VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Vanredno stanje na istoku Evrope: Migrantska kriza kao način ratovanja EU i Bjelorusije

    Vanredno stanje na istoku Evrope: Migrantska kriza kao način ratovanja EU i Bjelorusije

    Predsjednik Poljske objavio je ovih dana dekret kojim se uvodi vanredno stanje na granici s Bjelorusijom na 30 dana zbog migrantske krize koja je eskalirala na granici između ove dvije zemlje i dodatno destabilizirala cijelu regiju.

    Kako je naveo poljski predsjednik u svojoj odluci, vanredno stanje se uvodi u 183 mjesta koja se nalaze u pojasu od tri kilometra uz granicu s Bjelorusijom, što su mnogi ocijenili kao potez bez presedana u postkomunističkoj historiji Poljske.

    “Situacija na granici s Bjelorusijom je teška i opasna. Poljska kao država koja je odgovorna za svoje granice, ali i za granice Evropske unije mora poduzeti mjere kako bi osigurala sigurnost i poljske države kao i Evropske unije”, rekao je glasnogovornik predsjednika Poljske Blazej Spychalski.

    Zašto je uvedeno vanredno stanje?

    Kako su naveli poljski zvaničnici, vanredno stanje na granici s Bjelorusijom uvedeno je prije svega zbog većeg priliva migranata iz arapskih zemalja, koji preko Bjelorusije nastoje doći do država Evropske unije.

    Glasnogovornik poljskog predsjednika saopćio je kako je u posljednjih nekoliko mjeseci hiljade migranata pokušalo preći iz Bjelorusije prema državama Evropske unije, od kojih su na udaru najviše Poljska, Litvanija i Latvija.

    Prema podacima vlasti, samo u augustu granicu između dvije zemlje ilegalno je željelo preći oko 3.200 migranata, a situacija je eskalirala naročito nakon krize u Afganistanu, kada su brojni građani pobjegli iz države zbog talibanskih osvajanja.


    Upravo u posljednjih nekoliko dana na granici Bjelorusije i Poljske zabilježen je veći priliv migranata iz Afganistana, a zbog situacije, poljska vlast započela je i izgradnju ograde visoke dva metra, kako bi olakšala posao graničnoj policiji na dijelovima gdje migranti pokušavaju preći granicu.

    Zbog novih mjera i uvođenja vanrednog stanja, brojni migranti ostali su “zaglavljeni” na ničijoj zemlji između Bjelorusije i Poljske te se trenutno nijedna zemlja ne oglašava o njihovom statusu.

    Iako je u suštini za krizu na granici između Bjelorusije i Poljske zaslužna migrantska kriza, posljednje odluke poljskog predsjednika povezane su i s političkom krizom koja već više od godinu traje između Bjelorusije s jedne te susjednih zemalja poput Latvije, Litvanije i Poljske s druge strane

    Lukašenkova osveta Evropskoj uniji

    Naime, od predsjedničkih izbora u Bjelorusiji 2020. godine, na kojima je pobjedu odnio Aleksandar Lukašenko, uslijedili su protesti bjeloruske opozicije, koje su podržale i susjedne države.

    Pojedini bjeloruski opozicionari, kao što je Sviatlana Tsikhanouskaya, djelovali su upravo iz Litvanije zbog zabrane ulaska u Bjelorusiju.

    Nakon što je situacija eskalirala, Evropska unija je uvela niz ekonomskih i političkih sankcija Bjelorusiji, što je nanijelo određenu štetu režimu Aleksandra Lukašenka.


    Ipak, bjeloruski predsjednik našao je način kako da odgovori na evropske sankcije, a za to su mu poslužili upravo migranti. Sveprisutnu migrantsku krizu bjeloruski predsjednik je iskoristio za svojevrsni rat protiv Evropske unije.

    Migranti iz Iraka, sjevera Afrike, ali i Afganistana, koji su dolazili u Bjelorusiju, uredno su provedeni prema granicama Litvanije, Latvije i Poljske, što je stvorilo velike probleme ovim zemljama.

    “Nećemo nikoga zadržavati. Bjelorusija nije krajnje utočište migrantima. Oni su krenuli prema prosvijetljenoj, ugodnoj i toploj Evropi”, ironično je izjavio Lukašenko.

