Kategorija: Svijet

Pilot i kopilot kanadskog aviona koji se sudario sa vatrogasnim vozilom na aerodromu “La Gvardija” u Njujorku podlegli su povredama, javila je mreža En-Bi-Si.

Ranije je javljeno da su četiri osobe povrijeđene u sudaru aviona kompanije “Er Kanada i vatrogasnog vozila prilikom slijetanja na aerodrom “La Gvardija” u Njujorku, nakon čega je aerodrom zatvoren.

🚨#BREAKING: At this time, at least 70 people have been injured following a collision involving a plane and a fire truck at LaGuardia Airport in New York. Officials at the on-site have confirmed that two individuals have been pronounced dead at the scene. pic.twitter.com/2ovwJ7wf8i

— R A W S A L E R T S (@rawsalerts) March 23, 2026

Desetine drugih povrijeđene su u ovom incidentu.

Na osnovu preliminarnog spiska putnika, koji treba da bude potvrđen, avion “Er Kanade” “CRЈ-900” prevozio je 72 putnika i četiri člana posade iz Montreala.

Avion je udario u vatrogasno vozilo brzinom od oko 40 kilometara na čas.

Avion “CRЈ-900”, koji je dolazio iz Montreala, udario je u vozilo brzinom od oko 40 kilometara na čas.

Fotografije agencije Rojters pokazuju vidljiva oštećenja na nosu aviona.

Savezna uprava za vazduhoplovstvo SAD /FAA/ saopštila je da je aerodrom zatvoren vjerovatno do večeras.

Prema veb-sajtu aerodroma “La Gvardija”, svi avioni su presumjereni na druge aerodrome ili vraćeni na mjesto polaska.

Komandant Centralne komande vojske SAD-a (CENTCOM), admiral Bred Kuper, komentarisao je dešavanja na Bliskom istoku i poručio da će američka vojska nastaviti udare na Iran i u narednim sedmicama.

U razgovoru za Iran International, Kuper je govorio o iranskim napadima širom regiona, ocijenivši da su motivisani očajem.

„Djeluju iz očaja. U posljednjih nekoliko sedmica vrlo namjerno su gađali civilne ciljeve, više od 300 puta. Na početku sukoba viđali smo desetine dronova i raketa, ali toga sada više nema. Napadi se dešavaju pojedinačno ili u manjim brojevima“, rekao je Kuper.

Istakao je da američke i savezničke snage rade na zaštiti plovnih puteva u Hormuškom moreuzu, kroz koji prolazi oko petine svjetske nafte, te da istovremeno slabe iranske pomorske kapacitete.

„Hormuški moreuz je fizički otvoren za prolaz. Razlog zašto brodovi trenutno ne prolaze jeste to što ih Islamska Republika gađa dronovima i raketama“, naveo je.

Kuper je optužio Teheran za nastavak sukoba, naglašavajući da takvi potezi ugrožavaju civile.

„Ovaj rat bi mogao odmah da se zaustavi ako bi oni to odlučili. Moraju prestati da dovode iranski narod u opasnost ispaljivanjem raketa i dronova iz naseljenih područja. Takođe, moraju odmah obustaviti napade na civile širom Bliskog istoka“, rekao je.

Na kraju je poručio da su SAD i saveznici uspostavili najveći protivvazdušni odbrambeni „kišobran“ u regionu.

„Izrael presreće dronove i balističke rakete usmjerene ka arapskim zemljama i uspješno ih neutralizuje. Vojna kampanja napreduje brže nego što se očekivalo“, zaključio je Kuper.

Iran je u ponedjeljak ujutro, 23. marta, ispalio nove rakete prema Izraelu, a izraelska vojska saopštila je da su aktivirani sistemi protivvazdušne odbrane i da su projektili presretani iznad više područja.

Istovremeno, Izrael je pokrenuo novi talas širokih udara na ciljeve u Teheranu, što dodatno pojačava strah od širenja sukoba na cijeli region.

Prema dostupnim izvještajima, tokom noći i jutra aktivirane su uzbune i u drugim dijelovima regiona, uključujući pojedine zalivske države, dok je sve više signala da sukob ulazi u novu, opasniju fazu. Američki admiral Brad Cooper izjavio je da je kampanja protiv Irana „ispred plana ili po planu“, dok Teheran nastavlja da prijeti odmazdom ukoliko budu gađane njegove elektrane i druga ključna infrastruktura.

