Kategorija: Svijet

Portparolka Bijele kuće Kerolajn Levit predstavila je javnosti neke od projekata američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) za koje nova administracija smatra da su, kako se navodi “sumanuti i zlonamjerni”.

Kao jedan od primjera, kako se u saopštenju navodi, “zloupotrebe i beskorisnog trošenja novca”, Levit je navela milon i po dolara za programe promovisanja različitosti, pravičnosti i inkuluzije (DEI) na radnim mjestima u Srbiji.

Ona nije precizirala o kojim se tačno programima u Srbiji radi, dok je navodila i koliko se novca izdvajalo za konkretne programe u drugim zemljama.

– Agencija Sjedinjenih Država za međunarodni razvoj (USAID) nije bila odgovorna decenija prema poreskim obveznicima jer daje ogromne sume novca sumantim i u mnogim slučajevima, zlonamjernim projektima birokrata, uz gotovo nikakav nadzor – navodi se u saopštenju Bele kuće.

Kao slična “bespotrebna trošenja i zloupotrebe” navedeno je dva i po miliona dolara za električna vozila u Vijetnamu, dva miliona dolara za promjene pola i LGBT aktivizam u Gvatemali, šest miliona dolara za turizam u Egiptu, 70 hiljada dolara za DEI mjuzikl u Irskoj, 47 hiljada dolara za transrodnu operu u Kolumbiji i 32 hiljade dolara za transrodni strip u Peruu.

– Ne znam za vas, ali kao američki poreski obveznik, ne želim da moj novac ide na ove gluposti, a znam da to ni ne želi američki narod -navela je Levit u obraćanju medijima.

Pod predsjednikom Trampom, ovo trošenje i zloupotreba biće obustavljena odmah, navodi se u saopštenju Bijele kuće.

Američki predsjednik Donald Tramp uveo je carine na robu iz Kine, u iznosu od 10 odsto, dok su prethodno potpisane uredbe o taksama na proizvode iz Meksika i Kanade – u iznosu od 25 odsto – odložene za najmanje mjesec dana.

Carine su najavljene i za Evropsku uniju, dok se razmatra da li će u kalkulaciji biti i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Tramp vjeruje da će svojevrsni trgovinski rat Sjedinjenih Država ojačati američku ekonomiju.

Lideri Meksika i Kanade su poslije višečasovnih razgovora sa liderom Bijele kuće izdejestvovali odlaganje odluke o uvođenju carina, ali je primjena uvođenja taksi na svu robu iz Kine dodatno zaoštrila odnose dvije najveće ekonomije svijeta.

U slučaju Pekinga, SAD je ukinuo pravila izuzeća za proizvode čija je vrednost niža od 800 dolara, što je bilo pogodno za kineske trgovce na malo, poput Temua.

Iako carine za kinesku robu stupaju na snagu, Vašington je najavio da će Tramp u toku nedjelje razgovarati sa vlastima u Pekingu. Predsjednik Kine Si Đinping najavio je kontramejre i tužbu Svetskoj trgovinskoj organizaciji ako mjere Amerike ostanu na snazi.

Za to vreme, a posle razgovora sa predsjednicom Meksika Klaudijom Šejnbaum, kao i odlazećim premijerom Kanade DŽastinom Tridoom, Tramp je odložio slične mjere za susjedne države.

U slučaju Meksika, istakao je da je predsjednica ove zemlje pristala da na meksičko-američku granicu odmah pošalje 10.000 meksičkih vojnika, koji bi trebalo da spriječavaju nelegalne migracije u Ameriku.

Trido je, sa druge strane, dobio odlaganje odluke obećanjem da će Kanada odmah početi sa sprovođenjem plana vrijednog 1,3 milijardi dolara u vezi sa zaštitom granice od ilegalnih migracija i trgovine narkoticima, što je formalno i bio razlog za uvođenje carina.

Američki i svjetski ekonomisti vjeruju da će Trampove mjere najviše štetiti američkim građanima i da će ih zbog toga predsjednik SAD brzo povući.

