu koji je funkcionisao prije sukoba, oko 30 miliona dolara u gotovini svakog mjeseca isporučivano u Gazu preko prelaza pod kontrolom Izraela.

    Najmanje 254 osobe poginule su tokom majskog konflikta u Gazi i Izraelu, uključujući 67 djece i 39 žena, saopštilo je ministarstvo zdravlja Gaze.

  • Ne smiruje se situacija u Kabulu, talibani od Moskve traže da posreduje u pregovorima

    Ne smiruje se situacija u Kabulu, talibani od Moskve traže da posreduje u pregovorima

    Tokom noći sa kabulskog aerodroma evakuisano je još 3.800 ljudi. Iako čeka još najmanje 10.000 Avganistanaca, letovi za Dohu su obustavljeni jer nema mjesta za nove izbjeglice. Talibani preko ruske ambasade u Kabulu traže od Moskve da prenese poruku liderima regiona Pandžšer, koji nije pod njihovom kontrolom, da žele da sa njima uspostave dijalog.

    Na aerodromu u Kabulu 10 hiljada ljudi čeka da napusti Avganistan. Letovi su obustavljeni jer Katar više ne može da prihvati nove izbeglice.

    Predsjjednici Vladimir Putin i Redžep Tajip Erdgodan zaključili su u telefonskom razgovoru da je najvažnije osigurati stabilnost i mir za civile u toj zemlji i naći rješenja u ratu protiv terora. Opozicioni borci preuzeli su od talibana tri sjeverna okruga.

    Sjedinjene Američke Države upozorile su svoje građane da izbjegavaju aerodrom u Kabulu zbog mogućeg napada avganistanskog ogranka grupe Islamska država.

    Američka administracija odredila je 31. avgust kao datum za konačno povlačenje svojih snaga iz Avganistana i planira da evakuiše više od 30.000 Amerikanaca i avganistanskih civila. 

    Talibani su preko ruske ambasade u Kabulu zamolili Moskvu da prenese poruku liderima regiona Pandžšer, koji nije pod njihovom kontrolom, da žele da sa njima uspostave dijalog.

    Ambasador Rusije u Avganistanu Dmitrij Žirnov potvrdio je dolazak i molbu talibanskih vlasti da ruske diplomate predaju poruku liderima i stanovništvu Pandžšera da talibanske jedinice ne pokušavaju da uđu u tu provinciju već nude politički dijalog i traženje načina da se postigne politički dogovor, prenosi Tas.

    Pandžšer je jedna od 34 provincije Avganistana u kojoj živi oko 144.000 ljudi. Dosadašnji potpredsjednik Avganistana Amrulah Saleh obećao je da će organizovati snažan otpor talibanima iz svoje matične pokrajine Pandžšer.

    Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov je ranije izjavio da se Moskva zalaže za politički dijalog u kojem bi učestvovale sve suprostavljene snage u Avganistanu.

    Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj ocjenio je da je nemoguće evakuisati do 31. avgusta sve Avganistance koji su sarađivali sa zapadnim vlastima i izrazio žaljenje zbog toga što bezbjednosne mjere koje su SAD uvele na aerodromu u Kabulu ometaju evakuaciju.

  • Grčka zahvalna stranim vatrogascima, nudi turističke vaučere

    Grčka zahvalna stranim vatrogascima, nudi turističke vaučere

    Grčka je iz zahvalnosti ponudila “turističke vaučere” vatrogascima iz 23 zemlje među kojima je i Srbija, koji su pritekli u pomoć toj državi prilikom gašenja katastrofalnih požara u avgustu.

    Ovaj potez grčkih vlasti predstavlja zahvalnost stotinama stranih vatrogasaca iz 11 članica EU i 12 zemalja koje nisu članice Unije a koje su pomogle grčkim kolegama u gašenju požara u kojima je tokom avgusta izgorjelo više od 40.000 hektara na više lokacija u zemlji, prenosi Grik riporter.

