– Novi predsjednik iranskog režima, daleko manje radikalizovan i daleko inteligentniji od svojih prethodnika, upravo je zatražio od SAD prekid vatre – objavio je Tramp na mreži “Socijalna istina”.
On je naveo da će Vašington to razmotriti “kada Ormuski moreuz bude otvoren, slobodan i čist”.
– Do tada, Iran bacamo u zaborav ili, kako kažu, nazad u kameno doba – naglasio je Tramp.
Sjedinjene Američke Države (SAD) gomilaju snage za brzo reagovanje u regionu Persijskog zaliva dok se iščekuje najavljena kopnena akcija u Iranu.
BS News, američki partner BBC-ja, javio je da su u region Bliskog istoka pristigle specijalne američke snage – mornaričke foke i vojni rendžeri.
Na Bliski istok stižu 11. ekspediciona jedinica marinaca i jedinice 82. vazdušno-desantne divizije.
Procjenjuje se da će u regionu Persijskog zaliva biti najmanje 8.000 dodatnih vojnika, od čega oko 2.500 marinaca i 3.000 do 4.000 pripadnika vazdušno-desantnih jedinica, objavio je Reuters, pozivajući se na neimenovane izvore.
Za razliku od već raspoređenih u regionu, ove jedinice su namijenjene za upotrebu u kopnenim operacijama.
Amerika i Izrael su se do sada uzdržavali od velikih kopnenih operacija na iranskoj teritoriji.
Tri moguća scenarija
Prema komentatorima, ove snage bi mogle da budu upotrijebljene u tri moguća scenarija: deblokiranje Ormuskog moreuza, zauzimanje ostrva Harg ili uzimanje iranskog obogaćenog uranijuma koji bi mogao da bude korišćen u razvoju nuklearnog oružja.
Na osnovu primjera američke operacije u Venecueli i zarobljavanja predsjednika Nikolasa Madura, može se pretpostaviti da se priprema temeljna operacija desantnih napada u kojima će rizik, ako je moguće, biti sveden na minimum.
Raspoređivanje rezervnih snaga ukazuje na potrebu za proširenjem američkih vojnih opcija u regionu.
To može da ukaže da se sukob razvija mimo početnih planova.
Dok SAD gomilaju vojsku na Bliskom istoku, šef Bijele kuće Donald Tramp poručuje Velikoj Britaniji i drugim zemljama da “idu po njihovu naftu” u Ormuskom moreuzu koji od početka rata Iran efikasno blokira.
“Moraćete da počnete da učite kako da se borite za sebe, SAD više neće biti tu da vam pomognu, baš kao što niste ni vi bili tu za nas”, napisao je Tramp na njegovoj platformi Truth Social.
Ormuski moreuz
Odmah po početku američko-izraelskih vazdušnih udara 28. februara, Iran je počeo blokadu Ormuskog moreuza, uskog morskog kanala kroz koji prolazi 20 odsto cjelokupne svjetske nafte i velike količine tečnog prirodnog gasa.
Iranu nije teško da to ostvari.
Moreuz kontroliše sa obale, ali koristi i protivbrodske mine i bespilotne čamce.
Mnogi trgovački brodovi, među kojima i supertankeri, za sada ne mogu da prođu kroz moreuz.
Vodeće osiguravajuće kompanije su procijenile da je rizik od prolaska broda kroz najvažniji plovni put na svijetu prevelik.
Značajno su pooštrile uslove i naglo povećale troškove osiguranja, što je za mnoge vlasnike brodova finansijski neprihvatljivo.
Tramp je od Irana tražio da otvori moreuz do 6. aprila, prijeteći intenziviranjem bombardovanja, prije svega energetskih postrojenja.
Ako Iran odbije da se povinuje zahtjevu, što se sada dešava, Amerika bi mogla da iskoristi snage raspoređene u regionu da pokušaju da odblokiraju moreuz.