Za sada, Tramp insistira da su carine i takse na inostranu robu “veom

Izaslanik za specijalne misije predsjednika SAD Ričard Grenel izjavio je danas da vlada premijera privremenih prištinskih institucija Aljbina Kurtija nije ulivala povjerenje za vrijeme prvog mandata predsjednika SAD Donalda Trampa, kao ni za vreme administracije bivšeg predsjednika SAD Džozefa Bajdena, dodajući da su i republikanci i demokrate kritikovale Kurtija zbog povlačenja jednostranih poteza koje su imale za cilj destabilizaciju regiona.

„(Kurtija su kritikovali) i EU i NATO. Međunarodna zajednica je ujedinjena protiv Kurtija”, napisao je Grenel na mreži X, prenosi Tanjug.

On je naveo da je Trampova administracija u prošlosti dobro sarađivala i da će nastaviti da to čini sa svima na Balkanu, ali da su za to potrebni partneri koji ulivaju povjerenje.

“Američke kompanije se šire u Albaniji i Srbiji, ali se ne šire na Kosovo zbog Kurtija”, istakao je Grenel i dodao da se ‘Kurti takođe protivio svim idejama koje su predlagali predsjednici SAD Bil Klinton, Džorž Buš, Barak Obama, Džozef Bajden i Donald Tramp.

“Retorika koju Kurti sada koristi tvrdeći da je blizak SAD i da je vlada na čijem je čelu bolja od svih drugih vlada Kosova, apsolutno je lažna. Ne dajte se zavarati”, istakao je Grenel.

Njemački kancelar Olaf Šolc izjavio je danas da je Evropska unija dovoljno jaka da reaguje na bilo kakve carine koje bi joj uvele SAD, ali je poručio da bi cilj trebalo da bude saradnja između trgovinskih partnera.
– Јasno je da kao snažna ekonomska oblast možemo da oblikujemo sopstvenu budućnost i reagujemo na tarifne politike… Ali perspektiva i cilj treba da bude da stvari rezultiraju saradnjom – rekao je Šolc po dolasku na neformalni sastanak lidera EU u Briselu, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp najavio da će uskoro uvesti carine na robu koja se uvozi u SAD iz EU.

Novi belgijski premijer Bart De Vever ocijenio je, po dolasku na sastanak posvećen evropskoj odbrani, da bi bilo pogrešno misliti da Evropa može sama da se brani i poručio da Evropa treba da nastavi savezništvo NATO sa SAD.

On je obećao da će njegova vlada povećati izdvajanja za odbranu, prenosi Rojters.

– Nadamo se da ćemo vojnu potrošnju povećati na dva odsto BDP-a, a razgovori o većem cilju su za kasnije – poručio je on.

Rumunski predsjednik Klaus Јohanis rekao je da Evropa mora da preuzme veću odgovornost za sopstvenu odbranu kako bi ojačala svoju stratešku otpornost.

Tokom sastanka u Briselu lideri EU bi trebalo da razgovaraju o vojnim sposobnostima i evropskoj odbrambenoj industriji, a Јohanis je u tom smislu naglasio da je potrebno adekvatno finansiranje, koje se ne posmatra samo kao veće izdavanje novca, već i kao efikasna upotreba postojećih alata.

Govoreći o odbrani, ukazao je na potrebu komplementarnosti između EU i NATO, navodi Ađerpres.

U Briselu se danas održava neformalni sastanak lidera EU tokom kojeg će fokus biti na evropskoj odbrani i jačanju odbrambenih kapaciteta.

Američki predsjednik Donald Tramp prethodno je najavio da će uskoro uvesti carine na robu koja se uvozi u SAD iz Evropske unije, a nije isključio takvu mjeru ni protiv Velike Britanije.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je, za razliku od Brisela, uvijek ispunjavao svoja obećanja – Mađarska može da vjeruje Moskvi u budućnosti, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban.
– Kada sam bio na korak od povratka na vlast 2009. godine, sastao sam se sa njim i dogovorio se da ćemo se usredsrediti na budućnost. Bilo mi je jasno da su dobri odnosi sa Moskvom i bliska ekonomska saradnja u geopolitičkom interesu Mađarske. Sklopili smo mnoge sporazume. Putin je uvijek držao riječ. Iskustvo proteklih 15 godina pokazuje da Mađarska može da vjeruje Rusiji – rekao je on u intervjuu švajcarskom listu Noje Cirher cajtung.