    Vaučeri, prema odluci grčkih vlasti donijetoj u petak, omogućavaju vatrogascima da iskoriste usluge u oblasti turizma u Grčkoj.

    Do sredine avgusta u gašenju stotina požara širom Grčke učestvovalo je oko 1.300 stranih vatrogasaca i više od 250 vatrogasnih vozila.

  • Kineski predsjednik najavio socijalno pravedniju preraspodjelu bogatstva u državi

    Kineski predsjednik najavio socijalno pravedniju preraspodjelu bogatstva u državi

    Kineski predsjednik Xi Jinping je ove sedmice izjavio da će se bogatstvo u ovoj zemlji redistribuirati, i to, izgledno je, većim nametima za bogate i biznise.

    Rukovodstvu vladajuće Komunističke partije je 17. augusta poručio da vlast mora vršiti podjelu bogatstva koja će biti “socijalno pravednije”, objavila je državna agencija Xinhua. Ocijenio je da je neophodno, kako je rekao, odgovorno regulisati pretjerano visoke prihode te ohrabriti one koji ih imaju i kompanije da dio bogatstva vraćaju društvu.

    Xinhua nije objavila detalje o tome kako Jinping namjerava ostvariti ovaj cilj, ali je navela da bi vlast mogla promijeniti poreznu politiku ili nekim drugim načinom postići preraspodjelu bogatstva.

    Pozvao je na “zajednički prosperitet”, a kako bi država bila, kako je kazao, u potpunosti razvijena, bogata i moćna do 2049. godine kada bi trebalo biti obilježeno 100 godina postojanja Narodne Republike Kine.

    “Zajednički prosperitet je prosperitet svih ljudi. To nije prosperitet za samo nekoliko osoba”, izjavio je Jinping.

    CNN piše da je sintagma “zajednički prosperitet” vrlo značajna u historiji Kine, a bivši čelnik ove zemlje Mao Zedong koristio ju je sredinom 20. stoljeća zalagajući se za radikalne ekonomske reforme koje su podrazumijevale razvlašćivanje zemljoposjednika i poljoprivrednika – ruralne elite.

    Pod vladavinom Zedonga desile su se revolucionarne ekonomske i socijalne promjene. Njegova smrt 1976. godine je značila i kraj Kulturne revolucije. Zatim se pod vladavinom Denga Xiaopinga desila liberalizacija Kine.

    Deng je “zajedničkim prosperitetom” nazivao socijalističku državu utemeljenu na tržišnoj ekonomiji, a to je značilo njeno otvaranje prema Zapadu. Prilikom jedne od posjeta rukovoditelja američkih kompanija 1985. poručio im je da se pojedini dijelovi Kine i pojedinci mogu obogatiti, ali da će potom pomoći drugima da se obogate te da će time ostvariti zajednički prosperitet.

    Najmnogoljudnija država na svijetu se transformirala iz jedne od najsiromašnijih u drugu ekonomiju svijeta. Postala je globalna ekonomska i tehnološka sila. Sada je problem u velikom jazu između bogatih i siromašnih te između urbanih i ruralnih dijelova zemlje, a na šta je upozorio i Jinping.

    Vlast stvara pritisak na biznismene smatrajući ih odgovornim za ove velike razlike, a što je izazvalo bojazan među investitorima. Posljednji podaci pokazuju da se ekonomski razvoj usporava te da je nezaposlenost najveća u posljednjih godinu dana. Ekonomisti su mišljenja da je to posljedica širenja delta soja koronavirusa, prirodnih katastrofa, rastući dužnički rizici i spomenuti pritisak na investitore, piše CNN.

  • Lider talibana Baradar stigao u Kabul da pregovora o vladi

    Lider talibana Baradar stigao u Kabul da pregovora o vladi

    Jedan od osnivača talibanskog pokreta mula Abdul Gani Baradar stigao je danas u Kabul kako bi učestvovao u razgovorima o uspostavljanju nove “inkluzivne” vlade u Avganistanu.

