VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Pakistan napao Avganistan, među stradalim i djeca

    Pakistan napao Avganistan, među stradalim i djeca

    Pakistan je sinoć izveo više vazdušnih napada usmjerenih na militante u susjednom Avganistanu, gdje je vlada saopštila da su među desetinama poginulih i ranjenih ljudi i djeca.

    Islamabad nije precizno naveo gdje su napadi izvedeni niti je objavio druge detalje.

    Napadi na civile

    Portparol avganistanske vlade Zabihulah Mudžahid izjavio je da je Pakistan izveo napade unutar Avganistana.

    Rekao je da su napadi bili usmjereni na civile u provincijama Nangarhar i Paktika, pri čemu su ubijene i ranjene desetine ljudi, uključujući žene i djecu.

    Meta talibani

    Pakistanski ministar informisanja Ataula Tarar kazao je da je vojska sprovela „selektivne operacije zasnovane na obavještajnim podacima“ protiv sedam kampova koji pripadaju pakistanskim talibanima i njihovim podružnicama.

    Rekao je da je i podružnica Islamske države bila meta napada u pograničnom području.

    U oktobru je Pakistan takođe izveo napade duboko u Avganistanu, ciljajući skrovišta militanata.

    Tarar je rekao da je Pakistan „oduvijek težio održavanju mira i stabilnosti u regionu“, ali je dodao da bezbjednost i sigurnost pakistanskih građana ostaju glavni prioritet.

    Tenzije

    Nakon nasilja u subotu, pakistanska vojska upozorila je da neće „pokazati nikakvu uzdržanost“ i da će se operacije protiv odgovornih nastaviti „bez obzira na njihovu lokaciju“, što je ukazalo na rastuće tenzije između Islamabada i Kabula.

    Odnosi između susjednih zemalja ostali su napeti od oktobra, kada su u smrtonosnim graničnim sukobima poginule desetine vojnika, civila i osumnjičenih militanata. Nasilje je uslijedilo nakon eksplozija u Kabulu za koje su avganistanski zvaničnici okrivili Pakistan.

    Primirje postignuto uz posredovanje Katara uglavnom je održano, ali pregovori u Istanbulu nisu uspjeli da donesu formalni sporazum, a odnosi su i dalje zategnuti.

     

  • Polovina „Projekta 2025“ već sprovedena u drugom Trampovom mandatu

    Polovina „Projekta 2025“ već sprovedena u drugom Trampovom mandatu

    Kada američki predsjednik Donald Tramp bude u utorak uveče održao govor o stanju nacije, očekuje se da će isticati rezultate iz prve godine po povratku u Bijelu kuću. Ipak, jedna tema vjerovatno neće biti pomenuta – „Projekt 2025“.

    Samo nekoliko mjeseci prije pobjede na predsjedničkim izborima 2024. godine, Tramp se javno distancirao od „Projekta 2025“, političkog dokumenta od gotovo 900 stranica za koji su mnogi smatrali da predstavlja detaljan plan za njegov drugi mandat.

    „Nemam pojma ko stoji iza toga. Ne slažem se sa nekim stvarima koje govore, a neke od stvari koje govore su apsolutno smiješne i užasne“, rekao je tada.

    Njegovo ograđivanje od dokumenta, koji je objavila organizacija Heritage Foundation i u kojem je izložena ultrakonzervativna vizija načina upravljanja državom, uslijedilo je nakon snažnih reakcija demokratskih protivnika.

    Međutim, otkako se Tramp vratio na vlast, brojne ideje iz „Projekta 2025“ počele su da se primjenjuju. Od opsežnih mjera protiv imigracije do promjene pristupa prema Venecueli i otpuštanja hiljada saveznih službenika, liberalne organizacije koje prate njegov drugi mandat tvrde da je sprovedeno oko polovine predloženih mjera.

    Centralni dio „Projekta 2025“ je dokument pod nazivom „Mandat za liderstvo“, u kojem su navedeni prijedlozi za proširenje predsjedničkih ovlašćenja, značajno smanjenje broja zaposlenih u saveznoj administraciji i nametanje ultrakonzervativne društvene agende.