Orban je objasnio da se Mađarska istorijski nalazi u trouglu Moskva-Berlin-Istanbul i da je imala negativna iskustva sa svakom od ovih država.

– Međutim, dogovorio sam se sa Putinom da istoriju naše dvije zemlje prepustim istoričarima. Ne želim da bilo koja država okupira Mađarsku. Nijedna velika sila nema pravo da govori Mađarima kako da žive. Danas Rusija ne ugrožava ni našu slobodu, ni naš suverenitet – naglasio je Orban.

Orban je ranije rekao da je, u izvjesnom smislu, Brisel najveća prijetnja Mađarskoj. Kako je naveo, lako je postići racionalan dogovor sa Rusijom, dok je to gotovo nemoguće sa ljudima u Briselu.

Odluka da administracija Donalda Trampa suspenduje pomoć za nevladine organizacije odjeklnula je širom svijeta, a bez finansijske podrške ostaće i brojne nevladine organizacije u BiH.

Novi predsjednik SAD potpisao je uredbu kojom se suspenduje finansijska pomoć nevladinom sektoru, a prema procjenama nekih analitičara, u Sarajevu je aktivno više od 25.000 nevladinih organizacija koje zavise od finansija iz Amerike.

Prema procjenama koje se ovih dama pominju i medijima, od 2020. do kraja 2024. godine, Vašington je usmjerio nevjerovatnih 1,7 milijardi dolara na Zapadni Balkan, “podržavajući organizacije civilnog društva i državne institucije i projekte u rasponu od ljudskih prava i medija do energetske efikasnosti”.

Sada su svi projekti zaustavljeni dok se ne završi period evaluacije. Troškovi do 27. januara biće pokriveni, a sve poslije toga mora da se prekine.

Širom zapadnog Balkana, USAID, za koju se smatra da je paravan CIA-e, predvodi Nacionalnu zadužbinu za demokratiju, Fondacije za otvoreno društvo DŽordža Soroša i mnoštvo nevladinih organizacija i medija.

Nakon građanskog rata 1992-1995 , BiH je transformisana u koloniju EU i SAD, sa svim osnovnim funkcijama države koje su oteli strani interesi. Ipak, sada se čini da će oni koji su godinama bili na američkom platnom spisku morati na “biro”.

Spisak nekih od udruženja koja su dobijala američku pomoć možete pogledati OVDЈE.

Radnicima FBI u nedjelju je naređeno da odgovore na upitnik o bilo kakvom poslu koji su možda obavili na krivičnim slučajevima povezanim s napadom na američki Kapitol 6. januara 2021. godine, raspirujući strah od novih otkaza u agenciji za sprovođenje zakona.

Popis pitanja u dopisu, u koji je Reuters imao uvid, nalaže radnicima da navedu svoje radno mjesto, bilo koju ulogu koju su imali u istragama o neredima pristalica predsjednika Donalda Trampa 6. januara i jesu li pomogli u nadzoru takvih istraga.

“Znam da ja i drugi koji primaju ovaj upitnik imamo mnogo pitanja i nedoumica, na kojima naporno radim da dobijem odgovore”, napisao je Čed Jarbrou, pomoćnik direktora Odjela za kriminalističke istrage u sjedištu FBI, u e-poruci od vikenda koju je vidio Reuters.

Jarbrou je rekao radnicima da odgovore čekaju u ponedjeljak do 15 sati po istočnoameričkom vremenu.

Portparol FBI odbio je komentarisati upitnik.

Demokrate i drugi kritičari rekli su da Trampov tim provodi čistku zvaničnika FBI-ja i ministarstva pravde koji su imali ulogu u krivičnim slučajevima protiv Trampa i izgrednika u neredima 6. januara.

Tramp je prvi dan svog preuzimanja dužnosti 20. januara ublažio kazne za 14 osoba u vezi s napadom na Kapitol, a ostale je pomilovao – uključujući one koji su napali policajce.

Vršilac dužnosti zamjenika državnog tužioca Emil Bouv u petak je zahtijevao da mu FBI do utorka u podne preda popis svih zaposlenika koji su radili na slučajevima 6. januara, kao i popis onih koji su radili na krivičnom postupku podignutom prošle godine protiv vođa militantne grupe Hamas u vezi s ratom u Gazi.