    On bi trebalo da se sastane s rukovodstvom talibana, rekao je neimenovani talibanski zvaničnik koji je želio da ostane anoniman.

    Baradarovo prisustvo u Kabulu značajno, jer je u više navrata vodio razgovore s avganistanskim liderima kao što je bivši predsjednik Hamid Karzai, a bio je uključen i u mirovne pregovore sa SAD 2020. godine, navodi Rojters.

  • Bin Laden naredio Al Kaidi da ne ubije Bajdena?

    Bin Laden naredio Al Kaidi da ne ubije Bajdena?

    Nekadašnji lider terorističke organizacije Al Kaida, Osama bin Laden, navodno je zabranio svojim sljedbenicima da ubiju Džozefa Bajdena u vrijeme dok je bio potpredsjednik SAD, jer ga je smatrao nekompetentnim za posao i vjerovao je da će “odvesti SAD u krizu”, ukoliko džihadisti uspiju da ubiju bivšeg šefa Bijele kuće Baraka Obamu.

    Kako je prenio “Dejli mejl”, Bin Laden je navodno dao ovo naređenje 2010. godine, a otkriveno je u pismu među dokumentima u pakistanskom skloništu, gdje su ga ubile američke specijalne snage 2011. godine.

    Dokument je objavljen 2012. godine, ali je sada ponovo u centru pažnje i dobio je na značaju nakon haotičnog povlačenja SAD iz Avganistana, usljed čega su talibani preuzeli vlast, dodaje britanski list.

    Bin Laden je napisao na 48 stranica poruku pomoćniku identifikovanom kao “brat Šajk Mahmud”, kome je pravo ime Atijah Abd al-Rahman.

    Na stranici 36, Osama je izrazio želju da formira dva tima ubica – jedan u Pakistanu, drugi u Avganistanu – čiji bi cilj bio da napadnu Baraka Obamu, ili bivšeg direktora CIA Dejvida Petreusa, ukoliko uđu u jednu od ove dvije zemlje.

    Objašnjavajući zašto želi da napadne Obamu, Bin Laden je rekao da je “Obama šef nevjernika i njegovim ubistvom bi Bajden automatski postao predsjednik. Ali, Bajden je totalno nespreman za tu funkciju, odvešće SAD u krizu”.

    “Što se Petreusa tiče, njegovo ubistvo bi promijenilo ishod rata”, napisao je navodno Bin Laden.

  • Stoltenberg: Prijedlozi u NATO za produženje roka evakuacije iz Kabula

    Stoltenberg: Prijedlozi u NATO za produženje roka evakuacije iz Kabula

    Nekoliko članica NATO predložilo je danas da aerodrom u Kabulu ostane otvoren za evakuaciju i nakon trenutno postavljenog roka za tu operaciju, što je 31. avgust.

    “SAD su saopštile da vremenski rok za evakuaciju ističe 31. avgusta, ali je nekoliko naših saveznika naglasilo potrebu da se to po potrebi produži kako bi mogli da izvučemo što više ljudi”, saopštio je generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg na konferenciji za novinare danas nakon sastanka ministara spoljnih poslova zemalja NATO, prenosi Rojters.

    On je naglasio da najveći izazov u ovom trenutku nije transport ljudi iz Kabula, već njihov prevoz do aerodroma, i da je to prioritetna potreba.

    Stoltenberg je rekao i da je prioritet NATO da izvuče ljude iz Kabula i da održava aerodrom operativnim, a ocijenio je da je situacija u Avganistanu teška i nepredvidiva.

    Stoltenberg je ponovo pozvao talibane da dozvole bezbjedan prolaz svim stranim državljanima i Avganistancima koji žele da izađu iz zemlje.

