Kategorija: Svijet

Evropska unija bi uskoro ponovo mogla promijeniti metodologiju proširenja, što će imati posljedice i za sve zemlje koje su obuhvaćene procesom proširenja, uključujući i BiH.

Kako nam je rečeno od strane izvora iz EU koji je upućen u ovu problematiku, rasprava o promjeni metodologije dio je šire rasprave o promjeni načina odlučivanja unutar EU, kada su u pitanju bezbjednost i spoljna politika. Podsjećanja radi, sve odluke u EU koje se odnose na ove dvije oblasti moraju se donositi jednoglasno, odnosno svih 27 članica EU mora glasati za.

S obzirom na to da je pitanje proširenja spoljnopolitičko pitanje nijedna zemlja na putu ka EU ne može napraviti napredak ako se oko toga ne usaglase svih 27 članica, što djeluje frustrirajuće i za zagovornike proširenja unutar EU i za same kandidate.

Marta Kos, komesarka za proširenje u Evropskoj komisiji, prije nekoliko dana održala je govor u Talinu, u kojem je objasnila šta bi nova metodologija mogla da sadrži. Kako je u tom govoru navela, proširenje mora biti promijenjeno u četiri temeljne oblasti.

EU se mora reformisati iznutra

Jedna se odnosi na ovo što nam je objasnio i evropski izvor – EU se mora reformisati iznutra, što znači da mora promijeniti način donošenja odluka i preći sa principa veta na princip kvalifikovane većine.

Druga oblast se odnosi na utvrđivanje principa da u EU ne mogu biti primljene zemlje koje za to nisu spremne. Iako Kosova to nije spomenula u svom govoru, čini se da se ovo može primijeniti na Ukrajinu, kojoj se u izgled stavlja primanje u EU početkom 2027. godine. Ako bi metodologija Kosove bila formalizovana, to bi značilo da bi Ukrajina u EU mogla tek kada sprovede sve reforme, a slično bi se odnosilo i na zemlje u našem regionu.

Sprečavanje trojanskih konja

Treća oblast se odnosi na “sprečavanje trojanskih konja”, kako je to ona opisala. Iako nije direktno spomenula Mađarsku, očigledno je na nju mislila, jer je navela da se ne može dozvoliti da zemlja bude primljena na osnovu prihvatanja evropskih vrijednosti, a onda od tih vrijednosti odustane nakon što postane članica. To bi značilo da bi zemlje po novoj metodologiji mogle biti kažnjene ako ponište reforme koje su sproveli kako bi postali članica.

Četvrta oblast se, prema njenom mišljenju, odnosi na ono što je ranije spominjala i Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, a to je da bi zemlje kandidati mogle ranije ući u pojedine aspekte EU prije nego što postanu punopravne članice.

“Suočavamo se sa rastućom napetošću između vremena potrebnog za primjenu vjerodostojnog, na zaslugama zasnovanog pristupa i sve jačeg pritiska vanjskih aktera na naše kandidate – pritiska čiji je cilj povećati političku cijenu napredovanja na njihovom evropskom putu. Ukratko, naš model proširenja zahtijeva vrijeme, stabilnost i postepene reforme. Međutim, današnje geopolitičko okruženje je nestabilno i često obilježeno prinudom”, navela je ona.

Stoga bi, kako objašnjava, postepeno uključivanje zemalja kandidata u evropske procese prije punopravnog članstva bilo kompromis koji bi ubrzao proces i donio opipljive koristi članstva, a istovremeno bi ostavilo dovoljno vremena dok se zemlje ne pripreme za punopravno članstvo.

Razgovor o novoj metodologiji rezultat pritiska

Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, takođe vjeruje da je razgovor o novoj metodologiji rezultat pritiska i kandidata koji žele da se što prije priključe i geopolitičkog momenta koji od EU zahtijeva brže i odlučnije djelovanje.

“U kom pravcu će rasprava o toj novoj metodologiji ići i koliko će brza biti teško je u ovom trenutku reći. Međutim, ako bi se uzele poruke koje dolaze iz Berlina, koji je na neki način važan faktor u svemu tome, da se naslutiti da bi u toj novoj metodologiji za zemlje – kandidatkinje bilo ponuđeno puno više benefita koje bi kandidatkinje koje provode reforme i ispunjavaju uslove mogle i imati prije punopravnog članstva”, ističe Ćerimagić.