Morska tvrđava
Blokada Ormuskog moreuza zasniva se na lancu ostrva koja su i u tom tjesnacu i blizu njegovog zapadnog ulaza.
Prije svega, to su Abu Musa, Veliki i Mali Tunb – tri ostrva u zapadnom dijelu moreuza, preko kojih se blokira ulaz u moreuz iz Persijskog zaliva.
Oko ovih ostrva se teritorijalno spore Iran i Ujedinjeni Arapski Emirati.
Na ovim ostrvima su aerodrom i razni vojni položaji, među kojima protivvazdušna odbrana i raketni sistem koji mogu da pogode ciljeve na kopnu i vodi.
Najvažnije ostrvo u moreuzu je Kešm, najveće u Persijskom zalivu.
Prostire se duž iranske obale na više od sto kilometara i služi kao prirodno morsko utvrđenje koje kontroliše moreuz.
U blizini je još nekoliko ostrva koja se koriste za kontrolu moreuza – Larak, Ormuz i Hengam.
Sva ostrva su opremljena sistemima za praćenje, raketnim položajima, među kojima su podzemni raketni bunkeri, i skloništa za konvencionalne i bespilotne čamce.
Stoga, da bi se moreuz silom odblokirao, najmanje što će biti potrebno je zauzimanje svakog od ovih ostrva.
Ali ako je Iran blokadu moreuza posmatrao kao jednu od odbrambenih strategiju, onda je veoma vjerovatno da je pripremao ova ostrva za odbranu.
Glavni naftni terminal
Drugi mogući scenario je zauzimanje ostrva Harg.
Čak 90 procenata iranske trgovine naftom, glavnog izvora prihoda režima u Teheranu, prolazi kroz ovo ostrvo.
Ako bi Teheran bio odsječen od ovog terminala, bili bi mu smanjeni prihodi od nafte i, posljedično, smanjilo bi se finansiranje skupih vojnih programa, prije svega raketnih i nuklearnih.
Ali takva eskalacija bi izazvala udare odmazde na važne ciljeve u Persijskom zalivu, a vjeruje se da je Iran do sada izbjegavao napade na mnoge ekonomski važne ciljeve u regionu.
Nadalje, ako bi infrastruktura na Hargu bila uništena, to bi moglo da ometa buduću vladu, koja bi došla umjesto sadašnjeg režima i koja bi bila naklonjena Americi, u privrednom razvoju zemlje.
Američko zauzimanje Harga djeluje logično – to bi Teheranu odsjeklo ekonomsku ruku.
Amerika je već izvela nekoliko udara na ostrvo, ali se vjeruje da su njihove mete bile samo vojni položaji i sistemi.
Među njima je bio i aerodrom – njegovo zauzimanje bi bio ključni cilj u slučaju amfibijske operacije, jer bi, pošto bi bio obnovljen, omogućilo vazdušni prevoz dodatnih snaga.
Ostrva
Zauzimanje malih ostrva u blizini velike obale obično ima smisla, posebno ako se planira naknadno iskrcavanje na kopno.
Ostrva, poput nepotopljivih brodova, mogu da pokrivaju obalu, pružajući protivvazdušnu odbranu i podršku odbrambenim položajima, i stoga je njihovo zauzimanje prije velikog iskrcavanja logična taktika.
Međutim, bez daljeg napredovanja, vojnici koji bi se domogli ostrva mogli bi da postanu idealne mete za gađanje sa kopna.
Ako je ostrvo u dometu topovske artiljerije, postaje još opasnije, jer je artiljerijske granate teže presresti nego rakete.
Iskrcavanje na ostrva je preduslov za neka dalja dejstva na kopnu, ali Amerikancima očigledno nedostaju snage za to.
Uzimanje uranijuma
Ove snage bi mogle da budu dovoljne za operaciju uzimanja iranskih zaliha obogaćenog uranijuma skladištenih u objektima u Isfahanu i Natancu.
Tokom dvanaestodnevnog rata Izraela i Irana prošlog ljeta, Amerika je gađala ova postrojenja moćnim bombama “razbijačicama bunkera”.
