Kategorija: Svijet

Saudijska Arabija bi, prema kongresnim dokumentima i jednoj organizaciji za kontrolu naoružanja, mogla dobiti neki oblik obogaćivanja uranijuma na teritoriji kraljevine u okviru predloženog nuklearnog sporazuma sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Kako piše AP, to podiže zabrinutost zbog širenja nuklearnog oružja u trenutku dok traje atomski zastoj između Irana i Amerike.

I sadašnji predsjednik SAD-a Donald Tramp i bivši predsjednik Džo Bajden pokušali su postići nuklearni sporazum sa kraljevinom koji bi omogućio dijeljenje američke tehnologije. Stručnjaci za neširenje nuklearnog oružja upozoravaju da bi svako pokretanje centrifuga za obogaćivanje uranijuma unutar Saudijske Arabije moglo otvoriti vrata mogućem vojnom nuklearnom programu kraljevine, na šta je njen asertivni prijestolonasljednik već nagovijestio da bi mogao krenuti ukoliko Teheran dođe do atomske bombe.

Saudijska Arabija i nuklearno naoružani Pakistan već su prošle godine potpisali pakt o međusobnoj odbrani, nakon što je Izrael izveo napad na Katar ciljajući zvaničnike Hamasa. Pakistanski ministar odbrane tada je rekao da će njegovoj zemlji nuklearni program „biti stavljen na raspolaganje“ Saudijskoj Arabiji ako bude potrebno, što je shvaćeno kao upozorenje Izraelu, za kojeg se dugo vjeruje da je jedina nuklearno naoružana država na Bliskom istoku.

„Nuklearna saradnja može biti pozitivan mehanizam za očuvanje normi neširenja i povećanje transparentnosti, ali đavo se krije u detaljima“, napisala je Kelsi Davenport, direktorica politike neširenja nuklearnog oružja pri vašingtonskom Arms Control Associationu.

Dokumenti podižu „zabrinutost da Trampova administracija nije pažljivo razmotrila rizike širenja koje nosi njen predloženi sporazum o nuklearnoj saradnji sa Saudijskom Arabijom niti presedan koji bi ovaj sporazum mogao postaviti“.

Saudijska Arabija u petak nije odmah odgovorila na upite Asošijeted presa.

Kongresni dokument, u koji je uvid imala i agencija AP, pokazuje da Trampova administracija nastoji zaključiti 20 nuklearnih poslovnih dogovora sa državama širom svijeta, uključujući Saudijsku Arabiju. Dodaje se da bi dogovor sa Saudijcima mogao vrijediti milijarde dolara.

U dokumentu se navodi da bi postizanje sporazuma sa kraljevinom „napredovalo nacionalne bezbjednosne interese Sjedinjenih Država, raskidajući sa neuspješnim politikama nečinjenja i neodlučnosti koje su naši konkurenti iskoristili kako bi doveli u nepovoljan položaj američku industriju i umanjili globalni ugled Sjedinjenih Država u ovom ključnom sektoru“. Kina, Francuska, Rusija i Južna Koreja su među vodećim državama koje u inostranstvo prodaju tehnologiju za nuklearne elektrane.

Prema nacrtu sporazuma, SAD i Saudijska Arabija bi sklopile sporazume o zaštitnim mjerama sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju, nuklearnim nadzornim tijelom Ujedinjenih nacija. To bi uključivalo nadzor nad „najosjetljivijim područjima potencijalne nuklearne saradnje u pogledu širenja“, navodi se. Kao potencijalna područja navedeni su obogaćivanje, proizvodnja goriva i reprocesiranje.

Međunarodna agencija za atomsku energiju sa sjedištem u Beču nije odmah odgovorila na upite. Saudijska Arabija je članica te agencije, koja promoviše mirnodopsko korišćenje nuklearne energije, ali i inspekcijama provjerava da države ne razvijaju tajne programe nuklearnog naoružanja.

