VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Zaharova: Možete li objaviti raspored naših invazija, da planiram odmor

    Zaharova: Možete li objaviti raspored naših invazija, da planiram odmor

    Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova ironično je zatražila od američkih i britanskih medija da objave raspored navodnih invazija Rusije na Ukrajinu za ovu godinu kako bi mogla da planira odmor.

    “Htela bih da zatražim od američkih i britanskih medija Blumberga, Njujork tajmsa i Sana da objave raspored naših predstojećih invazija za ovu godinu. Voljela bih da isplaniram odmor”, napisala je Zaharova na Telegramu.

    Zapadne zemlje i Kijev optužuju Rusiju da planira da napadne Ukrajinu, što Moskva negira.

    Zapadni mediji su u više navrata objavljivali “dan invazije”, a prema navodima lista Politiko, američki predsjednik Džozef Bajden rekao je da bi Rusija mogla danas da napadne Ukrajinu, podsjeća TASS.

    I ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je rekao da je čuo da bi 16. februar mogao da bude dan ruskog napada.

  • Putin ne planira obraćanje “cijelom svijetu” kao Bajden: “On to stalno radi”

    Putin ne planira obraćanje “cijelom svijetu” kao Bajden: “On to stalno radi”

    Ruski predsjednik Vladimir Putin ne planira da se obrati “cijelom svijetu” kao što je to uradio američki predsjednik Džozef Bajden, izjavio je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    “Predsjednik stalno objašnjava cijelom svijetu. Tokom protekle nedjelje je bilo nekoliko konferencija za novinare. Odgovarajući na pitanja vrlo iscrpno je iznosio stav Rusije”, rekao je Peskov, prenosi agencija TAS S.

    Na pitanje da li Putin planira da se obrati, portparol je u šali upitao da li Putin treba da “pozove da se ne napada Kanada.”

    Takođe je rekao da Kremlj vjeruje da je za Rusiju pozitivno to što je američki predsjednik Bajden pokazao spremnost da vodi bezbjednosne razgovore sa Rusijom.

    On je podsjetio da je Putin iskazao želju i spremnost Moskve da uđe u pregovore o bezbjednosti.

  • Austrija ukida sve mjere, od obavezne vakcinacije do “dana slobode”

    Austrija ukida sve mjere, od obavezne vakcinacije do “dana slobode”

    Austrijski kancelar Karl Nehamer saopštio je danas da je odlučeno da se od 5. marta ukinu gotovo sve epidemiološke mjere i ograničenja uvedeni zbog korone.

    Nehamer je na konferenciji za štampu poslije sjednice vlade sa guvernerima pokrajina i ekspertima kazao da je virus korona ekstremno fleksibilan, da se stalno mijenja, i zato je važno mijenjati mjere i brzo reagovati.

    Naveo je da je prije osam i po nedjelja došlo do promjene kad se pojavio omikron soj, da je nauci bilo potrebno da procijeni novu mutaciju, prije svega kako će se odraziti na građane i zdravstveni sistem.

    “Pošto smo uvijek govorili da ćemo zadržati mjere samo koliko to bude potrebno, na osnovu analize struke, moguće je postepeno vraćanje sloboda koje nam je oduzeo virus”, kazao je Nehamer.

    Dodao je da će od 19. februara usluge ugostiteljskih objekata, hotela, frizera I sličnih objekata moći da koriste i nevakcinisane osobe uz obavezan negativni test, a da će jedino ostati obaveza nošenja maski u zatvorenom prostoru i ograničeno radno vrijeme ugostiteljskih objekata.

    To je objasnio kao pripremnu fazu za 5. mart kada će biti ukinut najveći broj mjera.

    Takođe, broj prisutnih na manifestacijama više neće biti ograničen.

    Nehamer je upozorio da pandemija nije savladana, da korona ostaje dio naših života i da je zato odlučeno da se ostavi obaveza nošenja maski u supermarketima, apotekama, bankama, javnom prevozu.

