VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Putin: Rusija nastavlja da brani svoju bezbjednost, pravdu i istinu; Ostvarićemo ciljeve u SVO

    Putin: Rusija nastavlja da brani svoju bezbjednost, pravdu i istinu; Ostvarićemo ciljeve u SVO

    Rusija nastavlja da brani svoju bezbjednost, pravdu i istinu, izjavio je predsjednik Rusije Vladimir Putin obraćajući se poslanicima Državne dume.

    On je istakao da su posljednje godine jedne od odlučujućih faza u životu otadžbine.

    Takođe je napomenuo da će Rusija ostvariti svoje ciljeve u Specijalnoj vojnoj operaciji.

    – Učesnici Specijalne vojne operacije herojski se bore za Rusiju, za svoju domovinu. Njih podržava cijeli naš narod, cijelo naše društvo. Ostvarićemo svoje ciljeve i zajedno ćemo učiniti sve za pobjedu, za Rusiju – naglasio je šef države.

    Prema njegovim riječima, narod Rusije odgovorio je na iskušenja i pritiske na zemlju unutrašnjim jedinstvom.

    – Naš multinacionalni narod je na istorijska iskušenja i agresivni spoljni pritisak odgovorio unutrašnjim jedinstvom. Tako je uvek bilo. I upravo se to dešava i danas – rekao je Putin.

  • Tramp razmatra tri opcije u sukobu sa Iranom?

    Tramp razmatra tri opcije u sukobu sa Iranom?

    Predsjednik SAD Donald Tramp razmatra tri opcije za dalji razvoj događaja u sukobu sa Iranom, piše list Njujork tajms.

    U izvještaju se navodi da su opcije vojna eskalacija, ekonomska represija Irana kroz nove sankcije ili proglašavanje pobjede SAD i povlačenje iz sukoba.

    – Sve opcije razmatrane su u posljednjih nekoliko sedmica, na sastancima sa potpredsjednikom SAD DŽejmsom Dejvidom Vensom, ministrom odbrane Piterom Hegsetom, predsjedavajućim Združenih šefova generalštabova Denom Kejnom i izaslanicima DŽaredom Kušnerom i Stivenom Vitkofom – ističe se u izvještaju.

    Njujork tajms napominje da SAD tokom pet mjeseci sukoba još nisu ostvarile svoje ciljeve, od kojih je jedan “promjena režima u Iranu silom”.

  • EU bi mogla da odustane od novih paketa sankcija Rusiji

    EU bi mogla da odustane od novih paketa sankcija Rusiji

    Dvadeset prvi paket sankcija Evropske unije protiv Rusije mogao bi biti i posljednji, piše Fajnenšel tajms, pozivajući se na evropske zvaničnike.

    Prema pisanju lista, Evropska unija mogla bi da odustane od velikih paketa restriktivnih mjera, jer tokom razmatranja o njima između zemalja dolazi do neslaganja.

    Nedavno diplomate dugo nisu mogle da se dogovore o sankcijama zbog Grčke koja se protivila zabrani transporta ruskog prirodnog tečnog gasa trećim zemljama.

    Brisel sada razmatra novi pristup ovom pitanju, dodaje se u članku.

    Savjet EU u četvrtak je odobrio 21. paket antiruskih sankcija, kojim su predviđena ograničenja za ruski energetski, finansijski i odbrambeni sektor, a takođe se proširuje spisak sankcija za fizička i pravna lica.

    EU je, istovremeno, zadržala privremeno izuzeće koje evropskim kompanijama dozvoljava transport ruskog prirodnog tečnog gasa u treće zemlje. Blok će svake godine preispitivati ovu mjeru i može je produžiti, skratiti ili otkazati.

    Rusija je više puta izjavljivala da će se izboriti sa sankcionim pritiskom koji je na nju počeo da se vrši prije nekoliko godina i koji nastavlja da se pojačava.

    Vlasti su primijetile da neprijateljskim državama nedostaje hrabrosti da priznaju neuspjeh ove politike.

    Moskva je, konkretno, isticala da je Zapad napravio ozbiljnu grešku odustavši da kupuje ruske energetske resurse: na taj način postao je još zavisniji od viših cijena, jer bi se kupovina nastavila, ali preko posrednika.

  • Astra Zeneka nadmašila očekivanja dobiti, potvrdila prognoze za 2026.

    Astra Zeneka nadmašila očekivanja dobiti, potvrdila prognoze za 2026.