„To sugeriše da će, kada bilateralni sporazum o zaštitnim mjerama stupi na snagu, to otvoriti vrata Saudijskoj Arabiji da stekne tehnologiju ili kapacitete za obogaćivanje uranijuma – moguće čak i od Sjedinjenih Država“, napisala je Davenport. „Čak i uz ograničenja i restrikcije, čini se vjerovatnim da će Saudijska Arabija imati put do neke vrste obogaćivanja uranijuma ili pristupa znanju o obogaćivanju.“

Obogaćivanje nije automatski put do nuklearnog oružja – država mora savladati i druge korake, uključujući, na primjer, upotrebu sinhronizovanih jakih eksploziva. Ali ono otvara vrata ka militarizaciji, što je i podstaklo zabrinutost Zapada zbog iranskog programa.

Ujedinjeni Arapski Emirati, susjed Saudijske Arabije, potpisali su takozvani „123 sporazum“ sa SAD-om za izgradnju svoje nuklearne elektrane Barakah uz pomoć Južne Koreje. Međutim, UAE to nisu učinili tražeći pravo na obogaćivanje, što stručnjaci za neširenje nuklearnog oružja ističu kao „zlatni standard“ za države koje žele nuklearnu energiju.

Pritisak da se postigne saudijsko-američki dogovor dolazi u trenutku kada Tramp prijeti vojnom akcijom protiv Irana ako Teheran ne pristane na sporazum o svom nuklearnom programu. Trampova vojna prijetnja uslijedila je nakon masovnih protesta širom Irana, na koje je teokratska vlast odgovorila krvavim gušenjem demonstracija u kojem su ubijene hiljade ljudi, a desetine hiljada su, prema izvještajima, pritvorene.

Iran u svom slučaju dugo insistira da je njegov program obogaćivanja uranijuma isključivo mirnodopski. Ipak, Zapad i IAEA tvrde da je Iran do 2003. godine imao organizovani vojni nuklearni program. Teheran je takođe obogaćivao uranijum do čistoće od 60 odsto, što je kratak, tehnički korak do 90 odsto, koliko je potrebno za oružje – čime je postao jedina država na svijetu koja to čini bez deklarisanog programa nuklearnog naoružanja.

Iranski diplomati dugo su se pozivali na izjave 86-godišnjeg vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija kao na obavezujuću fetvu, odnosno vjerski edikt, da Iran neće graditi atomsku bombu. Međutim, iranski zvaničnici sve češće javno prijete da bi mogli posegnuti za bombom kako se tenzije sa SAD-om pojačavaju.

Saudijski prijestolonasljednik Mohamed bin Salman, de fakto vladar kraljevine, ranije je poručio da će, ako Iran dođe do bombe, „i mi morati nabaviti jednu“.

Nova runda pregovora o Ukrajini mogla bi biti održana sljedeće nedjelje u Ženevi, rekao je izvor za TASS.

Ranije su ruski mediji izvijestili da će sljedeći trilateralni razgovori o rješenju sukoba u Ukrajini, u kojima učestvuju Vašington, Kijev i Moskva biti zakazani u Švajcarskoj.

Treća runda mirovnih pregovora održana je 17. i 18. februara u Ženevi.

Prema riječima Vladimira Medinskog, šefa ruske delegacije, razgovori su bili teški.

Sastanak prvog dana trajao je šest sati, drugog dva sata.

Američki pregovarački tim predvodili su specijalni izaslanici Bijele kuće Stiv Vitkof i DŽared Kušner, dok je ukrajinski tim predvodio šef kabineta ukrajinskog predsjednika Kiril Budanov.

Nakon završetka glavnog dijela pregovora, Medinski je održao još jedan zatvoreni sastanak sa ukrajinskom stranom, prenosi RTRS.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je naložio Pentagonu i drugim nadležnim agencijama da započnu proces identifikacije i objavljivanja vladinih dokumenata o vanzemaljskom životu i neidentifikovanim letećim objektima (NLO).