Teheran pod udarima, raste rizik od šire regionalne eskalacije
Izraelska vojska ranije je saopštila da izvodi „široki talas udara“ na, kako tvrdi, infrastrukturu iranskog režima u Teheranu. Iranski mediji prijavili su eksplozije u više dijelova prijestonice, dok su pojedini izvještaji govorili i o udarima na druge gradove. Dio navoda o pogođenim lokacijama i žrtvama nije mogao biti odmah nezavisno potvrđen.

Dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da Iran upozorava da bi svaki napad na njegove elektrane mogao biti odgovoreno udarima na energetske objekte u Izraelu, ali i u drugim državama regiona povezanim sa američkim vojnim prisustvom. Francuski predsjednik Emanuel Makron zato je pozvao na moratorijum na napade na civilnu i energetsku infrastrukturu, kao i na obnovu slobodne plovidbe kroz Ormuski moreuz.

Ormuski moreuz ostaje ključna tačka krize
U središtu međunarodne zabrinutosti i dalje je Ormuski moreuz, jedan od najvažnijih svjetskih energetskih prolaza. Predsjednik SAD Donald Trump zaprijetio je da će SAD napasti iranske elektrane ako Teheran u roku od 48 sati ne omogući potpuno otvaranje moreuza za plovidbu, dok Iran uzvraća da bi u tom slučaju mogao dodatno pojačati udare i potpuno zatvoriti prolaz.

Britanski premijer Keir Starmer i Trump razgovarali su o potrebi ponovnog otvaranja tog pomorskog pravca, a evropski lideri prethodnih dana takođe su tražili obnovu slobodne plovidbe i obustavu napada na energetsku i vodnu infrastrukturu.

Tržišta već reaguju: Padaju azijske berze, nafta nestabilna
Eskalacija sukoba već se osjeća na svjetskim tržištima. Azijske berze oštro su pale na početku sedmice, dok cijene nafte ostaju visoke i veoma nestabilne zbog straha od dugotrajnog poremećaja isporuka iz Zaliva. Međunarodna agencija za energiju upozorila je da je aktuelna energetska kriza teža od naftnih šokova iz sedamdesetih godina prošlog vijeka.

To znači da posljedice više nisu samo vojne i političke, nego i ekonomske: skuplja energija, veći troškovi transporta i novi pritisak na inflaciju mogli bi se vrlo brzo preliti i na evropska tržišta.

Region na ivici još šireg sukoba
Osim razmjene udara između Irana i Izraela, sve je više znakova da rat prijeti da zahvati i šire područje Bliskog istoka. U pojedinim zalivskim državama prijavljeni su presretnuti projektili i dronovi, dok izraelska vojska paralelno najavljuje nastavak i moguće širenje operacija protiv Hezbolaha u Libanu.

Zbog toga raste bojazan da bi naredni dani mogli donijeti još snažnije udare, ali i dodatni pritisak međunarodne zajednice da se spriječi nekontrolisana eskalacija koja bi ugrozila civilnu infrastrukturu, energetsku bezbjednost i pomorski saobraćaj.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da će ishod ultimatuma koji je uputio Iranu u vezi sa energetskim postrojenjima biti “veoma dobar”, uz kritike na račun zemalja NATO-a da “ne rade ništa” i upozorenje Teheranu na “potpuno uništenje”.

U razgovoru za izraelski Kanal 13, Tramp se osvrnuo na rat sa Iranom i ultimatum koji se odnosi na energetska postrojenja Islamske Republike, navodeći da će posljedice uskoro biti poznate.

– Uskoro ćete vidjeti šta će se desiti sa ultimatumom o energetskim postrojenjima, rezultat će biti veoma dobar – rekao je Tramp, dodajući da će uslijediti “potpuno uništenje Irana” i da će plan “odlično funkcionisati”.

On je istovremeno uputio oštre kritike NATO savezu, navodeći da Alijansa nije učinila dovoljno u odnosu prema Iranu.

– Zemlje NATO-a ne rade ništa, što je velika šteta – rekao je Tramp i dodao da je “Iran bio veoma loš 47 godina” i da sada “dobija zasluženu kaznu”.