Takođe je otpustio osam viših zvaničnika FBI iz sjedišta agencije, kao i šefove terenskih ureda u Majamiju i Vašingtonu.

Bouv je prošle sedmice otpustio desetak tužilaca ministarstva pravde koji su radili na dva sada odbačena krivična slučaja koje je pokrenuo specijalni tužilac Džek Smit protiv Trampa. Jedan je slučaj uključivao postupke preduzete kako bi se pokušali poništiti izborni rezultati 2020., a drugi je uključivao povjerljive vladine dokumente.

Mark Zaid, advokat koji se specijalizovao za nacionalnu bezbjednost, napisao je u pismu Bouvu da se čini da njegovi postupci predstavljaju kršenje propisanog postupka i da bi, kad bi informacije o pojedincima bile javne, mogle ugroziti njihovu bezbjednost.

“Ako nastavite s otkazima i/ili javnim izlaganjem identiteta otpuštenih radnika, spremni smo braniti njihova prava svim raspoloživim pravnim sredstvima”, stoji u pismu koje je Zaid objavio na X-u, prenosi Jutarnji.

Vršilac dužnosti direktora FBI-ja Brajan Driskol, u elektronskoj poruci osoblju u petak, najavljujući pojedinosti o Bouvovom nalogu, rekao je da zahtjev “obuhvata hiljade zaposlenika širom zemlje koji su podržali ove istražne napore”.

“Ja sam jedan od tih radnika, kao i vršilac dužnosti zamjenika direktora (Robert) Kisan”, istakao je Driskol.

Uprkos izvještajima o drugim otpuštanjima u uredu, Reuters je imao uvid u elektronske poruke Udruženja agenata FBI i Džejmsa Denehija, pomoćnika direktora FBI-ja zaduženog za kancelariju u Njujorku, i jasno je da nikome drugom nije naloženo da podnese ostavku.

Uprkos tome, neki su radnici u petak počeli raspremati svoje stolove zbog zabrinutosti da bi oni mogli biti sljedeći, prema elektronskoj poruci Udruženja agenata FBI u koju je Reuters imao uvid.

“Danas se nalazimo usred vlastite bitke, jer dobre ljude izbacuju iz FBI, a drugi su na meti jer su radili svoj posao u skladu sa zakonom i politikom FBI”, napisao je Denehi u petak, rekavši da odaje priznanje Driskolu i Kisanu za “borbu za ovu organizaciju”.

Denehi je dodao da, osim odabrane grupe ljudi imenovanih u Bouvovom dopisu, “nikome nije rečeno da će biti uklonjen u ovom trenutku”.

Zemlje NATO-a moraju se pripremiti za rat i povećati izdvajanja za odbranu, inače bi Rusija mogla preduzeti korake slične onima u Ukrajini, upozorio je generalni sekretar NATO-a Mark Rutte, prenosi Welt.

“Moramo biti spremni za rat – to je najbolji način da ga izbjegnemo”, poručio je Rutte.

Naglasio je da Evropa ne smije pokazati slabost pred Rusijom, jer bi to moglo podstaći slične poteze kao u Ukrajini.

Prema njegovim riječima, prijetnja ne dolazi samo iz Rusije. Istakao je da je Kina značajno unaprijedila svoje vojne kapacitete.

Rutte je posebno ukazao na Njemačku, naglasivši da ta zemlja treba više ulagati u odbranu i povećati proizvodnju, te dosljedno nastaviti kurs koji je odabrala u podršci Evropi i Ukrajini.

Priznao je da je Njemačka učinila mnogo od početka ruskog rata u Ukrajini, ali je dodao da NATO očekuje još veći doprinos, s obzirom na veličinu njene ekonomije.

Ovo nije prvi put da Rutte govori o ratu u Ukrajini i potencijalnoj prijetnji zapadnim zemljama. Nedavno je istakao da NATO saveznici moraju pojačati podršku Ukrajini, jer bi to moglo uticati na dalji razvoj sukoba.

Takođe je naglasio da globalna sigurnost zavisi od ishoda rata u Ukrajini i predložio da Evropska unija finansira kupovinu oružja za Kijev iz Sjedinjenih Država.