Kategorija: Svijet

Sjedinjene Američke Države žele osnovnu stabilizaciju u Pojasu Gaze i u toku je planiranje za ulazak međunarodnih snaga u tu palestinsku enklavu, izjavio je visoki američki zvaničnik, govoreći pod okriljem anonimnosti, prenio je “Reuters”.

“Ono što želimo da postignemo je samo osnovna stabilizacija situacije. Međunarodne stabilizacione snage počinju da se formiraju”, rekao je neimenovani visoki američki savjetnik u srijedu.

Među zemljama sa kojima SAD razgovaraju o doprinosu u formiranju međunarodnih snaga za Pojas Gaze su Indonezija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Egipat, Katar i Azerbejdžan, rekao je drugi visoki američki zvaničnik, koji je takođe zatražio da ostane anoniman, navodi “Reuters”.

Jedan od savjetnika je rekao da niko neće prisiljavati stanovnike Gaze da napuste tu enklavu, prenosi “b92”.

Rusija je u ranim jutarnjim satima 16. oktobra izvela masovni raketni napad na Ukrajinu, gađajući gradove u više oblasti i izazvavši vazdušne uzbune širom zemlje.

Gađani gradovi u više oblasti, uključujući Harkov i Černigov
Napadi ciljali energetsku infrastrukturu pred zimu
Tramp pozvao Putina da prekine napade prije sastanka sa Zelenskim
Ukrajinsko Ratno vazduhoplovstvo izdalo je nacionalno upozorenje na raketnu prijetnju oko 5.20 po lokalnom vremenu, saopštivši da je Rusija podigla bombardere tipa MiG-31. Sat kasnije, vazduhoplovstvo je objavilo da je još jedan MiG-31 poletio sa aerodroma Savaslejka u Nižnjem Novgorodu.

Avioni MiG-31 sposobni su da nose hipersonične rakete Kinžal, koje Rusija koristi za napade duboko unutar ukrajinske teritorije, piše Kyiv Independent.

Ubrzo nakon prvog upozorenja, eksplozije su odjeknule u više ukrajinskih gradova. Eksplozije su do sada prijavljene u Harkovu i Izjumu (Harkovska oblast), Kropivnickom (Kirovogradska oblast) i Poltavi, prema navodima portala Suspilne.

Nakon drugog nacionalnog upozorenja, eksplozije su prijavljene i u Černigovu, a novi talas eksplozija čuo se i u Harkovu.

Guverner Černigovske oblasti Dmitro Brižinski kasnije je saopštio da je u napadu pogođeno industrijsko preduzeće u gradu, ali nije naveo koje.

Napadi su i dalje u toku, a podaci o šteti i žrtvama još nisu dostupni.

Prema saopštenju ukrajinskog Ratnog vazduhoplovstva, Rusija je u ovom napadu koristila balističke i krstareće rakete, kao i roj dronova tipa “Šahed”.

Napad je uslijedio svega nekoliko sati nakon što je američki predsjednik Donald Tramp na konferenciji za medije u Ovalnom kabinetu 15. oktobra pozvao ruskog predsjednika Vladimira Putina da “prestane da ubija Ukrajince”.

Sastanak u Bijeloj kući
Tramp bi trebalo da se sastane sa predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Bijeloj kući 17. oktobra, gdje će dvojica lidera razgovarati o ukrajinskim sposobnostima za dalekometne udare, potrebama u protivvazdušnoj odbrani, kao i o mogućnosti da SAD obezbede Kijevu rakete Tomahavk.

Rusija je upozorila da bi isporuka Tomahavka predstavljala “ozbiljnu eskalaciju” koja bi zahtijevala “agresivan odgovor”.

Kremlj je posljednjih nedjelja pojačao masovne napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu uoči zime, izazivajući nestanke struje i teška oštećenja ključnih objekata, dok se vremenski uslovi pogoršavaju, a noći postaju duže.

Podsjetimo, masovni raketni napad na Kijev 10. oktobra oštetio je gradsku termoelektranu i ostavio stotine hiljada domaćinstava bez struje. U tom napadu poginulo je jedno dijete, a 24 osobe su ranjene, prenosi Telegraf.rs.

Predsjednik Zakonodavne skupštine Sankt Peterburga Aleksandar Nikolajevič Bjeljski objavio je na društvenoj mreži „Telegram“ da se sastao sa predsjednikom Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenadom Stevandićem.

Bjeljski je istakao da mu je bilo drago što je ponovo imao priliku da razgovara sa Stevandićem i „uskladi stavove o zajedničkim projektima u okviru međuparlamentarne saradnje“.

„Takve posjete su podsjetnik na čvrsto prijateljstvo naših naroda, međusobno poštovanje i povjerenje koje nije podložno političkoj konjunkturi“, naveo je Bjeljski.

On je dodao da partnerstvo između Rusije i Republike Srpske traje već mnogo godina, te da je Sankt Peterburg „među liderima međuregionalne saradnje – od ekonomije i nauke do kulture i omladinskih inicijativa“.