Naredba Pentagonu i agencijama

– Na osnovu ogromnog interesovanja koje je pokazano, naložiću ministru odbrane Pitu Hegsetu i drugim relevantnim odjeljenjima i agencijama da započnu proces identifikacije i objavljivanja vladinih dosijea vezanih za vanzemaljski život, neidentifikovane vazdušne fenomene (UAP) i neidentifikovane leteće objekte (NLO), kao i sve ostale informacije povezane sa ovim veoma složenim, ali izuzetno zanimljivim i važnim pitanjima – napisao je Tramp na mreži „Truth Social“, prenio je NBC.

Povod – Obamine izjave

Njegova objava uslijedila je nakon intervjua bivšeg američkog predsjednika Baraka Obame u podkastu koji vodi Brajan Tajler Koen.

Obama je rekao da vanzemaljci postoje, ali je kasnije pojasnio da smatra kako „postoje dobre šanse da postoji život“ u svemiru, dodajući da tokom svog mandata nije vidio dokaze o postojanju vanzemaljaca.

Na pitanje novinara o tim izjavama, Tramp je poručio da je Obama odao povjerljive informacije i ocijenio da „to ne bi trebalo da radi“.

Šta kažu podaci Pentagona

Nakon saslušanja 2024. godine, Pentagon je saopštio da je primio stotine izvještaja o neidentifikovanim vazdušnim fenomenima, uključujući 21 slučaj koji zahtijeva dalju analizu zbog anomalnih karakteristika ili ponašanja, ali da nisu pronađeni dokazi o vanzemaljskoj aktivnosti, prenosi Glas Srpske.

Reakcije političara

Reagujući na Trampovu direktivu, ministar odbrane Pit Hegset objavio je snimak ekrana Trampove poruke uz emotikone vanzemaljca i pozdrava.

Na objavu su reagovali i pojedini zakonodavci. Senator Džon Feterman, aludirajući na seriju „Dosije Iks“, rekao je za „Foks njuz“ da bi objavljivanje „svih Dosijea Iks“ moglo da bude dvostranačko pitanje.

Poslanica Ana Paulina Luna zahvalila je Trampu i najavila moguća saslušanja o toj temi.

Više od 1.000 Kenijaca je regrutovano da se bori za Rusiju u ratu sa Ukrajinom, navodi se u obavještajnom izvještaju podnijetom kenijskom parlamentu, prenio je danas Gardijan.

Većinski lider kenijske nacionalne skupštine, Kimani Ičungvah, rekao je da “agencije za regrutovanje i pojedinci u Keniji“ nastavljaju da šalju kenijske državljane da se bore u sukobu, dok je poslanicima čitao rezime istrage kenijske Nacionalne obavještajne službe, naveo je list.

Brojka od više od 1.000 pojedinaca je značajno povećanje u odnosu na cifru koja je objavljena u saopštenju kenijskog ministarstva spoljnih poslova u novembru prošle godine, a u kojem je navedeno da je više od 200 Kenijaca otišlo da se bori u ratu.

Kako navodi britanski list, sve veći broj ljudi iz afričkih zemalja, uključujući Keniju, Ugandu i Južnu Afriku, regrutovan je na ukrajinski front.

Ministar spoljnih poslova Ukrajine, Andrij Sibiha, rekao je u novembru da se više od 1.400 ljudi iz 36 afričkih zemalja bori za Rusiju u Ukrajini.

Kako se navodi u obavještajnom izvještaju, Ičungvah je rekao da agencije za zapošljavanje ciljaju bivše vojno osoblje i policajce i civile “koji traže mogućnosti za posao u inostranstvu“.

Ruska ambasada u Keniji danas je negirala da je bila umešana u regrutovanje Kenijaca za borbu u Ukrajini, opisujući optužbe kao deo “opasne i obmanjujuće propagandne kampanje“.

Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je danas da ne postoji alternativni plan za Gazu osim njene obnove i uspostavljanja trajnog mira, ocjenivši da bi “plan B” značio povratak ratu, što, kako je naveo, niko ne želi.

U obraćanju na prvom sastanku Odbora za mir u Vašingtonu, Rubio je istakao da je formiranje Odbora omogućeno zahvaljujući, kako je rekao, spremnosti predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa da “razmišlja van ustaljenih okvira” i iskoristi ovlašćenja svoje funkcije, navodi se u saopštenju Stejt departmenta.

“Ovo je bila jedinstvena kriza u Gazi, koju postojeće međuna

On je zahvalio specijalnom izaslaniku američkog predsjednika Stivu Vitkofu i Trampovom zetu Džaredu Kušneru na, kako je naveo, velikom doprinosu u organizovanju inicijative, ističući da su uložili brojne sate rada i putovali širom sveta kako bi omogućili postizanje dogovora pod vođstvom predsednika Trampa.

“Pred nama je dug put i mnogo posla. Biće potreban doprinos svake države koja je danas predstavljena. Moramo ovo da uradimo kako treba. Ne postoji plan B za Gazu. Plan B je povratak ratu, a to niko ovde ne želi”, poručio je Rubio.

Prema njegovim riječima, jedini put napred jeste obnova Gaze na način koji će omogućiti trajni i održivi mir, u kojem će svi moći da žive jedni pored drugih bez straha od novog sukoba, stradanja i razaranja.

rodne institucije nisu mogle da reše. Bio je potreban specifičan pristup i partnerstvo svih država koje su danas ovde, uključujući i one sa statusom posmatrača”, rekao je Rubio.

Ako pored Rusije bude članica NATO-a, prijetnja će biti stalna, a ako postoje teritorijalni sukobi, prijetnja ratom će biti sistemska, izjavio je zamjenik predsjedavajućeg Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev.

“Ako se pored naše zemlje nalazi zemlja koja je neprijateljska prema nama, a takođe je članica NATO-a, onda će prijetnja biti stalna. A ako postoje i teritorijalni sukobi, prijetnja ratom će biti sistemska”, rekao je Medvedev.

On je naveo da je jedan od ciljeva ruske specijalne vojne operacije demilitarizacija režima koji je stvorio trenutne tenzije.

Medvedev je dodao da Rusija neće tolerisati prisustvo neprijateljske zemlje pored nje, posebno ukoliko je i članica Alijanse.

Britanska policija uhapsila je Endrua Mauntbaten-Vindzora na njegovom privremenom boravištu na imanju Sandringham, pod sumnjom na zloupotrebu javne funkcije.

Detalji hapšenja:

• Hapšenje na imanju Sandringham na 66. rođendan
• Sumnja na zloupotrebu javne funkcije
• Istrage povezane s Epstinovim dosijeima
• Premijer poručio: „Niko nije iznad zakona“

Akcija je izvedena jutros oko osam sati, na dan kada je bivši princ navršio 66 godina, a dolazi usred pojačanih istraga povezanih s dokumentima iz slučaja Džefrija Epstina.

Britanska policija potvrdila je da je jutros, 19. februara, izvršeno hapšenje Endrua Mauntbaten-Vindzora na imanju Wood Farm, dijelu kraljevskog posjeda Sandringham.

Prema saopštenju policije Temske doline (Thames Valley Police), hapšenje je izvršeno zbog sumnje na zloupotrebu javne funkcije. Oko osam sati ujutro najmanje šest neoznačenih vozila s osam policijskih službenika u civilu ušlo je na imanje.

Istrage u vezi s Epstinovim dosijeima

Hapšenje dolazi nakon što je britanska Nacionalna agencija za borbu protiv kriminala (NCA) saopštila da pruža podršku policijskim snagama u procjeni informacija objavljenih u okviru takozvanih „Epstin dosijea“.