    Ministar zdravlja Volfgang Mikštajn kazao je da je do sada vakcinisano 73 odsto građana sa dvije doze vakcine, da se mjere mogu prebaciti na “stend baj”, ali je naglasio da pandemija nije prošla.

    “Ne mogu obećati da neće biti potrebne nove mjere u budućnosti. Ali nećemo ostaviti mjere koje nisu potrebne”, dodao je ministar.

    Najavio je da će se promijeniti režim ulaska u zemlju, pa će u Austriju moći da uđu svi koji su vakcinisani, preležali kovid 19 ili imaju negativan test.

    Dodao je da od 5. marta više neće biti potreban “zeleni pasoš” unutar zemlje i najavio obavezu nošenja maski i testiranja u bolnicama i domovima za stare i njegu.

    Što se besplatnog testiranja tiče istakao je da ova ponuda ostaje sigurno na snazi do kraja marta, a da će o tome razgovarati eksperti.

    Kancelar Nehamer je podsjetio da je odluka vlade preporuka, a da pokrajine mogu same odlučiti da li će zadržati neke mjere, te saopštio da je pokrajina Beč najavila da će zadržati mjere i da će dalje analizirati situaciju.

    Inače, Beč je i do sada bio uzdržaniji u popuštanju mjera od ostatka Austrije.

  • Švajcarska ukida skoro sve mjere

    Švajcarska će ukinuti skoro sve restriktivne mjere, uvedene zbog korona virusa, osim nošenja zaštitnih maski u javnom prevozu i zdravstvenim ustanovama, saopštila je danas vlada te zemlje.

    Do kraja marta na snazi će ostati i mjera obavezne izolacije u periodu od pet dana za osobe koje su testirane pozitivno na korona virus, navela je vlada.

    Ukidanje mjera stupiće sutra na snagu, kada će ulazak u radnje, restorane i institucije od kulturnog značaja biti otvorene za građane, bez ograničenja, navela je vlada, prenosi Rojters.

    “Epidemiološka situacija nastavlja da se razvija u pozitivnom smijeru. Zahvaljujući visokom nivou imuniteta među stanovništvom, malo je vjerovatno da će doći do preopterećenja zdravstvenog sistema uprkos i dalje visokom nivou cirkulacije virusa”, navela je vlada u saopštenju.

    Više od 90 odsto građana Švajcarske, kojih ima 8,6 miliona, steklo je imunitet od korona virusa, pošto se ili oporavilo ili je vakcinisano protiv ove infekcije, saopštili su zvaničnici.

  • Blinken: Priznavanje Donjecka i Luganska bilo bi nezakonito

    Blinken: Priznavanje Donjecka i Luganska bilo bi nezakonito

    Američki državni sekretar Entoni Blinken kritikovao je odluku ruske Dume kojom je zatraženo od predsjednika Vladimira Putina da prizna samoproglašene teritorije Donjeck i Lugansk i nazvao je taj postupak nezakonitim.

    “Donošenje rezolucije dodatno bi narušilo suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, predstavljalo bi grubo kršenje međunarodnog prava, dovelo bi u pitanje iskazanu posvećenost Rusije da nastavi da diplomatskim potem traga za mirnim rješenjem krize”, rekao je Blinken, prenosi agencija Rojters.

    Donji dom ruskog parlamenta izglasao je juče odluku kojom se od Putina traži da prizna samoproglašene teritorije Donjeck i Lugansk, u oblasti poznatoj kao Donbas, a gdje se separatističke snage bore protiv ukrajinske vojske od 2014. godine.

    Američki državni sekretar je takođe rekao da bi taj potez “iziskivao brz i čvrst odgovor SAD u punoj koordinaciji sa našim saveznicima i partnerima”.

    Dodao je da bi time ruska vlada u potpunosti odbacila obaveze iz sporazuma iz Minska.