    Prema analizi Centra za progresivne reforme, Bijela kuća je već pokrenula ili završila 53 odsto politika iz dokumenta. Poseban alat za praćenje „Projekta 2025“, koji koristi drugačiju metodologiju, procjenjuje da je realizovano oko 51 odsto prijedloga.

    Među mjerama koje su usvojene nalaze se obustava milijardi dolara strane pomoći, ukidanje federalnih programa za raznolikost, jednakost i inkluziju, pojačano sprovođenje imigracionih zakona, kao i prekid federalnog finansiranja javnih emitera NPR i PBS.

    U dijelu koji se odnosi na imigraciju, dokument predlaže angažovanje vojnih trupa za zatvaranje granica, ukidanje zaštićenih zona poput škola i crkava, kontrole na radnim mjestima radi otkrivanja nedokumentovanih migranata i proširenje pritvorskih kapaciteta za osobe koje čekaju deportaciju. Sve te mjere administracija je u međuvremenu sprovela.

    I Trampova spoljnopolitička agenda pokazuje sličnosti sa „Projektom 2025“. U poglavlju o spoljnoj politici, koje uključuje i dio o Venecueli, ne poziva se direktno na smjenu predsjednika Nikolasa Madura, ali se navodi da naredna administracija mora preduzeti korake kako bi „upozorila venecuelanske komunističke nasilnike“ i istovremeno pomogla venecuelanskom narodu.

    Strategija nacionalne bezbjednosti SAD iz 2025. godine identifikuje Kinu kao glavnog protivnika.

    Pol Dans, koji je vodio „Projekt 2025“ prije nego što je u avgustu 2024. podnio ostavku u Heritage Foundationu kako bi se posvetio podršci Trampovoj kampanji, izjavio je za BBC da je plan „trenutno konzervativno jevanđelje“.

    „Pravo mjerilo cijele ove stvari biće kako ćemo je nastaviti sprovoditi“, rekao je Dans, dodajući da je svjestan predstojećih međuizbora i preostalih nešto više od tri godine drugog Trampovog mandata.

    Iako analitičari procjenjuju da je sprovedeno oko polovine prijedloga, više od polovine i dalje nije realizovano. Među njima su poništavanje odobrenja za tablete za abortus i zabrana njihove distribucije poštom, klasifikovanje nastavnika i bibliotekara koji sa djecom razgovaraju o „transrodnoj ideologiji“ kao seksualnih prestupnika, smanjenje američkih snaga u Evropi uz preusmjeravanje vojnog fokusa na Kinu, kao i uvođenje pitanja o državljanstvu u popis stanovništva.

    Dans tvrdi da su politike iz „Projekta 2025“ popularne među Trampovim biračima.

    „Mislim da je demonizacija ‘Projekta 2025’, umjesto da se ljudima jasno predstavi vizija za naredne četiri godine, bila jedna od velikih izbornih grešaka u istoriji Demokratske stranke“, naveo je on.

    Prema njegovim riječima, dalja primjena ovog dokumenta predstavlja pravac budućeg razvoja Trampovog političkog pokreta.

  • Da li slijedi sastanak Trampa, Putina i Zelenskog?

    Da li slijedi sastanak Trampa, Putina i Zelenskog?

    Specijalni američki izaslanik Stiv Vitkof najavio je da bi pregovori o mirovnom planu o Ukrajini mogli da se održe u roku od tri sedmice, što bi, po njegovoj ocjeni, otvorilo put trilateralnom sastanku između američkog, ruskog i ukrajinskog predsjednika, Donalda Trampa, Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog.

    Vitkof je za Foks njuz rekao da se on i zet američkog predsjednika Džared Kušner, koji je stalni član delegacije za mirovne pregovore o Ukrajini, nadaju da će “predstaviti neke predloge” ruskoj i ukrajinskoj strani, koji će ih približiti u naredne tri sedmice.

    Uslov za Trampovo učešće?
    “I možda čak dovesti do samita između Zelenskog i predsjednika Putina, možda u nekom trenutku i trilateralnog samita sa (američkim) predsjednikom, vidjećemo”, kazao je Vitkof, prenosi Tanjug.

    Prema njegovim riječima, Tramp ne bi učestvovao na trilateralnom sastanku kad ne bi bio uvjeren da će to dovesti do odobrenja sporazuma i “boljeg rezultata”.