U Sjedinjenim Američkim Državama nedavno su objavljeni milioni stranica dokumenata, uključujući e-mail prepisku i druge materijale koji se odnose na Džefrija Epstina, osuđenog seksualnog prestupnika.

U objavljenim dokumentima navodno se nalaze i poruke koje ukazuju na komunikaciju između Epstina i Endrua Mauntbaten-Vindzora, kao i materijali koji su izazvali novu političku i pravnu polemiku u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Policija Temske doline ranije je potvrdila da je u vezi s tim navodima održala konsultacije sa stručnjacima iz Krunskog tužilaštva (Crown Prosecution Service), prenosi Mirror.

Istovremeno, policija u okrugu Sari (Surrey Police) pozvala je građane da se jave ukoliko imaju informacije u vezi s navodima o trgovini ljudima i seksualnom zlostavljanju iz devedesetih godina, koji se takođe pojavljuju u objavljenim dokumentima.

Ranije optužbe i poravnanje

Endru Mauntbaten-Vindzor, brat britanskog kralja, ranije je negirao bilo kakvu nezakonitu aktivnost.

On je 2022. godine postigao vansudsku nagodbu u građanskom postupku koji je protiv njega pokrenula Virdžinija Džufre (Virginia Giuffre), koja je tvrdila da je bila žrtva trgovine ljudima i seksualnog zlostavljanja dok je bila maloljetna. Mauntbaten-Vindzor je tada isplatio višemilionski iznos, ali nije priznao krivicu.

Prošle godine ostao je bez kraljevskih titula nakon dodatnih političkih pritisaka i objavljivanja novih svjedočenja u vezi s Epstinovom mrežom.

Reakcija premijera

Britanski premijer Kir Starmer izjavio je da „niko nije iznad zakona“ komentarišući slučaj.

On je dodao da je jednakost pred zakonom temelj britanskog pravnog sistema i da se to načelo mora primjenjivati bez izuzetka.

Mađarska razmatra obustavu izvoza električne energije i gasa Ukrajini i preduzeće korake ukoliko Kijev ne nastavi isporuke sirove nafte cjevovodom “Družba”, izjavio je Gergelj Guljaš, šef kabineta premijera Viktora Orbana.

Guljaš je rekao na konferenciji za novinare da je Vlada aktivirala strateške rezerve nafte, nakon što je naftna grupa MOL to zatražila u ponedjeljak, 16. februara.

Ministar spoljnih poslova Peter Sijarto izjavio je ranije da je Mađarska prestala da isporučuje dizel-gorivo Ukrajini kao odgovor na ucjenu Kijeva, koji iz političkih razloga ne nastavlja tranzit ruske nafte u Mađarsku preko “Družbe”.

Sijarto je ocijenio da Ukrajina pokušava da izazove energetsku krizu u Mađarskoj i da utiče na izbore koji će biti održani u aprilu.

SAD vrše pritisak na NATO da smanji mnoge svoje spoljne aktivnosti, uključujući i okončanje ključne misije alijanse u Iraku, ali i one na Kosovu i Metohiji, reklo je četvoro diplomata NATO-a za Politico.

Amerika je, kako se dalje navodi, lobirala da se spreče da Ukrajina i indo-pacifički saveznici formalno učestvuju na godišnjem samitu alijanse u julu u Ankari.

Kako briselski portal navodi, ove akrivnosti Vašingtona odražavaju težnju Bele kuće da tretira NATO kao strogo evroatlantski odbrambeni pakt, koji bi trebalo da prestane da radi sve ono što “iritira” američkog predsednika i njegov koncept MAGA.

Prema inicijativama iz Vašingtona, NATO bi trebalo da smanji takozvane “aktivnosti van područja” koje su izvan osnovnih zadataka alijanse, odbrane i odvraćanja.

Ovaj Američki “spisak želja” interno je postao poznat kao “povratak na fabrička podešavanja”, rekla su četvorica diplomata, kojima je svima zagarantovana anonimnost da slobodno govore o ovim osetljivim pitanjima.