  • Premijer Australije o “slučaju Đoković”: Niko nije iznad zakona

    Premijer Australije o “slučaju Đoković”: Niko nije iznad zakona

    Premijer Australije Skot Morison u odgovoru na molbu Radio-televizije Srbije nema ni riječi žaljenja ili samokrivice zbog “slučaja Đoković”.

    Morison je još jednom potvrdio svoje tvrde stavove o kontroverznom slučaju oduzimanja vize Novaku Đokoviću i protjerivanju sa Petog kontinenta.

    Prvi čovjek australijske vlade svoje pismo RTS-u započeo je tvrdnjom, koju ponavlja već dva mjeseca neprekidno:

    “Australija ima stroge zakone i pravila o graničnoj bezbednosti i niko nije iznad njih!”, stoji u odgovoru Morisona.

    Morison potom navodi hronologiju dešavanja u vezi sa Novakom, pri čemu nijednom rječju nije izrazio žaljenje zbog golgote koju je svjetski “broj 1” prošao u Melburnu uoči ovogodišnjeg Otvorenog prvenstva Australije u tenisu, prenosi RTS.

    Da je bilo mnogo nelogičnosti i nepravilnosti potvrdila je i rasprava u Parlamentarnom komitetu prije dva dana.

    Tada je utvrđeno da nisu tačni navodi premijera Morisona da je Novaku Đokoviću vizu odobrio kompjuter po automatizmu, nego su to učinili službenici Ministarstva za imigraciju i Ministarstva unutrašnjih poslova Australije, nakon detaljnih provjera, čime je osnažena puna validnost vize.

    Na sjednici Komiteta je postavljeno i pitanje zašto se ime srpskog tenisera, ako se tvrdilo da je opasan po društvo, nije nalazilo na spisku osoba za praćenje.

    Zvaničnik Ministastva unutrašnjih poslova je naveo da to i nije bilo važno, jer je Novak Đoković bio nadziran tokom svog boravka na Petom kontinentu. Potvrdio je to i Novak tvrdnjom da su helikopteri i brojne kamere pratili svaki od njegovih malobrojnih treninga u Melburnu.

    U pismu RTS-u, premijer Australije, potom, opravdava odluku svog ministra za imigracije Aleksa Hoka o protjerivanju srpskog asa.

    “Ministar je donio takvu odluku na bazi zaštite javnog interesa”, navodi se.

    Naravno, sve je zasnovano na imaginarnoj opasnosti da će Novak podstaći talas protesta protiv obavezne vakcinacije u Australiji.

    U međuvremenu se ovoj tvrdnji suprotstavljaju i parlamentarci iz redova Liberalne partije Skota Morisona.

    Tako je Trent Cimerman izjavio da se nije vakcinisao i da to “nikada neće učiniti, jer obavezna vakcinacija ugrožava slobodu izbora”! Uslijedila je zajedljiva poruka premijeru Morisonu: “Šta ćete sa Cimermanom, da li ćete i njega da protjerate u Srbiju?”

    Zamjenik premijera Australije Barnabi Džojs poslao je SMS poruku jednom od kolega, u kojoj je premijera Morisona nazvao “licemerom i lažovom”.

    Premijer Skot Morison, u pismu RTS-u naglašava da su građani Australije mnogo žrtvovali u borbi protiv pandemije i da “s pravom očekuju da rezultati te žrtve budu zaštićeni”.

    “Uvjerevam vas da ćemo se vrlo brzo vratiti normalnom životu i da ćemo pobijediti ne samo kovid 19 nego i sve druge viruse kojima ćemo biti izloženi”, tvrdi Morison i završava svoje pismo RTS-u političkom porukom da je sve to “ostvareno teškim radom i žrtvovanjem Australijanaca, koji su, u ogromnom broju, prihvatili vakcinaciju i tako zaštitili sebe i zajednicu”.