    NATO je ovog ljeta nakon skoro dvije decenije završio vojnu misiju u Avganistanu i povukao veći dio snaga iz te zemlje, ali Alijansa i dalje ima diplomatske predstavnike u Kabulu.

  • Indija odobrila DNK vakcinu protiv korone

    Indija odobrila DNK vakcinu protiv korone

    Indijski regulator za lijekove odobrio je prvu u svijetu DNK vakcinu protiv korona virusa za hitnu upotrebu.

    ZyCoV-D vakcina, koja se daje u tri doze, sprečava simptomatsko oboljevanje kod 66 odsto vakcinisanih, pokazala je studija koju je objavio proizvođač vakcine Cadila Healthcare.

    Kompanija planira da godišnje proizvede do 120 miliona doza vakcine, prenosi BBC.

    Prethodne DNK vakcine dobro su djelovale na životinjama, ali ne i na ljudima.

    U Indiji je do sada dato više od 570 miliona doza tri prethodno odobrene vakcine protiv korona virusa – Covishield, Kovaksin i Sputnjik V.

    Oko 13 odsto odraslih građana je potpuno vakcinisano, a 47 odsto je primilo najmanje jednu dozu vakcine.

  • Biden izjavio da bi neki Amerikanci mogli poginuti u akciji evakuacije iz Afganistana

    Biden izjavio da bi neki Amerikanci mogli poginuti u akciji evakuacije iz Afganistana

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden izjavio je da bi neki američki državljani mogli poginuti prilikom masovne evakuacije iz Afganistana.

    “Povratak kući bit će omogućen bilo kojem američkom državljaninu”, rekao je.

    Kazao je kako će američka vojska nastaviti sarađivati s afganistanskim saveznicima i da će evakuacija Amerikanaca ostati prioritet.

    “Ne znam kakav će biti ishod, a uvijek postoji rizik od toga da neki Amerikanci poginu u akciji evakuacije iz Afganistana”, rekao je.

    Ova izjava je kontradiktorna jer je također naveo da neće biti potrebno slati američke trupe u Kabul kako bi spasile zarobljene Amerikance zato što talibani dozvoljavaju ulazak na aerodrom svakome ko ima američki pasoš.

    Brojni izvještaji iz Kabula navode da američki građani itekako imaju problema s dolaskom na aerodrom. Ministar odbrane Lloyd Austin rekao je zastupnicima da su talibani pretukli Amerikance koji su pokušavali napustiti Afganistan.

    Biden navodi i da je do sada spašeno 13.000 ljudi u “jednoj od najvećih evakuacija u istoriji”.

  • Grčka je zbog potencijalnih afganistanskih migranata postavila zaštitnu ogradu na granici s Turskom

    Grčka je zbog potencijalnih afganistanskih migranata postavila zaštitnu ogradu na granici s Turskom

    Grčke vlasti postavile su nadzorni sistem i zaštitnu ogradu dužine 40 kilometara na granici s Turskom zbog zabrinutosti od dolaska migranata iz Afganistana.

    “Ne možemo pasivno čekati mogući utjecaj na našu državu. Naše granice će ostati zaštićene”, izjavio je ministar sigurnosti Michalis Chrisochoidis.

    Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan je telefonski razgovarao s grčkim premijerom Kyriakosom Mitsotakisom te je upozorio da bi nagli porast broja ljudi koji napuštaju Afganistan mogao predstavljati “ozbiljan izazov za sve”.

    “Novi val migracija je neizbježan ukoliko se ne poduzmu potrebne mjere u Afganistanu i Iranu”, rekao je Erdogan.

    Grčka je 2015. godine bila centar migrantske krize. Tada je više od milion ljudi koji su bježali od rata i siromaštva na Bliskom istoku prešlo iz Turske u EU.

    Mnogi migranti nastavili su putovati sjevernije po Evropi, a oko 60.000 njih ostalo je u zemlji.

    Grčke vlasti sada upozoravaju da će Afganistanci koji ilegalno uđu u državu biti poslani nazad.