    Njegova odluka da i dalje nastavi propuštanje migranata dovela je do toga da Poljska, Litvanija i Latvija zatvore granice s Bjelorusijom i proglase vanredno stanje u pograničnim dijelovima.

    Upravo ove zemlje, uključujući i Estoniju, potpisale su 23. augusta i zajedničku deklaraciju, gdje su optužile Bjelorusiju za hibridni rat s Evropskom unijom, u kojem režim Aleksandra Lukašenka koristi upravo migrante kao “oružje”.
    “Od juna smo suočeni s hibridnim napadima na istočnu granicu Evropske unije i NATO-a. Građani iz zemalja trećeg svijeta se koriste za ilegalne prelaske granica. Ovo nije migrantska kriza, već politički orkestrirana operacija režima Aleksandra Lukašenka kako bi se skrenula pažnja sve većih kršenja ljudskih i građanskih prava u Bjelorusiji”, navodi se u zajedničkoj izjavi.

    Evropska unija bez konkretnog rješenja

    Povodom eskalacije krize na granicama oglasila se i komesarka Evropske unije za unutrašnje poslove Ylva Johansson, koja je također optužila Bjelorusiju da prebacivanjem migranata na granice Evropske unije nastoji destabilizovati kompletnu regiju.
    “Ono što Lukašenko pokušava jeste destabilizacija Evropske unije, a u tome koristi ljudska bića. Sankcije koje je njegovom režimu uvela Evropska unija zapravo su ga povrijedile te pokušava učiniti sve kako bi nam se suprotstavio”, rekla je komesarka.

    Za sada se problemu migracija na istoku Evrope ne nazire kraj. Odnosi između Latvije, Litvanije, Poljske i Bjelorusije na najnižem su nivou, a Evropska unija za sada nema adekvatno rješenje koje bi zadovoljilo obje strane.

    Do sada se na granicama ovih zemalja nalazi nekoliko hiljada migranata čija je budućnost usljed političke krize neizvjesna, a situacija se svakako može dodatno zakomplikovati ukoliko se uzme u obzir činjenica da Evropa ulazi u jesen i zimu – period godine kada je evropski mehanizam upravljanja migracijama na posebnom ispitu.

  • Gadafijev sin pušten na slobodu nakon sedam godina provedenih u zatvoru

    Gadafijev sin pušten na slobodu nakon sedam godina provedenih u zatvoru

    Libijske vlasti pustile su u nedjelju jednog od sinova Moamera Gadafija nakon više od sedam godina zatočeništva u glavnom gradu Tripoliju, rekao je privremeni čelnik zemlje.

    Mandatar za mjesto premijera Abdul Hamid Dbeibah rekao je u ponedjeljak da je Al-Sadi Gadafi pušten na slobodu u skladu s prethodnim sudskim nalogom.

    Mohamed Hamouda, glasnogovornik prijelazne vlade, rekao je da je on izašao iz zatvora Al-Hadaba, gdje se nalaze mnogi dužnosnici Gadafijevog režima koji čekaju na suđenje, uglavnom u vezi sa suzbijanjem ustanka 2011. u kojem je srušen dugogodišnji vladar. Hamouda nije detaljno objašnjavao okolnosti puštanja.

    Lokalni mediji izvijestili su da je Al-Sadi Gadafi pušten na slobodu nakon što je oslobođen optužbi koje datiraju iz vremena ustanka protiv vladavine njegovog oca. Nakon puštanja na slobodu, otputovao je u Tursku, prema internetskoj stranici Al-Marsad.

    “Ne možemo ići naprijed bez pomirenja”, rekao je Dbeibah u tweetu najavljujući puštanje.

    Njegova vlada dobila je zadatak voditi razorenu zemlju do izbora prije kraja ove godine. U vrijeme pobune 2011. Al-Sadi Gadafi bio je na čelu brigade specijalnih snaga koja je učestvovala u suzbijanju pobunjenika.

    On je prokrijumčaren preko pustinje u Niger 2011. upravo u trenutku kada je srušen režim. Izručen je u martu 2014. nakon što on, kao i kolege koji su ga pratile, “nisu poštovali uvjete boravka u Nigeru”, rekla je tada vlada zapadnoafričke zemlje.