“NATO 3.0”

Međutim, kako Politico dodaje, to mi moglo da rezultira brzim smanjenjem aktivnosti NATO-a u bivšim ratnim zonama, kao i do isključivanja prestonica, uključujući Kijev i Kanberu, iz formalnih razgovora ovog leta.

Putine, Kaljinjingrad pada za 24 sata FOTO/VIDEO

Novi detalji američkog lobiranja dolaze nakon što je zamenik šefa Pentagona Elbridž Kolbi nedavno objasnio da Trampova administracija radi na stvaranju nečeka što je on nazvao “NATO 3.0”.

“Ne može svaka misija biti glavni prioritet. Ne može se svaka sposobnost pozlatiti”, rekao je Kolbi ministrima odbrane alijanse prošle nedelje, ponavljajući da su SAD i dalje posvećene evropskoj bezbednosti.

“Mera ozbiljnosti je da li evropske snage mogu da se bore, održe i pobede u scenarijima koji su najvažniji za odbranu alijanse”, dodao je on tada.

Litvanija upozorava na “prazne” garancije: Član 5 znači – ako si u nevolji, umreću za tebe

Međutim, ne dele svi ćlanovi NATO takvo mišljenje.

“Odustajanje od prekomorskih inicijativa alijanse nije pravi pristup”, rekao je jedan od četvorice diplomata. “Partnerstva su ključna za odvraćanje i odbranu”, istakao je taj zvaničnik.

Politico podseća da je od povratka u Belu kuću prošle godine, Tramp već smanjio američke obaveze u inostranstvu, povukao trupe i osoblje NATO-a iz Evrope i predao neke od najviših komandnih dužnosti alijanse Evropljanima, dok nastoji da preusmeri svoju spoljnu politiku na “osnovnu nacionalnu bezbednost“.

Povlačenje i sa KiM

Plan Vašingtona je da povuče oko 2.500 vojnika iz Iraka u skladu sa sporazumom sa iračkom vladom iz 2024. Godine.

Tamer Badavi, stručnjak za Irak i saradnik Centra za primenjena istraživanja, rekao je da sama misija NATO-a nije “ključna” za bezbednost zemlje, ali da bi njeno ukidanje uz povlačenje SAD moglo osnažiti milicijske grupe  i “destabilizovati” regionalnu vladu severnog Kurdistana.

Zahtev SAD se takođe suočava sa otporom unutar alijanse. “Nije trenutak da se izvučemo iz Iraka… vlada nas želi tamo”, rekao je prvi diplomata.

Drugi diplomata je rekao da se “većina” saveznika slaže da bi misija u Iraku trebalo da se smanji, ali tokom dužeg vremenskog perioda, uz zadržavanje manje operacije.

SAD su takođe signalizirale da žele da smanje snage KFOR-a na Kosovu i Metohiji, prema rečima četvorice diplomata, što je još više zabrinjavajuće za evropske saveznike, čak i ako su razgovori o tome još uvek u veoma ranoj fazi.

Međunarodna mirovna misija koju su odobrile UN, a koja je debitovala 1999. godine nakon jugoslovenskih ratova, trenutno uključuje oko 4.500 vojnika.

Enđeluše Morina, viša saradnica za politiku u Evropskom savetu za spoljne odnose, rekla je da misija ostaje “neophodna” za regionalnu bezbednost.

“Prilično smo zabrinut” zbog pokušaja smanjenja misije, rekao je peti visoki diplomata NATO-a, jer “stvari na zapadnom Balkanu mogu brzo eskalirati”.

Politico ipak ističe da za sada nije doneta odluka o završetku bilo koje operacije.

Svih 32 saveznika koji čine NATO moraju da odobre početak i kraj misija, što je proces koji obično uključuje kampanje nametanja i pritiska od strane više saveznika, a ne samo SAD.