Na primjer, kako naglašava, ne govori se još o punopravnom članstvu u jedinstvenom tržištu i čatri slobode, nego o jačem pristupu u jedinstvenom tržištu.

“Govori se čak i o nekoj verziji Šengena za zemlje – kandidatkinje i govori se o mogućnosti kandidatkinja da učestvuju ne u procesu odlučivanja u smislu da imaju pravo glasa, već da budu prisutni kao posmatrači. U tom smislu ima jako puno ideja i u narednom periodu ćemo puno toga vidjeti u debatama i okruglim stolovima tink-tankova i drugih organizacija”, ističe Ćerimagić.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp predsjedavaće danas prvom sastanku Odbora za mir koji će biti posvećen Gazi, prenio je Rojters.

Sastanak će biti održan u zgradi Instituta za mir Donalda Dž. Trampa, a očekuje se prisustvo delegacija iz 47 zemalja i Evropske unije.

Među učesnicima je i Izrael, dok palestinski predstavnici nisu pozvani.

Tramp bi trebalo da objavi da je za fond za obnovu Gaze prikupljeno pet milijardi dolara, uključujući po 1,2 milijarde dolara od Ujedinjene Arapske Emirate i Kuvajt.

Očekuje se da će za potpunu obnovu biti potrebno još više milijardi.

Visoki američki zvaničnici navode da nekoliko zemalja planira slanje hiljada vojnika u međunarodne stabilizacione snage, ali da razoružanje Hamasa ostaje ključna prepreka.

Na skupu se očekuju obraćanja državnog sekretara SAD-a Marka Rubija, specijalnih izaslanika Stiva Vitkofa i DŽareda Kušnera, bivšeg britanskog premijera Tonija Blera, kao i ambasadora SAD pri UN Majka Volca i specijalnog predstavnika za Gazu Nikolaja Mladenova.

Među glavnim izazovima ostaju uspostavljanje bezbjednosti, obuka lokalnih snaga, pregovori sa Hamasom uz posredovanje zemalja poput Katara i Turske, kao i povećanje i distribucija humanitarne pomoći, koju zvaničnici opisuju kao nedovoljnu, prenosi Tanjug.

Tokom protekle godine paralelno su vođeni pregovori o završetku rata u Ukrajini – jedni o teritoriji i bezbjednosnim garancijama, drugi o poslovnim prilikama. U Evropi strahuju da bi predsjednik SAD-a Donald Tramp do juna mogao izvršiti pritisak na Ukrajinu radi ustupaka kako bi obezbijedio ekonomske koristi.

Prema pisanju Economista, Kremlj je razradio plan kako Trampu predstaviti „Najveći dogovor“, prenosi Index.hr.

Kiril Dmitrijev, čelnik ruskog državnog fonda, više puta se sastao s Trampovim izaslanikom Stivom Vitkofom.

Americi su navodno ponuđeni projekti arktičke nafte i gasa, rijetkih metala, pa čak i infrastrukture poput tunela ispod Beringovog prolaza. Rusija je pod pritiskom niskih cijena nafte i sankcija, dok Tramp želi ekonomske rezultate prije međuizbora u novembru ove godine. Ipak, iznos od 12 biliona dolara smatra se pretjerivanjem, naglašava Economist.

Analize pokazuju da su realne koristi znatno manje, a Kina je već preuzela veliki dio ruskog tržišta. Prije rata zapadne kompanije, najviše evropske, imale su značajan udio u ruskoj trgovini. Američki uvoz iz Rusije bio je relativno skroman, ali bi se mogao povećati u slučaju mira.

Potencijalne koristi uključuju trgovinu, povrat imovine i učešće u energetskim megaprojektima. Međutim, ruska ekonomija manja je od italijanske, a srednja klasa se smanjuje. Ukidanje gotovo 23.000 sankcija bilo bi politički i pravno složeno, a Evropa bi se vjerovatno protivila.

Osim toga, rusko poslovno okruženje nosi visoke rizike: slaba pravna zaštita, politički pritisci i moguć povratak sankcija u slučaju novog sukoba.