    Diktator Gadafi je imao osmero djece, od kojih je većina imala značajnu ulogu u njegovom režimu. Njegov sin Muatasim ubijen je u isto vrijeme kada je Gadafi zarobljen i ubijen. Druga dva sina, Seif al-Arab i Kamis, ubijena su ranije u ustanku.

    Seif al-Islam, koji je važio za nasljednika svog oca, živi u Libiji od puštanja iz pritvora 2017. Drugi sin, Hanibal, navodno je pritvoren u Libanu. Ostala djeca su još na slobodi a zatražila su azil u susjednom Alžiru zajedno sa Gadafijevom ženom.

  • Talibani tvrde da kontrolišu Pandžšir

    Talibani tvrde da kontrolišu Pandžšir

    Talibani su preuzeli potpunu kontrolu nad provincijom Pandžšir, posljednjim područjem koje su držale snage otpora, rekao je portparol islamističkog pokreta Zabihulah Mudžahid.

    Na slikama sa društvenih mreža prikazano je da pripadnici talibana stoje ispred kapije objekta guvernera Pandžšira.

    Za sada se ne oglašava Ahmad Masud, lider opozicione grupe koja pruža opor talibanskim snagama.

    Masud je ranije rekao da je otvoren za mirovne razgovore sa talibanima i da podržava plan vjerskih vođa. On je tada pozvao talibane da okončaju svoju ofanzivu.

    Tokom prethodnih dana stigli su izvještaji o brzom napredovanju talibana u ovoj provinciji, koja se nalazi sjeverno od Kabula.

    Islamistička grupa je preuzela kontrolu nad čitavim Avganistanom prije tri sedmice, uključujući zauzimanje glavnog grada Kabula 15. avgusta, poslije kolapsa vlade koja je imala podršku Zapada.

  • Berlin neće zaboraviti region odlaskom Merkelove

    Berlin neće zaboraviti region odlaskom Merkelove

    Jedina šansa za zapadni Balkan u Evropskoj uniji je postizanje unutrašnjih rješenja uz dijalog i pomoć EU, a sankcije i dalje nisu na stolu, rečeno je nezvanično “Nezavisnim novina” iz institucija Evropske unije.

    Naglašeno nam je da se stav EU po tom pitanju nije promijenio i da ni EU ni većina članica ne žele da vide komplikovanje situacije, već ispunjavanje uslova za evropski put. Takođe, naglašeno nam je da Brisel želi da vidi istinsko regionalno tržište, a ne neke nove inicijative.

    “U Briselu se smatra da bi bilo koja inicijativa u regionu trebalo da bude inkluzivna i da se nadograđuje na postojećim formatima, a ne da se kreiraju novi. Logično bi bilo da se fokus stavi na jednu stvar i da se ta jedna stvar uradi na pravi način, a ne da se započinje previše stvari odjednom za koje onda nema ni dovoljno vremena ni energije ni kapaciteta”, smatra naš sagovornik.

    Upravo u ovom svjetlu treba gledati i najavu posjete Angele Merkel, njemačke kancelarke, regionu, o kojem je razgovarala i sa Sebastijanom Kurcom, austrijskim kancelarom, s kojim se prije nekoliko dana srela u Berlinu.

    “Na zapadnom Balkanu je Austrija veoma angažovana, kao i mi s Berlinskim procesom. Zajedno smo svim zemljama u regionu stavili u izgled mogućnost da postanu članice EU”, rekla je Merkelova na zajedničkoj konferenciji sa svojim austrijskim kolegom. Iako ova rečenica ne govori mnogo, indikativno je da su dva lidera, pored svih svjetskih problema, a posebno u Avganistanu, našli za shodno da značajno vrijeme razgovora posvete i našem regionu.

    Naime, proteklih godina politike ove dvije zemlje se nisu uvijek poklapale prema regionu, što je ostavljalo i globalne posljedice, s obzirom na to da se radi o dvije zemlje s velikim uticajem na region.

    Jedan od naših upućenih izvora ocjenjuje da obje zemlje i dalje ne vide mogućnost za uvođenje sankcija i smatraju da je glavni adut EU u regionu ekonomska regionalna integracija.

    Marija Stojanović, novinarka beogradskog lista “Danas”, za “Nezavisne novine” kaže da njen predstojeći sastanak s Aleksandrom Vučićem, predsjednikom Srbije, i liderima regiona vidi kao oproštaj od regiona kojem je posvetila veliku pažnju.