  • UNESKO: U svijetu se koristi oko 7.000 jezika

    UNESKO: U svijetu se koristi oko 7.000 jezika

    Organizacija UNESCO je povodom Svetskog dana maternjeg jezika, koji je ustanovljen 1999. godine, saopštila da se u svetu koristi oko 7.000 jezika, ali da lingvistička raznolikost opada.

    UNESCO ističe da su jezici ključni za obrazovanje i održivi razvoj jer “oblikuju način na koji pojedinci uče, komuniciraju i učestvuju u društvu”. Procene pokazuju da postoji ukupno 8.324 govornih ili znakovnih jezika, od kojih se približno 7.000 još uvek aktivno koristi.

    Neki jezici sada imaju samo nekoliko desetina govornika i nalaze se na ivici nestanka, dok nekoliko jezika čini većinu govornika u svetu. Oko 20 jezika je maternji jezik za više od 3,7 milijardi ljudi, što je skoro polovina svjetske populacije.

    Što se tiče izvornih govornika, mandarinski je najrašireniji, slede španski, engleski i hindi. Kada se uračunaju i govornici drugog jezika, engleski dominira sa približno 1,5 milijardi korisnika, ispred mandarinskog i hindija, dok je francuski na šestom mestu.

    Profesor sociolingvistike Filip Hambi sa Univerziteta u Luvenu objašnjava da jezici nestaju ne zato što ih govornici prestaju da vole, već zato što postaju sve manje društveno korisni. Jezike koristimo da bismo komunicirali sa ljudima sa kojima želimo interakciju – to interesovanje može biti dobrovoljno, zbog veće dostupnosti mogućnosti, ili prinudno, u kontekstima istorijske dominacije, poput kolonijalne ere. Takođe, jezik dobija veću težinu kada postane jezik nastave, administracije ili tržišta rada.

  • Brisel razmatra oštre mjere zbog Trampovih carina

    Brisel razmatra oštre mjere zbog Trampovih carina

    Brisel ima načina da uzvrati Sjedinjenim Američkim Državama zbog najavljenog povećanja carina, a članice Evropske unije treba da usvoje “jedinstveni pristup” povodom uvođenja dodatnih carina, izjavio je francuski ministar trgovine Nikola Forisije.

    Pariz traži jedinstven odgovor Evropske unije

    Forisije je rekao za “Fajnenšel tajms” da Pariz razgovara sa kolegama iz EU i Evropskom komisijom o odluci američkog predsjednika Donalda Trampa da ponovo uvede carine, koja je uslijedila nakon presude američkog Vrhovnog suda da su mnoge carine koje je on prošle godine uveo trgovinskim partnerima nezakonite.

    “Ukoliko to postane neophodno, EU ima odgovarajuće instrumente na raspolaganju”, rekao je Forisije.

    Šta podrazumijeva “trgovinska bazuka” (ACI)

    Francuski zvaničnik je naveo da je prerano spekulisati o odgovoru EU, ali da opcije uključuju “trgovinsku bazuku”, odnosno instrument prisile (ACI), koji bi mogao da utiče na američke tehnološke kompanije.

    ACI ima širok spektar ovlašćenja – od kontrole izvoza do uvođenja carina na usluge, kao i isključivanja američkih kompanija iz ugovora o javnim nabavkama EU.

    Forisije je rekao i da su Trampove prijetnje učvrstile jedinstvo EU, ali da blok mora biti spreman da uzvrati.

    “Više ne smijemo da budemo naivni. Moramo da koristimo svoje alate, a ne samo da pričamo o njima. Ne želimo da budemo zavisni. Ne želimo da budemo neka vrsta taoca”, istakao je Forisije.

    U saopštenju francuskog Ministarstva spoljne trgovine koje prenose francuski mediji, Forisije je poručio da Francuska, pred novim carinskim pravima koje Tramp nameće, želi “jedinstvenu reakciju” EU.

    Njemačka traži koordinisan evropski stav

    Njemački kancelar Fridrih Merc je, sa svoje strane, juče poručio da želi da vodi razgovore sa evropskim saveznicima kako bi se pronašao zajednički odgovor na nova američka carinska prava, prije sastanka sa Trampom u Vašingtonu.