Mnogi sektori već su pod kineskim uticajem, a megaprojekti na Arktiku zahtijevaju ogromna ulaganja i nose tehničke i tržišne rizike. Sve ukazuje na to da obećani „El Dorado“ vjerovatno ne postoji, a politički troškovi približavanja Rusiji mogli bi nadmašiti ekonomske koristi, navodi Economist.

Bijela kuća odbila da potvrdi postojanje takvih prijedloga

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je 6. februara da su ga obavještajne službe izvijestile o onome što je opisao kao okvir vrijedan oko 12 biliona dolara za obimnu ekonomsku saradnju između Moskve i Vašingtona.

„Obavještajne službe pokazale su mi takozvani ‘Dmitrijevljev paket’ koji je predstavio u SAD-u – riječ je o iznosu od oko 12 biliona dolara“, rekao je Zelenski novinarima u Kijevu.

Bijela kuća je dva puta odbila da potvrdi postojanje takvih prijedloga u komentarima za Kyiv Independent – prvi put nakon izjave Zelenskog, a drugi put nakon naknadnog izvještaja Bloomberga. Bloomberg je 12. februara objavio da Rusija želi obezbijediti široko ekonomsko partnerstvo sa SAD-om kao dio aranžmana povezanog s Ukrajinom.

Sedam oblasti moguće saradnje

Pozivajući se na interni ruski memorandum pripremljen ranije ove godine, Bloomberg je pisao da Moskva traži ublažavanje ograničenja koja su je isključila iz dolarskog platnog sistema. Rusija navodno smatra obnovu dolarskih transakcija dijelom mogućeg mirovnog sporazuma. Memorandum navodi sedam oblasti moguće američko-ruske saradnje.

Osim povratka dolarskim plaćanjima, Moskva želi dugoročne ugovore za američke avione radi modernizacije ruske komercijalne flote, kao i zajedničke projekte u eksploataciji teško dostupne nafte i proizvodnji tečnog prirodnog gasa, prenosi Index.hr.

Prijedlozi uključuju i saradnju u nuklearnoj energiji te proširene rudarske projekte za litijum, bakar, nikl i platinu. Kako bi ponuda bila privlačnija, Kremlj signalizira spremnost da uzme u obzir prethodna američka ulaganja u Rusiji i učestvuje u kompenzaciji gubitaka nastalih nakon odlaska zapadnih kompanija s tržišta.

Američke kompanije dobile bi povlašćen tretman ako se vrate na rusko tržište. Plan takođe predviđa zajedničke napore u globalnoj promociji fosilnih goriva kao alternative takozvanim „zelenim klimatskim politikama“.

Peskov: Nudimo saradnju

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov 13. februara nije negirao postojanje paketa.

„Naravno da nudimo saradnju. Naravno da su kompanije iz obje zemlje potencijalno zainteresovane za tu saradnju – tako nastaju zajednički projekti“, izjavio je Peskov.

Među prijedlozima posebno se ističe ruski zahtjev za povratkom dolarskim plaćanjima, što je politički osjetljivo pitanje. Putin je više puta tvrdio da globalna dominacija dolara slabi i optuživao SAD da „parazitira“ na svjetskoj ekonomiji. Obnova dolarskih transakcija značila bi zaokret u odnosu na rusku politiku „dedolarizacije“.

Od 2022. Rusija je proširila obračune u nacionalnim valutama s partnerima poput Indije i Kine te unutar BRICS-a. U januaru 2025. predsjednik SAD-a Donald Tramp zaprijetio je uvođenjem carina od 100% članicama BRICS-a ako pokušaju uvesti novu valutu koja bi zamijenila dolar u međunarodnoj trgovini.

Sve ukazuje na to da Moskva svaki pomak oko Ukrajine povezuje ne samo s teritorijalnim i političkim zahtjevima, nego i sa sveobuhvatnim resetovanjem ekonomskih odnosa sa SAD-om.

Ruski predsjednik Vladimir Putin sastao se sa kubanskim ministrom spoljnih poslova Brunom Eduardom Rodrigezom Pariljom.

Ruski lider je na početku sastanka izjavio da Moskva smatra nova ograničenja protiv Kube neprihvatljivim.