  • Stolteneberg: Nije kasno da Rusija odstupi od ivice konflikta

    Stolteneberg: Nije kasno da Rusija odstupi od ivice konflikta

    Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg izjavio je da su ministri odbrana zemalja članica Alijanse na današnjem sastanku u Briselu razmatrali “najozbiljniju bezbjednosnu krizu” u Evropi u posljednjim decenijama, praćenu “najvećom koncentracijom ruskih vojnih snaga u Evropi” od kraja Hladnog rata.

    “Saveznici su pozdravili sve diplomstke napore, a ima signala i iz Moskve da žele da nastave putem diplomatije. Istovremeneo, do ovog trenutka, nismo vidjeli znake deeskalacije na terenu. Nema povalčenja trupa niti naoružanja. Umjesto toga, vidimo masivne ruske vojne snage spremne za napad, visoko osposobljenje, od Krima do Bjelorusije”, izjavio je Stoltenberg.

    Nakon prvog dijela sastanka minsitra obrane zemalja članica NATO, Stoltenberg je ponovio da su članice Alijanse od početka jasno stavile do znanja Rusiji da će svaka dalja agresija na Ukrajinu imati visoku cijenu.

    On dodaje da je NATO sve vrijeme spreman na dijalog i poručuje da nije kasno da Rusija odstupi od ivice konflikta i izabere put mira.

    Stoltenberg navodi da je NATO poslao konkretne pisane predloge Rusiji o transparentnosti, kontroli rizika i naoružanja, ali da do danas nije dobio odgovor.

  • Eskobar: Korištenje bonskih ovlaštenja je “nuklearna” opcija

    Eskobar: Korištenje bonskih ovlaštenja je “nuklearna” opcija

    SAD podržavaju ulogu visokog predstavnika, ali on je samo jedan od alata na ostvarivanje uticaja u BiH a bonska ovlaštenja su zadnja opcija, rekao je Gabriel Eskobar, specijalni predstavnik SAD i zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju na saslušanju u Pododboru za Evropu i regionalnu bezbjednost u Senatu SAD

    “Mi se nadamo da će naši partneri koji su proevropski orjentisani biti u stanju da rješe izazove sami među sobom. Mi podržavamo bonska ovlaštenja ali to je zaista posljednja ‘nuklearna’ opcija. Mi mislimo da je politički sistem i da su politički lideri dovoljno zreli da probleme riješe sami unutrašnjim procesima”, rekao je Eskobar.

    On je dodao da pojedini analitičari pretjeruju kada kažu da je BiH na ivici rata, i podsjetio da u zemlji djeluje EUFOR, ni Srbija ni Hrvatska ne žele rat na svojoj teritoriji, a NATO ima svoje predstavnike.

    “Što se tiče visokog predstavnika, već duže vrijeme je plan da se njegova uloga smanjuje i mi želimo da vidimo da su uslovi za završavanje misije ispunjeni”, rekao je Eskobar.

    Govoreći o sankcijama protiv Milorada Dodika, srpskog člana Predsjedništva BiH, rekao je da su to individualne sankcije i da nisu uperene protiv srpskog naroda ili Republike Srpske.

    Na pitanje da li je SAD partner sa EU kada su u pitanju sankcije, Eskobar je odgovorio potvrdno, i dodao da su SAD u stalnom dijalogu s EU da oni iskoriste svoje sankcije, bolje prate tokove novca iz BiH, i uvedu zabrane putovanja za korumpirane zvaničnike BiH.

    “Upravo ovih dana vodimo važne razgovore s našim britanskim kolegama koji su zainteresovani da svoje sankcije usklade s našima. To je jako važno jer mnogo novca iz BiH prolazi kroz važne finanasijske centre u Londonu i Njujorku i zato je to veoma važno”, rekao je Eskobar.

    Eskobar je rekao da se nada da će se Srbi vratiti u institucije, ali da će do tada SAD voditi dijalog s opozicionim liderima i svima onima koji mogu pomoći da se Srbi vrate za sto.