Bjeljski je najavio da će u narednom periodu biti realizovani novi zajednički projekti, uključujući i održavanje „Dana Sankt Peterburga u Republici Srpskoj“ narednog proljeća.

 

Predsjednik SAD Donald Tramp ponovo je kritikovao ruskog predsjednika Vladimira Putina tokom razgovora sa novinarima u utorak u Bijeloj kući.

Tramp je rekao da ruski lider jednostavno nije voljan da okonča ”svoj rat u Ukrajini”, prenosi Rojters.

“Gledajte, veoma sam razočaran jer smo Vladimir i ja imali veoma dobar odnos, vjerovatno i dalje imamo. On stvarno mora da riješi ovaj rat. Znate, trenutno u Rusiji imaju duge redove ljudi koji čekaju na benzin”, rekao je Tramp.

“Svi napuštaju BRIKS zbog američkih carina”
Tramp je izjavio da su sve zemlje koje su željele da budu dio BRIKS-a odustale od tih ambicija zbog američkih carinskih tarifa.

“Rekao sam svima koji žele da budu u BRIKS-u da je to u redu, ali da ćemo mi uvesti tarife njihovim zemljama. Svi su istupili. Svi su odustali od BRIKS-a. BRIKS je napad na dolar i rekao sam ‘ako želite da igrate tu igru, uvešću tarife na sve vaše proizvode koji ulaze u SAD’. Kazali su, kao što sam rekao, ‘napuštamo BRIKS'… Više o tome ni ne pričaju…”, rekao je Tramp u utorak na konferenciji za medije, a prenijela je danas azijska novinska agencija ANI, pozivajući se na snimak iz Bijele kuće.

Tramp je istakao da je američka politika uz prijetnju tarifama bila odlučujući faktor u odustajanju zemalja od planiranog članstva u ekonomskom savezu BRIKS.

Kanadska kompanija Mundoro Capital Inc objavila je da je sklopila konačni ugovor o opciji sa firmom koja je u vlasništvu australijske korporacije BHP Group Limited, prema kojem BHP ima mogućnost da stekne udio u sedam Mundorovih istražnih dozvola u Srbiji.

NATO namerava da preispita pravila reagovanja na akcije ruskih vojnih aviona, piše The Telegraph.

Prema informacijama tog lista, komanda Alijanse razmatra mogućnost obaranja ruskih lovaca.

Načelnik snaga NATO u Evropi Aleksus Grinkevič predložio je formiranje jedinstvenog sistema protivvazdušne odbrane kako bi se uklonili “nacionalni izgovori”, odnosno ograničenja koja pojedine države članice postavljaju za korišćenje svoje vojne tehnike.”Još uvek imamo neka od tih nacionalnih ograničenja, i ona nas ograničavaju. Smanjuju našu efikasnost”, rekao je generalni sekretar NATO Mark Rute.

Pitanje novih pravila i uslova primene sile planirano je da bude razmotreno na sastanku ministara odbrane zemalja NATO u Briselu danas.

Pored toga, ministri će razgovarati o smanjenju vojne pomoći Ukrajini.

Kako je preneo ruski portal Sputnjik, prema podacima Instituta za svetsku ekonomiju u Kileu, isporuke oružja i municije u julu i avgustu pale su za 43 odsto u odnosu na prvu polovinu godine.

Ranije je Estonija objavila da su ruski avioni narušili njen vazdušni prostor.

Ministarstvo odbrane Rusije je saopštilo da su 19. septembra tri ruska lovca MiG-31 obavila planirani let iz Karelije ka aerodromu u Kaljiningradskoj oblasti.

Let je obavljen u strogom skladu sa međunarodnim pravilima korišćenja vazdušnog prostora, bez narušavanja granica drugih država, što je potvrđeno sredstvima objektivne kontrole.

Tokom leta ruski avioni nisu skretali sa dogovorene vazdušne trase i nisu narušavali vazdušni prostor Estonije, tvrdi Moskva.

Ruta leta prolazila je iznad neutralnih voda akvatorije Baltičkog mora na udaljenosti većoj od tri kilometra od ostrva Vajndlo.

Snabdijevanje Mađarske naftom preko cjevovoda “Družba” je neophodno, ruski energenti su od vitalnog značaja, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.

“Napadi na `Družbu` su napadi na suverenitet Mađarske”, upozorio je Sijarto na marginama Ruske energetske sedmice.

 

 

On je naglasio da Mađarska fizički ne može da obezbijedi naftu bez ovog cjevovoda, te je istakao vitalni značaj snabdijevanja ruskim energentima.

Ruska energetska sedmica održava se u Moskvi od 15. do 17. oktobra

 

 

 

Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto rekao je da najveća prijetnja evropskoj ekonomiji ne dolazi spolja, već iz Brisela.

– Njihove propale politike potkopale su energetsku bezbjednosti, otjerale investitore i izolovale Evropu – napisao je Sijarto na Iksu nakon sastanka ministara trgovine EU u Danskoj na kome je razmatrana ekonomska bezbjednost.