    “Merkelova je veliki autoritet za balkanske političare, što ni oni sami ne kriju, pa je red i da se s njima face to face pozdravi. Verovatno će na tim sastancima biti prenete poruke da Berlin neće zaboraviti zapadni Balkan, kao i ponovljene konstatacije o potrebi jačanja međususedske saradnje”, kaže Stojanovićeva.

    Ona ocjenjuje da se o inicijativi “Otvoreni Balkan”, koja je postepeno prerasla u konkurentski projekt evropskom regionalnom tržištu, neće otvoreno razgovarati, ali napominje da je Njemačka, za razliku od SAD, prilično uzdržana prema toj inicijativi.

    “Mislim da Merkelova i njeni saradnici jako žale što Beograd i Priština nisu postigli sporazum o normalizaciji odnosa ovih poslednjih godina njenog mandata”, naglasila je ona.

    Faris Kočan, analitičar iz Ljubljane, ekspert za evropske integracije regiona i istraživač na Fakultetu političkih nauka u Ljubljani, smatra da je upravo Njemačka zemlja koja svojom snagom i autoritetom može da ima uticaj na region.

  • Do kraja godine bogate zemlje će imati 1,2 milijarde vakcina viška

    Do kraja godine bogate zemlje će imati 1,2 milijarde vakcina viška

    Bogate zemlje suočene su sa sve većim pritiskom da preusmjere zalihe vakcina protiv koronavirusa u regije s nižim prihodima, a nova analiza pokazuje da će im do kraja godine vjerovatno biti na raspolaganju oko 1,2 milijarde dodatnih doza.

    Sjedinjene Američke Države, evropske nacije i drugi mogli bi zadovoljiti svoje potrebe, vakcinisati oko 80 posto svoje populacije starije od 12 godina i nastaviti programe za treću dozu. I nakon toga ostale bi im velike količine za svjetsku preraspodjelu, prema londonskoj analitičkoj kompaniji Airfinity Ltd.

    Te su vlade do sada isporučivale oskudnu količinu zaliha koje su obećale siromašnijim zemljama, dok neke kreću naprijed uz planove za pojačavanje u utrci za borbu protiv delta varijante. Zagovornici zdravlja brinu se da će spori tempo produžiti pandemiju i povećati rizik da će se pojaviti još zabrinjavajuće varijante. Neki također pozivaju na veću transparentnost sporazuma između vlada i proizvođača.

    “Potrebno je hitno globalno računanje”, rekla je Fatima Hassan, osnivačica i direktorica Inicijative za zdravstvenu pravdu, neprofitne organizacije iz Cape Towna. “Moramo preusmjeriti doze onima kojima je potrebno i otvoriti sve ugovore.”

    Nezavisno preispitivanje međunarodnog odgovora na koronavirus ranije ove godine pozvalo je zemlje s visokim prihodima da do sredine 2022. godine dostave više od 2 milijarde doza siromašnijim regijama. Od više od milijardu doza koje su obećale zemlje G7 i EU isporučeno je manje od 15 posto, otkrio je Airfinity.

    Ipak, na ovo se pitanje često gleda kao na izbor između nastavka kampanja za osiguravanje treće doze kod kuće ili preraspodjele doza u inostranstvo, rekao je u intervjuu Rasmus Bech Hansen, izvršni direktor kompanije.

    On je dodao da je to lažna dilema jer se može uraditi oboje.

    Globalna proizvodnja stalno raste, a čini se da je poremećaj malo vjerovatan, rekao je on. Proizvodnja bi do kraja godine mogla preći 12 milijardi doza, uključujući i vakcine u Kini, procjenjuje Airfinity. To je više od otprilike 11 milijardi potrebnih za vakcinisanje svijeta.

  • Žestoki sukobi u glavnom gradu Gvineje kod predsjedničke palate

    Žestoki sukobi u glavnom gradu Gvineje kod predsjedničke palate

    Žestoki sukobi izbili su u nedjelju nedaleko od predsjedničke palate u Konakriju, glavnom gradu Gvineje, a nekoliko izvora kaže da iza nemira stoji elitna vojna jedinica predvođena francuskim legionarom Mamadijem Dumboujom.