Iako su uoči sukoba upozoravale predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa da ne pokreće rat protiv Irana, većina Zalivskih država sada poziva Vašington da nastavi vojne udare, izjavila su četiri visoka zvaničnika iz regiona za Tajms of Izrael.

Sagovornici iz više prestonica Persijskog zaliva navode da, uprkos izvesnom nezadovoljstvu načinom na koji SAD i Izrael vode rat, postoji jasna namjera, posebno u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), Saudijskoj Arabiji, Bahreinu i Kataru, da Iran iz sukoba izađe sa značajno oslabljenim vojnim kapacitetima, kako više ne bi predstavljao prijetnju regionu.

Kako navode zvaničnici, zemlje Zaliva očekivale su napade Irana kao odgovor na američko-izraelsku agresiju na Islamsku Republiku, što je bio jedan od razloga njihovog protivljenja američko-izraelskom pokretanju rata.

– Postojala je ozbiljna sumnja da li će vojni udari imati željeni efekat i okončati destabilizujuće aktivnosti Irana u regionu – rekao je jedan visoki zalivski diplomata, dodajući da je u regionu preovladavalo mišljenje da je diplomatsko rješenje sigurniji način očuvanja bezbjednosti.

Kako se ocjenjuje, Teheran je računao da će napadima na zemlje Perijskog zaliva podstaći države da izvrše pritisak na Trampa za prekid vatre, ali je efekat bio suprotan, jer su zemlje regiona neposredno osjetile opasnost od Irana kao vojne prijetnje.

Njemački kancelar Fridrih Merc izjavio je da je razgovarao o situaciji u Ukrajini i na Bliskom istoku sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom.

“Dogovorili smo se da nastavimo da održavamo bliske kontakte. Uskoro ćemo nastaviti razmjenu mišljenja”, objavio je Merc na “Iksu”.

SAD i Izrael su 28. februara pokrenuli vojnu intervenciju protiv Irana zbog njegovog nuklearnog programa.

Iran je potom izvršio udare na izraelsku teritoriju, kao i na američke vojne mete na Bliskom istoku.

Američka odbrambena tehnološka kompanija Anduril Industries objavila je da za svega nekoliko dana pokreće proizvodnju u svom novom, visokotehnološkom pogonu, fokusiranom na autonomne letjelice velike brzine.

Nova fabrika, smještena u Sjedinjenim Državama, dizajnirana je da funkcioniše po principima sličnim onima u automobilskoj industriji ili proizvodnji potrošačke elektronike.

Cilj je jasan: masovna proizvodnja naprednih dronova koji su ranije bili rezervisani isključivo za skupe i spore procese tradicionalne namjenske industrije.

Glavni fokus biće na dronovima tipa “Roadrunner” i “Fury”:

Roadrunner: Autonomni presretač sa vertikalnim uzletanjem i slijetanjem, sposoban da uništi vazdušne prijetnje ili se vrati u bazu ako ne dođe do angažovanja.

Fury: Autonomni mlazni avion visokih performansi namijenjen za misije koje zahtijevaju veliku brzinu i manevarske sposobnosti.

Ono što Anduril izdvaja od giganata poput Boeinga ili Lockheed Martina jeste pristup “softver na prvom mjestu”.

Njihov operativni sistem Lattice omogućava hiljadama dronova da funkcionišu kao jedinstvena, koordinisana mreža uz minimalan nadzor ljudskog operatera.

Osnivač kompanije, Palmer Laki (poznat i kao tvorac Oculus VR-a), naglašava da je ključ moderne odbrane u brzini i skalabilnosti.

Nova fabrika je odgovor na rastuću potražnju za jeftinijim, ali izuzetno ubojitim sistemima koji se mogu proizvoditi u hiljadama primjeraka godišnje, prenosi B92.

Ovaj potez označava tranziciju sa “butik” proizvodnje skupe vojne opreme na industrijski nivo koji može da parira tempu modernih sukoba.

Dok su se nekada vojni avioni čekali decenijama, Anduril planira da cikluse od dizajna do gotovog proizvoda svede na mjesece, pa čak i nedjelje.

S obzirom na to da su autonomni sistemi postali ključni faktor na savremenim ratištima, otvaranje ovakvog pogona moglo bi značajno da promJeni balans tehnološke moći u narednim godinama.