    On je rekao da je u većini regiona ostvaren napredak, ali da je u BiH idalje prisutna velika politička kriza koju karakteriše endemska korupcija.

    “Svi oni koji se upuštaju u destabilišuće koruptivne aktivnosti treba da znaju da će biti posljedica. Koristićemo sve alate koji nam stoje na raspolaganju kako bismo stali na put svima onima koji zaustavljaju regionalni napredak ostvarujući za sebe finansijsku i političku korist”, rekao je Eskobar. Dodao je da su SAD zajedno s Evropom idalje opredijeljene da pomognu da se ostvare reforme na putu zemalja ka EU i ka NATO-u za one koji se za to opredijele.

    “Uvjereni smo da ćemo riješiti problem u BiH kroz naš angažman”, rekao je Eskobar i dodao da je cilj da se provede ograničena ustavna reforma i rješenje problema s Izbornim zakonom.

    Na pitanja o tome zašto je Dejton idalje na snazi, Eskobar je rekao da Dejtonski sporazum nije razlog za nazadak BiH, nego endemska korupcija.

    “Želim da naglasim da koliko god Milorad Dodik bio težak, on nije jedini problem”, rekao je Eskobar, i dodao da temeljni problem u BiH nije etnonacionalizam, nego korupcija.

    “To je najkorupmiranija zemlja u regionu i treća po korupciji u Evropi i glavni razlog odlaska mladih iz zemlje”, rekao je Eskobar.

    Eskobar je naglasio da SAD podržavaju sve inicijative poput Otvorenog Balkana koje zemlje pripremaju za unutrašnje tržište EU i jačaju institucije, te je dodao da SAD moraju da nastave angažman u regionu kako bi spriječili negativno djelovanje Rusije i Kine.

    “Naša je nada da možemo zaštititi te zemlje od toga da ih Rusija koristi kao distraskciju za NATO od onoga što se dešava u Ukrajini. Pažljivo pratimo šta se dešava u oba regiona i imamo snage da reagujemo”, rekao je on i dodao da su neke od zemalja u regionu članice NATO-a koji doprinose akcijama NATO i porukama koje NATO šalje.

    Na pitanje da li vjeruje da će Rusija spriječiti produžetak mandata EUFOR-a, Eskobar je rekao da je Rusija prošli put pristala na produženje mandata, i da vjeruje da se neće protiviti ni naredni put jer, kako je istako, u interesu svih je da region ostane stabilan.

    “Barem kada su u pitanju sukobi. Osim toga, radimo s našim evropskim kolegama da pojačaju svoje kapacitete i da budu spremni na svaki scenario. Vjerujem da je EUFOR spreman da održi mir u BiH”, rekao je Eskobar.

    Džijen Šehin, predsjednica Pododbora za Evropu i regionalnu bezbjednost u Senatu SAD je rekla da je ovaj region ostao prioritet za SAD i da je važno da se izgradi održiv mir i da u većini zemalja postoji konkretan i opipljiv napredak.

    “Ali ima i prostora gdje moramo uložiti dodati napor. BiH je suočena s neizvjesnom budućnošću jer Milorad Dodik želi oslabiti vladu time što planira otcjepljenje i tako rizikuje jedinstvo BiH kao države. Istovremeno korupcija sprečava napredak i tjera mlade ljude da odlaze i zemlje”, rekla je ona i podržala Otvoreni Balkan kao način da region bolje sarađuje.

    Ron Džonson, zamjenik predsjednika Pododbora je rekao da SAD neće nametati rješenja, te je naglasio da je stabilnost zapadnog Balakna važna za SAD i da su zavrinuti za kineske aktivnosti za koje je rekao da podstriču korupciju.

    “Veoma snažan signal koji treba da pošaljemo je da želimo podržati, da nećemo nametati rješenja. To je naša opredijeljenost na nestranačkoj bazi, bez obzira da li je u Bijeloj kući demokratska ili republikanska administracija, želimo vidjeti mir i stablnsno u regionu”, rekao je Džonson.