    Britanska farmaceutska kompanija Astra Zeneka objavila je danas da je u drugom tromjesečju 2026. ostvarila zaradu veću od očekivanja analitičara i potvrdila finansijske prognoze za cijelu godinu, uprkos mješovitim rezultatima u razvoju novih lijekova.

    Prihodi kompanije u prvih šest mjeseci ove godine porasli su 9,4 odsto, na 30,67 milijardi dolara, dok je dobit prije oporezivanja povećana za 2,8 odsto, na 6,71 milijardu dolara, prenosi portal Morningstar.

    U drugom kvartalu 2026. prihodi Astra Zeneke uvećani su za 6,4 odsto, na 15,38 milijardi dolara, dok je osnovna zarada po akciji porasla za 21 odsto, nadmašivši očekivanja tržišta.

    Kompanija je povećala i međudividendu na 1,06 dolara po akciji, a njene akcije su nakon objavljivanja rezultata porasle za oko 1,2 odsto na Londonskoj berzi.

    Astra Zeneka je saopštila da su rast prodaje predvodili lijekovi iz oblasti onkologije i rijetkih bolesti, koji su nadoknadili slabije rezultate pojedinih proizvoda, uključujući lijek “Farksiga”, kojem je istekla ekskluzivnost na tržištu Sjedinjenih Američkih Država.

    Kompanija je istovremeno objavila mješovite vijesti iz razvoja novih terapija, prenosi Tanjug.

    Eksperimentalni lijek “Sone-ve” ostvario je uspjeh u završnoj fazi kliničkog ispitivanja za liječenje uznapredovalog raka želuca, pokazavši značajno produženje ukupnog preživljavanja pacijenata.

    Nasuprot tome, lijek “Ultomiris” nije ispunio glavni cilj ispitivanja kod rijetke komplikacije nakon transplantacije matičnih ćelija, iako su rezultati ukazali na moguću korist za pacijente.

    Izvršni direktor Astra Zeneke Paskal Sorio izjavio je da je kompanija “na dobrom putu” da do 2030. dostigne 80 milijardi dolara godišnjih prihoda.

  • Audi najavio veliko restrukturiranje zbog pada prodaje, ugrožena i fabrika u Njemačkoj

    Audi najavio veliko restrukturiranje zbog pada prodaje, ugrožena i fabrika u Njemačkoj

    Njemački proizvođač automobila Audi mora da zajedno sa matičnim Folksvagenom sprovede sveobuhvatno restrukturiranje kako bi ostao konkurentan na globalnom tržištu, izjavio je danas finansijski direktor kompanije Audi Jirgen Ritersberger nakon objavljivanja slabijih rezultata za prvo polugodište 2026.

    Grupa Audi, u čijem su sastavu i Lamborgini, Bentli i Dukati, ostvarila je u prvih šest mjeseci ove godine prihod od 29,2 milijarde evra, što je za 10 odsto manje nego u istom periodu prošle godine, prenosi Rojters.

    Glavni razlog pada poslovanja je slabija prodaja na dva ključna tržišta, u Kini i Sjedinjenim Američkim Državama, prenosi Tanjug.

    Istovremeno, operativna dobit Audija porasla je za tri odsto međugodišnje, na 1,1 milijardu evra, uz operativnu maržu od 3,8 odsto, zahvaljujući, kako navodi kompanija, strogoj kontroli troškova.

    Kompanija se suočava sa visokim troškovima poslovanja, sve jačom konkurencijom kineskih proizvođača i pritiskom američkih carina, a Audijevoj fabrici u gradu Nekarsulm prijeti zatvaranje poslije 2030. godine.

    Prema riječima Ritersbergera, Audi je već smanjio proizvodne kapacitete u Nekarsulmu.

    Fabrika trenutno može da proizvede oko 225.000 vozila godišnje, što je za oko 75.000 manje nego prethodnih godina.

  • Napukao prozor aviona, letjelica hitno prizemljena

    Napukao prozor aviona, letjelica hitno prizemljena

    Let avio-kompanije Norwegian Air Shuttle iz Osla prema Dubrovniku jutros (27.jula) je iznenada preusmjeren u Austriju nakon što je tokom leta uočen problem sa prozorom aviona.

    Avion na letu DY1922 poletio je iz Osla u 6.45 časova, a u Aerodrom Ruđer Bošković u Dubrovniku trebalo je da sleti oko 9.40 časova.

    Međutim, kako Dubrovački dnevnik nezvanično saznaje, tokom leta napukao je jedan od prozora, zbog čega je posada donijela odluku o vanrednom slijetanju na Međunarodni aerodrom u Beču, prenosi Dubrovački dnevnik.