    Viši vladin zvaničnik rekao je da 83-godišnji predsjednik Alfa Konde nije povrijeđen, dok očevici kažu da na ulicama patroliraju vojna vozila.

    Jedan vojni izvor rekao je da je jedini most koji povezuje matičnu teritoriju na kvartom Kaloum, u kome se nalazi predsjednička palata i neka ministarstva, zatvoren, a veliki broj teško naoružanih vojnika dežura oko palate.

    Tri svjedoka rekla su Rojtersu da su vidjeli da su dva civila ranjena.

    Novinar Rojtersa rekao je da je vidio dva konvoja oklopnih vozila i kamiona koji se kreću prema luci Konakri, nedaleko od palate.

    Vojnici koji su organizovali ustanak u Konakriju rekli su danas na državnoj televiziji da su raspustili vladu, poništili Ustav i zatvorili sve granice.

    Međutim, Ministarstvo odbrane saopštilo je da je odbijen napad na predsjedničku palatu u Konakriju.

    Konde, za koga se ne zna tačno gdje se sada nalazi, osvojio je i treći mandat u oktobru nakon što je izmijenio Ustav čime je omogućeno da se ponovo kandiduje i pored nasilnih protesta opozicije, što daje razlog za zabrinutost zbog mogućih daljih političkih nemira u regionu.

    Gvineja je imala održiv ekonomski rast tokom decenije Kondea na vlasti zahvaljujući bogatstvu boksita, rude gvožđa, zlata i dijamanata, ali je malo njenih građana osjetilo te benefite.

    Kritičari kažu da je vlada koristila restriktivne krivične zakone kako bi obeshrabrila podjele, dok su etničke polarizacije i endemska korupcija zaoštrili politička rivalstva u zemlji.

  • Talibani traže “snažan i službeni” odnos s Njemačkom

    Talibani traže “snažan i službeni” odnos s Njemačkom

    Novi talibanski vladari Afganistana traže diplomatsko priznanje i finansijsku pomoć Njemačke, rekao je njemačkim novinama portparol tog pokreta.

    “Želimo snažne i službene diplomatske odnose s Njemačkom”, rekao je Zabihullah Mudžahid za list Welt am Sonntag.

    Naveo je da bi talibani također željeli od Berlina finansijsku podršku, humanitarnu pomoć i saradnju u zdravstvu, poljoprivredi i obrazovanju, kao i od drugih zemalja.

    “U prošlosti su Nijemci uvijek bili dobrodošli u Afganistan. Nažalost, onda su se pridružili Amerikancima, ali to je sada oprošteno”, rekao je Mudžahid novinama.

    Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas isticao je mogućnost da Berlin obnovi razvojnu pomoć Afganistanu ako talibani formiraju široku i inkluzivnu vladu, između ostalih uslova.

    Njemačka je zatvorila svoju ambasadu u Kabulu i prekinula razvojnu pomoć nakon što su talibani prošlog mjeseca preuzeli vlast. Međutim, obećala je humanitarnu pomoć za zbrinjavanje izbjeglica u Afganistanu i okolici koja će biti dostavljena putem humanitarnih organizacija.

    Evropska unija, kao cjelina, usaglasila je ove sedmice uslove pod kojima će raditi sa talibanima u ograničenom kapacitetu.

    Oni uključuju da talibani garantuju da Afganistan neće pružati utočište za teroriste koji bi mogli planirati napade na druge zemlje kao u prošlosti; poštivanje ljudskih prava, posebno prava žena; uspostavljanje inkluzivne vlade; neometan pristup humanitarnoj pomoći te dozvolu stranim državljanima i ugroženim Afganistancima da napuste zemlju, javlja dpa.

  • Ovo će biti ključni ljudi u novoj talibanskoj vladi

    Ovo će biti ključni ljudi u novoj talibanskoj vladi

    Saosnivač talibanskog pokreta Mula Abdul Ghani Baradar vodiće novu talibansku vladu u Avganistanu, rekli su u petak talibanski izvori.

    Prenosimo neke pojedinosti o osobama koje će biti visokorangirani članovi vlade. Njihove tačne dužnosti tek trebaju biti potvrđene, kao i sama imenovanja.

    Haibatulah Akhundžada
    Vrhovni talibanski vođa vodiće novu vladu, fokusirajući se na religijska pitanja i vladanje u duhu islama, rekao je talibanski izvor.