Tramp je tada rekao da su iranska nuklearna postrojenja “uništena”.
Izraelski Kanal 12 ranije je izvijestio da u zamjenu za ukidanje sankcija, Vašington zahtijeva od Teherana, između ostalog, da uništi sopstveni nuklearni potencijal, među kojima i tri ključna objekta u Natancu, Isfahanu i Fordou, kao i da preda obogaćeni uranijum MAAE.
Pozivajući se na američke zvaničnike, “Wall Street Journal” je objavio da Tramp razmatra vojnu operaciju za uzimanje uranijuma i da bi tako složena akcija vjerovatno zahtijevala prisustvo američkih vojnika u Iranu nekoliko dana ili duže.
Prije prošlogodišnje operacije, vjerovalo se da Iran ima više od 400 kilograma visoko obogaćenog uranijuma sa sadržajem od 60 odsto i skoro 200 kilograma sa sadržajem od 20 odsto, koji se lako prerađuje u uranijum oružja sa sadržajem od 90 procenata, objavio je vašingtonski list.
Teško je reći gdje se tačno nalazi i u kakvom je stanju.
Gendelman: Složena operacija
Izraelski vojni stručnjak David Gendelman ranije je pisao da je ovo prilično složena i velika operacija.
“Ako Iranci čuvaju skladišta uranijuma kako treba i imaju dobru kontrolu nad područjem, onda će biti potrebni udari koji potpuno eliminišu protivvazdušnu odbranu i bezbjednost, aerodrom na nekom polju improvizovani, moćna stalna vazdušna pokrivenost, sopstveno kopneno obezbjeđenje, inženjerska oprema – ako tamo zaista treba mnogo iskopavanja, i same specijalne snage, koje će ući u rudnike”, napisao je on.
Ovi materijali, primijetio je ovaj stručnjak, ne predstavljaju opasnost od zračenja za ljude, jer se uranijum ne skladišti u čistom obliku, već kao jedinjenje – heksafluorid.
“Uranijum heksafluorid je veoma otrovan i hemijski aktivan, pa je potrebna oprema za hemijsku zaštitu i pažljivo rukovanje kontejnerima, ali praktično nema opasnosti od zračenja; čak je i obogaćeni uranijum veoma malo radioaktivan”, napisao je ranije Gendelman.
– Događaji u Iranu već imaju direktan uticaj na energetska tržišta i transport nafte i gasa kroz Ormuski moreuz – rekao je Putin u video obraćanju učesnicima Međunarodnog foruma za transport i logistiku.
Rusija može da odigra važnu ulogu u formiranju nove arhitekture globalne logistike i međunarodne trgovine, ocijenio je ruski lider.
Sfera transporta i logistike trenutno je povezana sa ozbiljnim geopolitičkim izazovima, dodao je on.
Prema njegovim riječima, ruske logističke rute mogle bi biti korisne partnerima.
– Rusija može da ponudi svijetu bezbjedne rute koje su od velikog značaja u uslovima situacije oko Irana – poručio je ruski lider.
Moskva mora da uzme u obzir stalne promjene u transportu i logistici i da gleda decenijama unapred, zaključio je on.
Međunarodni forum za transport i logistiku (ITLF) održava se prvi put u Sankt Peterburgu od 1. do 3. aprila. RIA Novosti su generalni informativni partner foruma.
Sjedinjene Američke Države i Izrael 28. februara su pokrenuli niz napada na ciljeve na teritoriji Irana, uključujući i na Teheran. U napadu je bilo civilnih žrtava. Iran je nakon toga pokrenuo uzvratne raketne napade na izraelsku teritoriju, kao i na američke vojne objekte na Bliskom istoku.
Zbog sukoba je došlo do faktičke blokade Ormuskog moreuza – ključne rute za isporuke nafte i prirodnog tečnog gasa iz zemalja Persijskog zaliva na svjetsko tržište, što je uticalo i na nivo izvoza i proizvodnje nafte u regionu.
Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da će SAD napustiti Iran za “dvije ili tri nedjelje” i da će cjiene nafte pasti čim se to bude dogodilo.
Poručio je da bi zemlje koje zavise od nafte i gasa sa Bliskog istoka trebalo same da obezbijede prolaz kroz taj pomorski pravac. Zemlje poput Kine i Francuske će se “same pobrinuti za sebe”, rekao je Tramp, prenio je Si-Bi-Es.
– Šta će se desiti sa moreuzom – mi nećemo imati nikakve veze sa tim – rekao je Tramp novinarima u Ovalnom kabinetu,
Istakao je da će američke snage okončati operacije u Iranu “vrlo brzo”, nagovijestivši rok od dvije do tri nedjelje.
– Sada dovršavamo posao. Mislim da ćemo ga završiti za dvije nedelje ili možda neki dan kasnije. Želimo da uništimo sve što imaju – rekao je Tramp.
Na pitanje novinara kako namjerava da vrati cijene nafte na nivoe od pre sukoba sa Iranom, Tramp je odgovorio: “Sve što treba da uradim jeste da napustim Iran – i to ćemo učiniti vrlo brzo. Onda će cijene naglo da padnu”, rekao je Tramp.
Tramp je dodao i da SAD i Iran razmjenjuju poruke putem posrednika i da je moguće da će dvije zemlje postići dogovor prije pomenutog roka, iako Iran negira da se vode direktni pregovori.
U međuvremenu, pres sekretar Bijele kuće Kerolajn Livit najavila je da će Tramp večeras pružiti važne nove informacije o Iranu, ne precizirajući o kakvim je informacijama riječ.
Libansko ministarstvo zdravstva saopštilo je u srijedu da je u izraelskim napadima na južna predgrađa Bejruta i obližnji grad ubijeno najmanje sedam osoba, dok je izraelska vojska tvrdila da su ciljali visoki članovi Hezbolaha.
Liban je uvučen u rat na Bliskom istoku 2. marta kada je militantna grupa Hezbolah, koju podržava Teheran, pokrenula napade na Izrael kako bi osvetila ubistvo iranskog vođe ajatolaha Alija Hamneija.
Izrael je odgovorio širokim napadima širom Libana i kopnenom ofanzivom.
Ministarstvo zdravstva saopštilo je da je u izraelskom vazdušnom napadu na područje Jnah u južnom Bejrutu ubijeno najmanje pet osoba, a ranjena 21 osoba.
Izvor iz libanskih sigurnosnih snaga rekao je da su pogođena četiri parkirana automobila, navodi “HurriyetDailyNews”.
Sirijski predsjednik Ahmed al Šara izjavio je danas da će njegova zemlja ostati van američko-izraelskog rata protiv Irana, osim ako Sirija ne bude izložena napadu.
“Ukoliko Sirija ne bude meta bilo koje strane, Sirija će ostati van bilo kakvog sukoba”, rekao je sirijski predsjednik u govoru na događaju koji je organizovao tink-tenk Četam haus u Londonu, prenosi Rojters.
Sirijska vojska saopštila je ranije da su njene jedinice u ponedjeljak odbile napad velikog broja dronova, usmjerenih na njihove vojne baze blizu granice sa Irakom, prenosi Tanjug.
To je bio posljednji takav incident od izbijanja rata u Iranu, a sirijska vojska je pre tri dana saopštila da su vojne jedinice uspjele da odbiju napad dronova koji su se kretali prema vojnoj bazi Al Tanf, na jugu zemlje.
Papa Lav pozvao je američkog predsjednika Donalda Trampa da potraži put za izlazak iz rata u Iranu.
Papa je izrazio nadu da Tramp “traži način da smanji količinu nasilja”.
“Rečeno mi je da je predsjednik Tramp nedavno izja
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da su uništeni industrijski kapaciteti Irana za proizvodnju nuklearnih bombi i balističkih raketa.