    “Imaćemo veoma jasan evropski stav po tom pitanju, jer je carinska politika u domenu EU, a ne država članica na individualnom nivou”, rekao je Merc kanalu ARD, prije posjete koja je predviđena za nešto više od sedmicu dana.

    Evropski parlament će se sastati sutra kako bi razgovarao o daljem odlaganju ratifikacije trgovinskog sporazuma koji je postignut sa Vašingtonom prošle godine.

    Tramp je u petak potpisao ukaz, koji treba da stupi na snagu 24. februara sa trajanjem od 150 dana i koji nameće “globalne” carine od 10 odsto, a za koje je u subotu najavio da će povećati na 15 odsto, uz rijetke izuzetke za farmaceutske proizvode i uvoz pokriven sporazumom SAD, Meksika i Kanade.

  • Tramp najavio da šalje bolnički brod na Grenland

    Tramp najavio da šalje bolnički brod na Grenland

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da sarađuje sa guvernerom Luizijane DŽefom Lendrijem, kako bi poslao bolnički brod na Grenland, dansku teritoriju za koju je više puta ranije izjavio da želi da pripoji Sjedinjenim Američkim Državama.

    Plan da pošalje bolnički brod na Grenland Tramp je objavio na društvenim mrežama neposredno prije večere, koju je organizovao za republikanske guvernere u Bijeloj kući, gdje je sjedio pored Lendrija i razgovarao sa njim, prenosi danas Rojters.

    – U saradnji sa fantastičnim guvernerom Luizijane Džefom Lendrijem, poslaćemo sjajan bolnički brod na Grenland da se brine o mnogim ljudima koji su bolesni, a o kojima se tamo ne brine. Na putu je – rekao je Tramp.

    Trampova objava usljedila je nekoliko sati nakon što je danska Zajednička arktička komanda saopštila da je evakuisala člana posade kojem je bila potrebna hitna medicinska pomoć sa američke podmornice u vodama Grenlanda, sedam nautičkih milja od glavnog grada Grenlanda Nuka.

    Grenland, Danska i SAD su krajem prošlog mjeseca održali razgovore kako bi riješile situaciju nakon višemjesečnih tenzija unutar NATO-a.

    Danski kralj Frederik je prošle nedjelje posjetio Grenland po drugi put za godinu dana, pokušavajući da pokaže jedinstvo sa tom teritorijom uprkos Trampovim naporima da kupi ostrvo.

  • Petoro poginulih u lavinama na zapadu Austrije

    Petoro poginulih u lavinama na zapadu Austrije

    Najmanje pet ljudi poginulo je u više lavina na zapadu Austrije, saopštila je administracija regije Tirol.

    U saopštenju se navodi da su intenzivne snježne padavine tokom prošle sedmice dovele do stvaranja snježnog pokrivača visine 1,5 metar.

    U objavi se dodaje da su, u kombinaciji sa vjetrom i slabim snježnim pokrivačem, uslovi bili posebno podložni lavinama.

    Tirolska policija saopštila je da je pet skijaša van staze ostalo zatrpano u lavini širine gotovo 490 metara u oblasti Sankt Anton am Arlberg.

    Policija je navela da su Amerikanac i Poljak pronađeni mrtvi nakon lavine, a dvadesetjednogodišnji Austrijanac preminuo je od povreda nakon što je hitno prebačen u bolnicu.

    U odmaralištu Nauders-Bergkastel, na jugoistoku zemlje, 42-godišnji Nijemac i njegov šesnaestogodišnji sin ostali su zatrpani u lavini.

    Tinejdžer je preživio i pozvao je pomoć, ali je njegov otac poginuo.

    Regionalna policija saopštila je da je u Klesterleu, u susjednoj regiji Forarlberg, 39-godišnji švajcarski snouborder poginuo u lavini van staze, prenosi Srna.

  • Doživio 102 godine: Ovo su njegove životne navike

    Doživio 102 godine: Ovo su njegove životne navike

    U 20-im prošlog vijeka životni je vijek bio osjetno kraći – mnogi ljudi nisu doživjeli ni 50, a dočekati 100 godina bilo je gotovo nezamislivo. Danas je, međutim, 100. rođendan sve manje rijetkost. Jedan od onih koji su tu granicu premašili je Australac Brian Barry. On je 6. februara proslavio 102. rođendan i podijelio nekoliko savjeta.