    Akhundžada, pravni stručnjak koji je do sada djelovao iz pozadine, preuzeo je kormilo nakon što je njegov prethodnik Mula Akhtar Mansur poginuo 2016. u napadu američkog drona.

    UN ga je identifikovao kao bivšeg čelnika pravosudnog sistema koji su talibani uveli kada su vladali Avganistanom od 1996. do 2001.

    Nakon imenovanja za novog vođu pažljivo je radio na ujedinjenju pokreta, smijenivši visoke funkcionere kako bi konsolidovao moć, zacijelio interne podjele i zaustavio odliv boraca u suparničke grupe kao što je Islamska država.

    Jedan od njegovih sinova poginuo je u samoubilačkom napadu na avganistansku vojnu bazu u Helmandu 2017.

    Akhundzada nije davao izjave za javnost od pada Kabula i čak kruže glasine da je prije nekog vremena poginuo.

    Abdul GhaniI Baradar
    Baradar je do skoro bio bliski prijatelj originalnog vođe talibana Mule Mohamada Omara, koji mu je dao ratno ime Baradar, što znači brat.

    Vršio je dužnost zamjenika ministra obrane kada su talibani prvi put vladali Avganistanom.

    Nakon pada talibanske vlade Baradar je bio visoki vojni komadant zadužen za napade na koalicione snage, po UN-u.

    Godine 2010. bio je uhapšen i zatvoren u Pakistanu. Nakon što je 2018. pušten na slobodu, predvodio je talibansku političku kancelariju u Dohi, postavši jednim od najistaknutijih dužnosnika u mirovnim pregovorima s SAD-om.

    Šer Mohamad Abas Stanikzai
    Stanikzai, Baradarov zamjenik u Dohi, završio je vojnu školu u Indiji 1982.

    Njegovi kolege iz školskih klupa kažu da je volio vikendom planinariti i plivati u Gangesu te da nije simpatizovao islamističke radikale.

    “Nije bilo naznaka bilo kakvih radikalnih ili ekstremističkih ideja”, rekao je D.A. Chaturvedi, umirovljeni indijski general major koji je sa Stanikzaijem bio u istom razredu.

    Drugi njegov drug, koji nije želio biti imenovan, rekao je da je Stanikzai bio prosječan kadet koji se dobro uklopio među indijske novake.

    Pošto je završio školu, Stanikzai se borio u sovjetsko-avganistanskom ratu i bio zamjenik ministra vanjskih poslova u prvoj talibanskoj vladi. Tečno govori engleski, pomogao je u osnivanju političkog ureda u Dohi i jedan je od ključnih talibanskih predstavnika za strane diplomate i medije.

    Mulah Mohamad Yaqub
    Sin saosnivača talibana Mule Omara Yaqub je želio naslijediti oca 2015. Razočarano je napustio sastanak savjeta koje je za vođu imenovalo Mulu Akhtara Mansura, ali se naposljetku pomirio s talibanskim vodstvom i imenovan je Akhundzadnim zamjenikom kada je Mansur poginuo.

    Tridesetak mu je godina i nema dugo borbeno iskustvo kakvo imaju glavni talibanski vojni zapovjednici, no uživa odanost dijela pokreta u Kandaharu zbog oca.

    Prošle je godine imenovan za glavnog čelnika talibanskog vojne komisije koje nadzire sve vojne operacije u Avganistanu.

    Premda ga neki zapadni analitičari smatraju relativno umjerenim, talibanski komadanti rekli su da je bio među vođama koji su tražili jačanje vojne ofenzive protiv gradova u nedjeljama koji su prethodili padu Kabula.

  • Rusija bi mogla službeno priznati talibane, ali tek nakon formiranja inkluzivne vlade

    Rusija bi mogla službeno priznati talibane, ali tek nakon formiranja inkluzivne vlade

    Rusija bi mogla službeno priznati talibane kao vlasti u Afganistanu, ali će pravilno razmotriti taj potez tek nakon formiranja inkluzivne vlade, saopćilo je u četvrtak Ministarstvo vanjskih poslova.

    Međutim, na brifingu za novinare, glasnogovornica ministarstva Maria Zakharova objasnila je da priznanje neće biti stavljeno na raspravu sve dok u Kabulu ne postoji prava vlada.