  • Istorijska presuda Suda EU protiv Mađarske i Poljske

    Istorijska presuda Suda EU protiv Mađarske i Poljske

    Najviši sud Evropske unije danas je odbacio tužbu Poljske i Mađarske protiv evropskog mehanizma kojim se za kršenje sloboda i vladavine prava neke zemlje članice kažnjavaju uskraćivanjem novca iz evropskih fondova.

    Konačnom presuda Suda Evropske unije iz Luksembourga riješen je spor između Brisela i populističkih vlada u Poljskoj i Mađarskoj optuženih za kršenje demokratskih prava i vrijednosti, a ulog je velik jer se radi o ustezanju milijardi evra.

    Mađarska i Poljska podnijele su pojedinačne tužbe Sudu Evropske unije u kojima su zatražile da se uredba poništi. Njihovo pobijanje temelji se, između ostalih razloga, na nepostojanju ili neprikladnosti pravne osnove odabrane za uredbu, njenoj neusklađenosti s Ugovorom o EU.

    Mađarskoj i Poljskoj još nije odobren nacionalni plan za oporavak i otpornost iako su još prije nekoliko mjeseci predale svoje planove Evropskoj komisiji. Obje su članice Evropske unije odmah odbacile presudu kao zadiranje u njihov suverenitet.

    Šta kaže Orban?
    Mađarska, koju već godinama vodi premijer Viktor Orban, odbacuje optužbe za bilo kakvo kršenje i tvrdi da EU nameće liberalne vrijednosti strane mađarskom tradicionalnom, konzervativnom i katoličkom društvu.

    ECJ je presudio da je “mehanizam donesen na primjerenoj pravnoj osnovi” i odbacio je akcije koje su protiv tog mehanizma preduzele Poljska i Mađarska, pokazuje saopštenje objavljeno u srijedu. EU je uspostavila taj mehanizam zbog kritika upućenih vladama u Budimpešti i Varšavi za kršenje vladavine prava koje je na snazi u evropskom bloku.

    Istorijska presuda
    Presuda je istorijska jer će biti putokaz za buduće postupke novčanog kažnjavanja država članica Unije koje bi kršile načelo vladavine prava, kao što je na primjer miješanje i uticaj vlade na pravosuđe.

    “Odluka suda je napad na suverenitet Poljske”, reagovao je zamjenik poljskog ministra pravosuđa.

    “Moramo se braniti od napada na naš suverenitet, Poljska mora braniti svoju demokratiju od ucjena koje ciljaju oduzeti joj pravo da odlučuje sama o sebi. Posebno zato što Poljska treba time izgubiti sredstva za mjere koje su standardi u Španiji ili Njemačkoj”, rekao je zamjenik ministra pravosuđa Sebastijan Kaleta na Twitteru.

    Mađarska je ocijenila da Evropski sud “zloupotrebljava svoja ovlaštenja”. “Ova presuda je novo sredstvo pritiska na našu zemlju”, napisala je na Twitteru ministarka pravosuđa Judit Varga. Ministarka smatra da je pritisak vezan uz zakon o homoseksualnosti koji je Mađarska donijela ljetos, a u Evropskoj uniji je dočekan nizom kritika.

    Prema omotnici Brisela za oporavak i otpornost Poljska bi trebalo da dobije 36 milijardi evra, a Mađarska sedam milijardi, a ta su sredstva već zamrznuta. “Vrlo je izgledno da će mehanizam biti aktiviran protiv Mađarske, vjerovatno u martu, ali ne još protiv Poljske”, ocjenjuje Mujtaba Rahman iz konsultantske grupe Eurasia.