– Sada smo u posebnom periodu, sa novim sankcijama. Znate kako se odnosimo prema tome. Mi ne prihvatamo ništa slično – rekao je Putin.

On je naglasio da je “stav našeg Ministarstva spoljnih poslova otvoren, jasan i nedvosmislen”.

Putin je podsjetio da Rusija i Kuba imaju poseban odnos koji se istorijski razvijao.

– Uvek smo bili uz Kubu u njenoj borbi za nezavisnost, za pravo da slijedi svoj put razvoja i uvijek smo podržavali kubanski narod. Znamo koliko je kubanskom narodu bilo teško tokom svih tih decenija nezavisnosti da se bori za svoje pravo da živi po svojim pravilima i brani svoje nacionalne interese – rekao je ruski predsjednik.

Dodao je da se odnosi između Rusije i Kine razvijaju u generalno pozitivnom smjeru i takođe je uputio pozdrave kubanskom predsjedniku Migelu Dijaz-Kanelu i generalu Raulu Kastru.

Putin je takođe najavio da će Kuba i Rusija zajedno proslaviti 100. rođendan Fidela Kastra.

Fidel Kastro je bio jedan od vođa kubanskog revolucionarnog pokreta, a predvodio je Kubu od 1959. do 2008. godine. Kastro je umro 2016. godine.

Snabdijevanje Mađarske energentima nije ugroženo zbog ucjene Ukrajine, njene rezerve nafte trajaće više od tri mjeseca, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.

“Kao rezultat vladinih mjera, isporuke goriva i energije Mađarskoj ostaju stabilne i nisu ugrožene, uprkos političkim ucjenama Ukrajine”, rekao je Sijarto na konferenciji za novinare u Budimpešti.

On je dodao da Mađarska ima dovoljne rezerve za više od tri mjeseca, a proces donošenja odluka o korišćenju nekih od njih je već počeo

Obilni snijeg i kiša širom Rumunije ostavili su 200.000 domova bez struje, saopštio je ministar energetike Bogdan Ivan.

Fakti:

200.000 domova pogođeno nestankom struje

Saobraćaj blokiran, vozovi kasne

U Bukureštu palo oko 40 cm snijega

On je naveo da je blokiran saobraćaj na državnim i auto putevima, a desetine vozova su kasnile.

“Od 200.000 domova pogođenih do sada, oko 86.000 je ponovo priključeno na struju. To je uticalo na 266 gradova”, rekao je Ivan novinarima.

On je istakao da je potrošnja energije u Rumuniji u prosjeku 7,4 gigavata, a višak proizvodnje energije vjetra i vode se izvozi.

“Proizvodnja i potrošnja su porasle za 11, odnosno šest odsto u odnosu na isti period prošle godine”, dodao je Ivan.

U Bukureštu je palo oko 40 centimetara snijega, što je otežalo javni prevoz, prenosi Srna.

Prema podacima Agencije za vanredne situacije, palo drveće je zaustavilo drumski i željeznički saobraćaj, škole su zatvorene u nekoliko gradova, a 10 vozila hitne pomoći u šest okruga je zatrpano snijegom.

Sinod Srpske pravoslavne crkve (SPC) razriješio je danas, 18. februara, mitropolita žičkog Justina dužnosti upravljanja Eparhijom žičkom zbog, kako navode, prestupa u upravljanju eparhijom i pokrenuo postupak za utvrđivanje njegove kanonske odgovornosti.

Saopštenje Sinoda – detalji

• Sinod SPC razriješio mitropolita žičkog Justina
• Pokrenut postupak za utvrđivanje kanonske odgovornosti
• Tereti se za kanonske prestupe i finansijske zloupotrebe
• Sporni ugovori i poslovi vrijedni više miliona evra
• Za administratora Eparhije žičke imenovan mitropolit Arsenije

Kako je saopšteno iz SPC-a, odluka o razrješenju donesena je na današnjoj sjednici na osnovu 74. kanona svetih Apostola i člana 70 stav 1 tački 20 i 35 alineja Ustava SPC, a za administratora Eparhije žičke do predstojećeg zasjedanja Sabora imenovan je mitropolit niški Arsenije.