    “Zalažemo se za formiranje inkluzivne koalicijske vlade u Afganistanu u kojoj će učestvovati sve etnopolitičke snage zemlje, uključujući nacionalne manjine”, rekla je Zakharova novinarima.

    “Pitanje službenog priznavanja vlasti postat će relevantno nakon završetka ovog procesa”, dodala je.

    Zakharova je također rekla da je Rusija dosljedno podržavala nezavisnost Afganistana i da želi da se pojavi kao prosperitetna država, osuđujući povlačenje Zapada kao “negativan učinak na dobrobit cijele zemlje”.

    “Spontana odluka zapadnih zemalja da se povuku iz Afganistana mogla bi imati negativan učinak na dobrobit cijele zemlje u novoj historijskoj fazi”, rekla je.

    Talibani (trenutno označeni kao teroristička organizacija u Rusiji) objavili su da su preuzeli kontrolu nad Afganistanom 15. augusta, prije planiranog povlačenja američkih trupa.

    Od tada je Moskva drugačije pristupila situaciji u odnosu na većinu zapadnih zemalja, a ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao je svijet da reaguje na osnovu činjenica.

    “Talibani kontrolišu gotovo cijelu zemlju, uključujući i glavni grad”, rekao je Putin prošle sedmice te dodao: “Ovo je stvarnost.”

    Prošlog mjeseca, u intervjuu za TV kanal sa sjedištem u Beirutu Al-Mayadeen, glasnogovornik talibana otkrio je da grupa ima “dobre odnose” i s Rusijom i s Kinom.

  • Biden naredio objavljivanje tajnih dokumenata o terorističkim napadima 11. septembra

    Biden naredio objavljivanje tajnih dokumenata o terorističkim napadima 11. septembra

    Predsjednik SAD-a Joe Biden najavio je kako je FBI dobio odobrenje za skidanje oznake povjerljivosti s dokumenata istrage o terorističkom napadu 11. septembra te da će dokumenti vrlo brzo biti dostupni javnosti.

    Odluka američkog predsjednika uslijedila je nakon velikog pritiska kongresmena, ali i porodica žrtava terorističkog napada koje su tražile objavljivanje dokumenata kako bi se otkrila eventualna umiješanost Saudijske Arabije u napad.
    “Kako se bliži 20. godišnjica terorističkog napada, američki narod zaslužuje da dobije potpunu sliku o tome šta njihova vlada zna o tim napadima”, navodi Biden.

    Prema odluci, zapisi istrage biće objavljivani u dijelovima narednih šest mjeseci.

    “Prema naredbi, elektronska komunikacija FBI-a od 4. aprila 2016. godine trebala bi biti objavljena do 11. septembra ove godine. U roku od dva mjeseca, FBI i druge agencije morat će objaviti sve ostale spise koji su bili tajni, a koji su vezani za operaciju Encore. U roku od četiri mjeseca vlast će objaviti sve izvještaje o intervjuima, dokumente, nalaze istrage i druge značajne spise, dok će u narednih šest mjeseci biti obavezni objaviti sve relevantne dokumente iz drugih istraga koje se vežu za teroristički napad i koje dokazuju umiješanost Saudijske Arabije”, navodi se.


    Iako su zvaničnici tvrdili da bi neselektivno objavljivanje informacija moglo ugroziti nacionalnu sigurnost, Biden smatra kako se mora postići bolja ravnoteža između transparentnosti i odgovornosti za dokumente koji se trenutno nalaze pod oznakom “povjerljivo”.

    “Informacije ne bi trebale ostati povjerljive kada javni interes za otkrivanje informacija nadmaši bilo kakvu štetu po nacionalnu sigurnost”, navodi se.

    Porodice žrtava terorističkog napada 11. septembra 2001. godine dugo su tražile od Sjedinjenih Američkih Država da objave rezultate istrage o mogućem učešću Saudijske Arabije u ovom napadu. Porodice su naročito tražile objavljivanje podataka koji navodno povezuju saudijske zvaničnike i dvojicu napadača koji su živjeli u Kaliforniji nekoliko mjeseci prije napada.

    Iako bi dokumenti trebali dokazati umiješanost Saudijske Arabije u napad, zvaničnici ove zemlje oštro su odbacili bilo kakvu umiješanost u događaje s početka 21. vijeka.