    Predsjednica EK: Presude potvrđuju da smo na pravom putu
    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen pozdravila je odluku Suda EU, koji je u srijedu odbio u cijelosti tužbe koje su Mađarska i Poljska podnijele protiv mehanizma uslovljemosti koji povezuje poštovanje vladavine prava i isplatu sredstava iz evropskih fondova.

    “Današnje presude potvrđuju da smo na pravom putu”, rekla je Fon der Lejen, koja se oglasila saopštenjem nakon objave presude. Komisija je najavila da će sada pažljivo proučiti presudu i njen mogući učinak na dalje korake koje predviđa taj mehanizam.

  • Krenuo bunt u Ukrajini – okačili zastave

    Krenuo bunt u Ukrajini – okačili zastave

    Ukrajinci su okačili državne zastave i intonirali himnu.

    Oni su to radili kako bi pokazali jedinstvo u jeku straha od ruske invazije za koju su zapadne sile rekle da bi mogla biti neizbežna.

    Žuto-plave zastave istaknute su na školama, bolnicama i mnogim radnjama na “Dan jedinstva”, novi praznik koji je ove nedelje uveo predsednik Volodimir Zelenskij nakon što je Rusija nagomilala vojsku pored ukrajinskih granica.

    Rusija je porekla da će napasti, ali je upozorila je da bi mogla preduzeti neodređene “vojno-tehničke akcije” ne budu li ispunjeni njeni sigurnosni zahtevi, uključujući ograničenje NATO-a.

    Na glavnoj ulici Hreščatik u središtu Kijeva, gdje su zastavama ukrašeni vladine kancelarije, za mnoge je običan dan.

    “Normalan je dan, a te zastave ovde su s razlogom, da pokažu kako se nikoga ne bojimo. Nisu nas zastrašili”, rekao je Mikola, koji drži mali štand s kavom.

    Iz zvučnika na lokalnoj vladinoj kancelariji u glavnom gradu Kijevu odjekuju rodoljubive pesme, a na vladinim Youtube kanalima emituju se govori i podseća na ukrajinsku državnost.

    Zelenskij je u televizijskom obraćanju rekao da su Ukrajinci ujedinjeni oko zajedničke želje “da žive u miru, sretno, u porodici sa decom s roditeljima”.

    “Niko ne može voleti naš dom kao mi. I samo mi, zajedno, možemo štititi svoj dom”, rekao je.

    Zelenskij, i sam aktivni korisnik društvenih mreža, pozvao je Ukrajince da objavljuju slike i videozapise s ukrajinskom zastavom te da dodaju hešhtagove.

    Na Instagramu korisnici objavljuju fotografije pod haštagom #UnityDay.

    Zelenskij je dugo govorio da, premda veruje da Rusija preti napadom na njegovu zemlju, zapadni saveznici precenjuju verovatnoću neposredne invazije, odgovarajući na napore Moskve da zastraši Ukrajinu i poseje paniku.

    Mihajlo Podoljak, savjetnik u Zelenskijevom uredu, rekao je ovaj tjedan da je predsjednik odabrao 16. veljače kao domoljubni praznik djelomično ironično, kao odgovor na medijska izvješća da bi se invazija mogla dogoditi u srijedu.

    U utorak je rusko ministarstvo obrane priopćilo kako nakon vježbi vraća dio vojnika u njihove baze. Sjedinjene Države i njihovi saveznici rekli su da dosad nisu potvrdili taj potez. Američki predsjednik Joe Biden rekao je da je više od 150.000 ruskih vojnika trenutno raspoređeno u blizini Ukrajine.

    Nekoliko sati nakon ruske objave, Ukrajina je rekla da su internetske mreže njezina ministarstva obrane i dvije banke pod kibernetičkim napadom. Iako Kijev nije rekao tko stoji iza incidenta, u priopćenju se sugerira da upire prstom u Rusiju.

    “Svi nas žele uplašiti, a mi smo tu i ostajemo”, rekla je Ludmila, umirovljenica, koja na reveru kaputa nosi malu ukrajinsku zastavu.