Netanjahu je u video-obraćanju naveo da je Islamska Republika pogođena sa deset pošasti.
On je dodao da Izrael stvara “nove saveze sa važnim zemljama u regiji” protiv zajedničke prijetnje iz Irana, prenio je portal “Tajms of Izrael”.
Netanjahu se izrazio nadu da će “uskoro moći da kaže više o ovim važnim paktovima” i obećao da će iranski režim pasti “prije ili kasnije”.
Francuski predsjednik Emanuel Makron pohvalio je evropsku “predvidivost” tokom posjete Japanu, u očiglednoj kritici američkog predsjednika Donalda Trampa, javlja AFP.
“Svjestan sam da se Evropa ponekad može doživljavati kao kontinent koji je sporiji od drugih”, rekao je Makron pred japanskim poslovnim ljudima i investitorima u Tokiju.
“Predvidivost ima svoju vrijednost”
“Međutim, predvidivost ima svoju vrijednost i to smo pokazali svih ovih godina, a usudio bih se reći i posljednjih semica, mi smo ondje gdje znate da ćemo biti”, dodao je.
Kritika nepredvidivih saveznika i indirektna poruka SAD-u
Makron je kritikovao zemlje koje tvrde da djeluju brže od svojih saveznika, ali istovremeno nisu pouzdane.
“Ne znate hoće li i prekosutra biti na toj poziciji i hoće li već sutra donijeti odluku koja vam može nauditi, a da vas o tome ni ne obavijeste”, rekao je on.
AFP navodi da je riječ o očiglednoj referenci na rat SAD-a i Izraela protiv Irana, koji je doveo do praktičnog zatvaranja Ormuskog zaliva, ključne rute za japanski uvoz energije.
Američki predsjednik Donald Tramp juče je kritikovao Francusku, poručivši na društvenim mrežama da je Pariz bio “vrlo nekoristan” tokom rata s Iranom, prenosi Index.hr.
Državni sekretar Marko Rubio izjavio je u utorak da će Sjedinjene Države “morati preispitati” svoj odnos s NATO-om nakon što završi rat protiv Irana.
“Mislim da nema sumnje, nažalost, da ćemo nakon završetka ovog sukoba morati preispitati taj odnos. Moraćemo preispitati vrijednost NATO-a u tom savezu za našu zemlju”, rekao je Rubio domaćinu Šonu Hanitiju na “Fox News”.
Dodao je da će “u konačnici” to biti odluka koju će donijeti predsjednik Donald Tramp.
Visoki američki diplomata je rekao da je bio “jedan od najjačih branilaca NATO-a” dok je bio u američkom Senatu jer je “u tome pronašao veliku vrijednost”.
Velik dio te vrijednosti bio je u posjedovanju vojnih baza u Evropi koje su omogućile američkoj vojsci “projektovanje moći u različite dijelove svijeta”, rekao je Rubio.
“Ako smo sada došli do tačke u kojoj NATO savez znači da ne možemo koristiti te baze, da zapravo više ne možemo koristiti te baze za odbranu američkih interesa, onda je NATO jednosmjerna ulica”, dodao je.
Rubio je otišao dalje, rekavši da iako Vašington ne traži od saveznika NATO da sprovode vazdušne napade kao dio rata protiv Irana, “kada nam treba da nam dopuste da koristimo njihove vojne baze, njihov odgovor je ‘Ne’. Zašto smo onda u NATO-u? Morate postaviti to pitanje.”
Rubiovi komentari dolaze nakon što je nekoliko evropskih zemalja ograničilo američkoj vojsci korištenje baza na njihovom tlu.
Ranije u utorak otkriveno je da je Italija uskratila američkom avionu dozvolu za slijetanje dok je bio na putu prema Bliskom istoku radi borbene misije.
A u ponedjeljak je Španija zatvorila svoj vazdušni prostor za američke avione koji su izvršavali misije protiv Irana, navodi “HurriyetDailyNews”.