“U toku redovnog postupka pregleda materijalno-finansijskog poslovanja eparhija SPC, vršenog na osnovu odluke Patrijaršijskog upravnog odbora, prikupljeni su materijalni dokazi na osnovu kojih je utvrđeno da je mitropolit žički Justin počinio brojne kanonske i druge crkvene prestupe u upravljanju povjerenom mu Eparhijom žičkom”, navodi se u saopštenju, prenosi Tanjug.

“Neovlašteno osnovao tri privredna društva”

Kako navode, u prethodnom periodu utvrđeno je da je mitropolit žički Justin neovlašteno osnovao tri privredna društva – “Trifora d.o.o.”, “JEŽ d.o.o.” i “Vinarija manastira Studenice d.o.o.”, prikrivao njihovo poslovanje, upisao se kao stvarni vlasnik tri privredna društva, zatim izvršio neovlaštenu prodaju 34 crkvene nepokretnosti (stanova, poslovnih prostora i slično) u Kraljevu i Čačku.

Kako se dodaje, mitropolit Justin je neovlašteno i protivno važećim crkvenim propisima zaključivao sa pravnim i fizičkim licima štetne ugovore višemilionske vrijednosti, neovlašteno vršio pozajmice u višemilionskim iznosima raznim privrednim društvima u Srbiji, te izvršio finansijske zloupotrebe u SPC-u, koje za sobom povlače i krivičnu odgovornost pred državnim organima.

Sinod je konstatovao da je mitropolit Justin u proteklom periodu, s ciljem da izbjegne crkvenu i kanonsku odgovornost, sa svojim saradnicima uporno obmanjivao javnost da je “politički progonjen” zbog aktuelne društvene i političke situacije u Srbiji i tu tvrdnju odlučno demantovao, prenosi Tanjug.

“U ovom, kao i u drugim sličnim slučajevima utvrđivanja kanonske odgovornosti arhijereja SPC, isključivo se radi o unutrašnjim kanonskim i crkvenim pitanjima za koje su nadležni jedino Sinod i Sabor SPC”, navodi se u saopštenju.

Najmanje 37 rudara je preminulo, a 25 je hospitalizovano usljed trovanja ugljen-monoksidom u podzemnom kopu, saopšteno je iz policijske uprave pokrajine Plato u Nigeriji.

U izvještaju se navodi da se nesreća dogodila oko 5.45 časova ujutru u rudarskoj jami u Kampaniju.

Istraga ukazuje da su rudari, starosti od 20 do 35 godina, preminuli nakon udisanja ugljen-monoksida, kojem su bili izloženi za vrijeme podzemnih radova.

Većina rudnika u Nigeriji ne radi prema regulativama i često se ne poštuje zakon o bezbjednosti na radu, dok radnici obično nemaju zaštitnu opremu, prenosi Rojters.

Rusija je prva na svijetu napravila vakcinu za liječenje melanoma i već je koristi, saopštio je generalni direktor Nacionalnog medicinskog istraživačkog centra za radiologiju i glavni onkolog Ministarstva zdravlja Andrej Kaprin.

Napravili smo je u saradnji sa Institutom “Gamaleja” i prvi smo počeli da je koristimo na pacijentima – kazao je akademik Ruske akademije nauka na plenarnoj sjednici Saveta Federacije, prenosi RT Balkan.

Precizira se da su personalizovane vakcine već u proizvodnji.

Kako je naveo Kaprin, sqedeći domaći lijek biće namijenjen liječenju raka malih ćelija pluća.

Ranije je rusko Ministarstvo zdravlja izdalo dozvolu za upotrebu mRNK vakcine

“Neoonkovak” za terapiju melanoma u kliničkoj praksi.

Vakcina je napravljena u saradnji NICEM-a “N. F. Gamaleja” i NMIC-a (Nacionalnog medicinskog istraživačkog centra) za onkologiju “N. N. Blohina”, a proizvodi je NMIC za radiologiju.

Prema riječima direktora Nacionalnog istraživačkog centra epidemiologije i mikrobiologije Aleksandra Gincburga, prekliničke studije na životinjama su pokazale da je domaća vakcina 100 odsto efikasna u eliminisanju primarnog tumora i 90 odsto efikasna u eliminisanju metastaza.