On je ukazao da Evropi trebaju niži porezi, jača saradnja između kompanija i veća ovlašćenja za članice bloka.

– Vrijeme je za promjenu ekonomske politike – napisao je Sijarto.

Donald Tramp sada je svoju pažnju usmjerio na Rusiju, spremajući se da naoruža Ukrajinu raketama „tomahavk“, piše „Telegraf“.

Nakon što je bio obasut pohvalama zbog donošenja mira na Bliski istok tokom likujuće posjete Izraelu u ponedjeljak, Tramp je odletio u Šarm el Šeik, gdje su svjetski lideri iskoristili trenutak da podrže američkog predsjednika u namjeri da riješi sukob u Ukrajini, navodi britanski list.

Očekuje se da će se Tramp u petak sastati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Bijeloj kući, kada će razgovarati o tome kako bi raketa „tomahavk“ mogla dovesti Vladimira Putina za pregovarački sto. „Glavne teme biće protivvazdušna odbrana i naši kapaciteti dugog dometa, kako bismo održali pritisak na Rusiju“, rekao je ukrajinski lider.

Tramp zaprijetio Putinu

Tramp je već zaprijetio da će isporučiti „tomahavke“ Kijevu ako Putin nastavi gušiti svaku nadu u mirovne pregovore. Podsjeća se da je Vašington nedavno pojačao razmjenu obavještajnih podataka s ukrajinskim snagama kako bi im pomogao u napadima dugog dometa na ruske energetske ciljeve.

U govoru izraelskom parlamentu, Tramp je rekao da će sada usmjeriti svoje napore na posredovanje u postizanju sporazuma o okončanju rata između Ukrajine i Rusije.

„Bilo bi sjajno kada bismo mogli postići mirovni sporazum s [Iranom]… Prvo, moramo završiti s Rusijom“, rekao je on Knesetu. „Hajde da se prvo fokusiramo na Rusiju.“

Iako je, podsjeća „Telegraf“, Tramp ponovo ponovio da je okončao osam sukoba za osam mjeseci novog mandata, sporazum o okončanju troipogodišnjeg rata između Ukrajine i Rusije i dalje mu izmiče.

S druge strane, Zelenski je u postizanju sporazuma o miru u Gazi vidio tračak nade. „Radimo na tome da dan mira dođe i za Ukrajinu. Ruska agresija ostaje posljednji globalni izvor destabilizacije, i ako se postigne prekid vatre i mir na Bliskom istoku, vođstvo i odlučnost globalnih aktera svakako mogu funkcionisati i za nas“, napisao je ukrajinski predsjednik na društvenim mrežama.

Sa sve većim spekulacijama da bi Tramp mogao isporučiti „tomahavke“ Ukrajini, očekuje se da će mu Zelenski predstaviti dugačak spisak ruskih vojnih ciljeva koji bi mogli biti pogođeni raketama.

Kijev se nada da će to oružje velikog dometa poremetiti sposobnost Moskve da vodi rat prekidanjem logističkih ruta i uništavanjem fabrika raketa i dronova.

„Tomahavci“ imaju domet od oko 2.400 kilometara, što bi takve mete udobno stavilo u domet.

Zelenski je ranije tvrdio da bi ta raketa izvršila pritisak na Putina da dođe za pregovarački sto kako bi razgovarali o prekidu vatre.

„Nova agresija“

Isporuka „tomahavka“ označila bi veliku eskalaciju američke podrške i pooštravanje stava Trampa prema Putinu. Sam Tramp rekao je da bi slanje rakete Kijevu značilo „novu agresiju“.

Podsjeća se i da je Trampov prethodnik, Džo Bajden, odbio sve zahtjeve Ukrajine za dobijanje „tomahavk“ raketa.

„Mogao bih reći, ako se ovaj rat ne riješi, poslaću im ‘tomahavke'“, rekao je Tramp u nedjelju na letu za Izrael, pa nastavio: „Možda ću morati razgovarati s Rusijom, da budem iskren s vama, o ‘tomahavcima’. Da li žele da ‘tomahavci’ idu u njihovom pravcu.“

Govoreći dalje o ruskom predsjedniku, Tramp je rekao: „Možda ću mu reći da, ako se rat ne riješi, bismo to vrlo lako mogli učiniti.“

Moskva je, s druge strane, upozorila Bijelu kuću da ne isporučuje „tomahavk“ rakete, jer bi taj potez efikasno prekinuo odnose s Vašingtonom.

U nedjelju je Dmitrij Peskov, portparol Kremlja, rekao da su rakete „izuzetno zabrinjavajuće“ za Rusiju, dodajući da „tenzije eskaliraju sa svih strana“.

Moskva ne bi mogla utvrditi da li rakete nose nuklearne bojeve glave ako bi bile lansirane, tvrdio je Peskov, postavljajući pitanje: „Kako bi Rusija onda trebalo da reaguje?“