    Avion je bezbjedno sletio u Beč.

    Riječ je o avionu Boeing 737-800, starom nešto manje od 12 godina.

    Prema informacijama kojima raspolaže pomenuti medij, putnicima bi trebalo da bude obezbijeđen zamjenski avion kojim će iz Beča prema Dubrovniku nastaviti putovanje u ranim poslijepodnevnim časovima.

  • Putin kritikovao Zapad i podsjetio na događaje u Jugoslaviji

    Putin kritikovao Zapad i podsjetio na događaje u Jugoslaviji

    Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas, 27. jula, da su zapadne zemlje donijele nekoliko odluka ne poštujući međunarodno pravo i tako su, kako je rekao, “pustile duha iz boce”, a s tim u vezi je podsjetio na događaje u Jugoslaviji i na podjele srpskog naroda.

    Putin kritikovao odluke Zapada i pomenuo Jugoslaviju
    “Zapad je donio odluke koje su bile potpuno nespojive sa Poveljom Ujedinjenih nacija. Jednostavno su pustili duha iz boce. Sjetite se događaja u Jugoslaviji. Neću sada davati nikakve ocjene, to je složen proces, ali pomenuću podjele srpskog naroda”, rekao je Putin danas na sastanku sa pripadnicima ruske ratne mornarice, prenosi TASS.

    Ponovio ruski stav o sukobu u Ukrajini
    Istakao je da su višegodišnje agresivne akcije Zapada protiv Rusije izazvale sukob u Ukrajini i primorale Moskvu da pokrene specijalnu vojnu operaciju.

    “Izveli su državni udar u Ukrajini, krvavi i neustavni, ali se cijeli Zapad pravio da to nije ništa strašno, da tako jednostavno mora da bude. Upravo su nas te akcije primorale da pokrenemo specijalnu vojnu operaciju, pokušavajući da završimo vojne akcije koje su Zapad i kijevski režim već započeli u dijelu tadašnje Ukrajine”, rekao je Putin.

    Podsjetio je da su zapadne zemlje obećale Mihailu Gorbačovu da neće širiti NATO na istok, ali “nije ih bilo briga ni za sva njihova obećanja niti za bezbjednosne interese Ruske Federacije”.

    Osvrt na ruske vojne kapacitete
    Putin je na sastanku sa pripadnicima ruske ratne mornarice naglasio da prisustvo ruskih oružanih snaga u arktičkoj zoni ne predstavlja prijetnju nikome, već štiti interese Ruske Federacije.

    Rekao je i da se moć jedne države sastoji od mnogih komponenti kao što su ekonomija, finansije, informaciona bezbjednost i industrija.

    “Osjećamo se veoma mirno i samouvjereno jer je međunarodno pravo na našoj strani. Mi imamo sposobnost da u potpunosti branimo svoje interese. Učinićemo sve da neprijatelj bude poražen. Pobjeda je naša”, rekao je Putin.

    Ruski predsjednik je poručio da mali broj zemalja ima oružje poput raketa “cirkon”, a da Rusija unapređuje te rakete.

    “Nema mnogo zemalja na svijetu koje imaju takvo oružje. Mi ne samo da ga imamo, već ga i unapređujemo i nastavićemo to da radimo”, poručio je ruski predsjednik, prenosi Tanjug.

  • Tramp odbacio tvrdnje da SAD ponestaje municije u sukobu sa Iranom

    Tramp odbacio tvrdnje da SAD ponestaje municije u sukobu sa Iranom

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp odbacio je tvrdnje da vojsci SAD ponestaje municije u sukobu sa Iranom, prenijeli su danas američki mediji.

    – Imamo daleko više municije od bilo koga drugog na svijetu i daleko više nego što nam je potrebno – izjavio je Tramp.

    Tramp je objavio na svojoj platformi Istina veći broj slika kojima je želio da uputi prijetnje iranskoj energetskoj infrastrukturi.

    Јedna od slika koju je Tramp podijelio jeste fotografija generisana vještačkom inteligencijom na kojoj se vide ratni avioni koji bombarduju iransko naftno postrojenje, uz natpis “Napad na Harg” (Strike on Kharg), iransko ostrvo i glavno čvorište za izvoz iranske nafte.

    Na više fotografija generisanih vještačkom inteligencijom Tramp drži američku zastavu na brodu koji izgleda kao iranski.

    Objavio je i fotografiju sa natpisom “Zbogom, mašinska sobo”, na kojoj je prikazana eksplozija iranskog broda.