    Ne pije i ne puši

    Briana, kojeg zbog vitalnosti i bistrine uma nazivaju “superstarcem”, nakon rođendana ugostili su u emisiji Sunrise. Tamo je rekao da tajnu svoje dugovječnosti vidi u jednostavnim odlukama – “ne pijem i ne pušim”. “Kao dječak, nikad nisam mislio da ću doživjeti 102 godine”, priznao je. “Pa ko uopšte misli da će doživjeti 102?”

    “Današnji svijet me iznenađuje”

    Dotakao se i promjena u društvu, rekavši da se “život potpuno promijenio” i da je ovo danas “drugačiji svijet”. Na pitanje što misli o današnjici, rekao je da je “iznenađen”. “Djeca nemaju poštovanja”, dodao je. “Moj otac bi me povukao za uho da nisam majci otvorio vrata ili se u tramvaju ustao starijoj gospođi. Znate, maniri su se podrazumijevali. To se učilo kod kuće, a danas je drugačije.”

    Primjer zdravog starenja

    Istraživači koji se bave demencijom ističu da je Brianov način života odličan primjer zdravog starenja i očuvanja mozga u dubokoj starosti. Kažu da mu u prilog idu kretanje, društveni život, izbjegavanje cigareta i pretjeranog alkohola te osjećaj da ima svrhu i da pomaže drugima – sve to, smatraju, pomaže da ostane bistar.

    Istraživači iz CHeBA-e (Centra za zdravo starenje mozga) dodaju i da mu je puno značio pozitivan stav. Kad su ga pitali što mu prvo prođe kroz glavu ujutro, Brian je otkrio svoj mali ritual. “Svako jutro kad se probudim, kažem si: ‘Briane, tu si još jedan dan. Hvala Bogu'”, zaključio je, prenose Agencije.

  • Tramp saopštio za koliko podiže carinu

    Tramp saopštio za koliko podiže carinu

    Američki predsjednik Donald Tramp saopštio je da podiže globalu carinu sa 10 na 15 odsto za zemalje koje, kako je naveo, decenijama pljačkaju Ameriku.

    Fakti:

    • Predsjednik Donald Trump povećava globalne carine sa 10 na 15 odsto.
    • Odluka dolazi nakon presude Supreme Court of the United States.
    • Najavljene nove, zakonski dozvoljene carinske mjere.
    • Prethodna globalna stopa iznosila je 10 odsto.

    Tramp je objavio da je donio odluku na osnovu temeljnog, detaljnog i potpunog pregleda smiješne, loše napisane i izuzetno antiameričke odluke o carinama koju je juče, nakon više mjeseci razmatranja, donio Vrhovni sud SAD.

    “Tokom narednih nekoliko mjeseci, administracija će odrediti i izdati nove i zakonski dozvoljene carine, koje će nastaviti naš izuzetno uspešan proces `Stvaranja Amerike ponovo velikom` – većom nego ikada prije”, naveo je američki predsjednik.

    Vrhovni sud SAD je ukinuo većinu carina koje je Tramp uveo državama širom svijeta.

    Tramp je potom uveo globalnu carinsku stopu od 10 odsto.

     

  • Zemljotres magnitude 4,6 pogodio Slovačku

    Zemljotres magnitude 4,6 pogodio Slovačku

    Zemljotres magnitude 4,6 stepena Rihterove skale pogodio je Slovačku, saopštio je Evropsko-mediteranski seizmološki centar /EMSC/.

    Potres je registrovan u 13.44 časova 21 kilometar jugoistočno od Bratislave sa epicentrom na dubini od 10 kilometara.

    EMSC navodi da bi tačna magnituda, epicentar i dubina zemljotresa mogli biti revidirani u narednih nekoliko časova.

    Na osnovu preliminarnih seizmičkih podataka, zemljotres su vjerovatno osjetili mnogi ljudi u području epicentra, ali se ne očekuje veća šteta, osim pada predmeta sa polica i razbijenih prozora, dodaje se u izvještaju.