  • U toku napori za postizanje primirja između SAD i Irana, Teheran ima poruku za Kijev

    U toku napori za postizanje primirja između SAD i Irana, Teheran ima poruku za Kijev

    Na Bliskom istoku je zatišje. SAD su obustavile napade, a Teheran akcije odmazde.Predsjednik SAD Donald Tramp odložio je tokom vikenda novu seriju udara na Iran iz zabrinutosti zbog smanjenih zaliha PVO raketa, objavio je “Njujork tajms”, pozivajući se na anonimne izvore u Pentagonu. Američki mediji su jutros prenijeli da je Tramp odbacio tvrdnje da vojsci SAD ponestaje municije u sukobu sa Iranom, piše RT Balkan.

    – Imamo daleko više municije od bilo koga drugog na svetu i daleko više nego što nam je potrebno – izjavio je Tramp za “Volstrit džornal”.

    Iran i SAD su, prema pisanju medija, dostavili odgovore na prijedlog Pakistana i Katara za obnovu pregovora između dvije sukobljene strane, dok posrednici nastavljaju napore za postizanje desetodnevnog primirja koje bi omogućilo nastavak dijaloga o nuklearnom programu, sankcijama i bezbjednosti u regionu.

    Šef Centralne komande američkih oružanih snaga, admiral Bred Kuper, predložio je da se zaustavi bombardovanje u Ormuskom moreuzu.

    Šef iranske diplomatije Abas Aragči poručio je da Teheran neće ostaviti bez odgovora ukrajinski napad na iranski trgovački brod u kojem je poginuo jedan mornar.

    Izraelski premijer Benjamin Netanjahu je izjavio da će sa američkim predsednikom Donaldom Trampom razgovarati o svim pitanjima koja su trenutno na dnevnom redu, uključujući situaciju u Iranu.

    Huti su objavili da su oborili izviđački dron turske proizvodnje nad provincijom DŽavf na severozapadu Јemena.

    “Letelica saudijskog neprijatelja oborena je tokom izvršenja neprijateljskih operacija”, izjavio je Јahja Sari, vojni portparol grupe.

  • Zelenski: Zbog loših odnosa Fedorova i Sirskog smijenio sam obojicu

    Zelenski: Zbog loših odnosa Fedorova i Sirskog smijenio sam obojicu

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da je smijenio ministra odbrane Mihaila Fedorova i načelnika Oružanih snaga Oleksandra Sirskog zbog narušenih međusobnih odnosa, ocijenivši da je takav potez bio neophodan “za dobrobit nacije”.

    Bivši ministar odbrane Mihailo Fedorov u Ukrajini se smatra zaslužnim za ukrajinske vojne uspjehe i primjenu novih vojnih tehnologija i podršku unapređenju proizvodnje dronova dugog i srednjeg dometa koji pogađaju linije snabdjevanja i rafinerije nafte duboko unutar teritorije Rusije i na Krimu, navodi Skaj njuz.

    Fokusiran na odnose sa SAD
    Zelenski je u intervjuu za Skaj nju rekao i da je potpuno fokusiran na odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama, predsjednikom Donaldom Trampom i drugim savezničkim vladama, kako bi ih podstakao da nastave da isporučuju novac i oružje za odbranu Ukrajine i da nastave sa sprovođenjem sankcija Rusiji, prenosi Tanjug.

    “Protivvazdušna odbrana ostaje naš prioritet jer Rusija pojačava upotrebu balističkih raketa za ciljanje većih gradova. Samo prošle nedjelje smo bili svjedoci da je u jednom satu 40 takvih raketa ispaljeno na Kijev. Nemamo dovoljno raketa za odbranu, to je problem”, istakao je Zelenski.

    “Putin se sprema da mobiliše stotine hiljada vojnika”
    Predsjednik Ukrajine vjeruje, kako kaže, da se ruski predsjednik Vladimir Putin sprema da mobiliše stotine hiljada vojnika i da ih pošalje na front, ocijenivši da bi to predstavljalo značajnu opasnost za Ukrajinu.

    Još jednom je podvukao svoje uvjerenje da će Putin prestati da se bori samo ako bude poražen.

    “Ono što smo pokušali da uradimo jeste da i mi Rusima nametnemo ratni izazov, da osjete da je rat svuda. Zato smo započeli naše operacije udara projektilima srednjeg i dalekog domet vraćajući rat tamo odakle je došao – u Rusiju”, rekao je Zelenski.