Kategorija: Svijet

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je danas povodom spora oko obustave isporuka nafte naftovodom “Družba”, da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski mora da zna da napadom na Mađarsku može samo da izgubi.

Uspjeli smo da zaštitimo snabdijevanje Mađarske gorivom. I dali smo predsjedniku Zelenskom čvrste i srazmjerne odgovore. On bi takođe trebalo da zna: Može samo da izgubi napadom na Mađarsku – napisao je Orban na Fejsbuku.

On je naveo da je mađarska vlada proteklih dana radila na rješavanju situacije nastale zbog blokade i ocijenio da je uspjela da zaštiti snabdijevanje zemlje gorivom.

– Kampanja ili ne, ukrajinska naftna blokada danas nadjačava sve – poručio je Orban, dodajući da je kabinet dao “odlučan i proporcionalan odgovor” Kijevu.

Mađarski premijer je ocijenio da bez ruske nafte i gasa cijena benzina u Mađarskoj može da dostigne 1.000 forinti (oko 2,6 evra), dok bi troškovi komunalija za domaćinstva porasli tri do četiri puta.

Prethodno, Orban je najavio da će Mađarska staviti veto na novi paket antiruskih sankcija Evropske unije, navodeći da Budimpešta ne može da podrži mjere dok se ne obnovi isporuka nafte preko naftovoda “Družba”. On je rekao da je Savjet za nacionalnu energetsku bezbjednost razmotrio situaciju izazvanu, kako je naveo, “ukrajinskom ucjenom”, ocijenivši da snabdijevanje Mađarske zasad nije ugroženo, ali da je donijeta odluka o “određenim protivmjerama”.

Orban je istakao i da Mađarska neće obnoviti isporuke dizela Ukrajini dok se ne uspostavi normalan tok isporuka ruske nafte preko naftovoda, uz napomenu da “neprijatelj Mađarske nije ukrajinski narod, već loša ukrajinska politika”.

Mađarska se snabdijeva ruskom naftom preko naftovoda “Družba”, čiji južni krak prolazi kroz Ukrajinu.

Ukrajina je početkom februara saopštila da je obustavila isporuke nafte preko naftovoda “Družba”, zbog ruskog napada na infrastrukturu naftovoda 27. januara, piše Tanjug.

Island razmatra mogućnost da već u avgustu ove godine održi referendum o nastavku pregovora o članstvu u Evropskoj uniji, prema navodima dva izvora upoznata sa pripremama za eventualni nastavak pristupnog procesa.

Referendum je prvobitno bio planiran do 2027. godine, kako je obećala vladajuća koalicija u Reykjavíku, ali se rok sada ubrzava usljed pojačanih geopolitičkih tenzija i promjena u međunarodnom okruženju.

Ovaj potez dolazi u trenutku kada proces proširenja EU ponovo dobija zamah. Brisel radi na planu koji bi Ukrajini mogao omogućiti djelimično članstvo već naredne godine, dok je Crna Gora prošlog mjeseca zatvorila još jedno pregovaračko poglavlje, učvrstivši poziciju najnaprednijeg kandidata.

Geopolitički pritisci i američke carine

Ubrzanje islandskog referenduma dešava se u kontekstu odluke Vašingtona da uvede carine Islandu, kao i izjava američkog predsjednika Donalda Trumpa (Tramp) o mogućoj aneksiji Grenlanda. Dodatnu pažnju izazvala je i šala Billyja Longa, Trumpovog kandidata za ambasadora SAD na Islandu, koji je rekao da bi Island mogao postati „52. savezna država SAD“ i da bi on bio njen guverner.

Jedan zvaničnik EU, upoznat sa situacijom, naveo je da je činjenica da je Island više puta pomenut u Trumpovom govoru na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu „sigurno usmjerila pažnju“ na položaj ove male sjevernoatlantske države.

Komesar EU za proširenje Marta Kos, koja se prošlog mjeseca u Briselu sastala sa islandskom ministarkom spoljnih poslova Torgerdur Katrin Gunarsdotir (Þorgerður Katrín Gunnarsdóttir), poručila je da se razgovor o proširenju mijenja.

„Razgovor o proširenju se pomjera. Sve se više radi o bezbjednosti, o pripadanju i o očuvanju naše sposobnosti djelovanja u svijetu konkurentskih sfera uticaja. To se tiče svih Evropljana“, rekla je Kos.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen sastala se u Briselu sa islandskom premijerkom Kristrun Frostadotir (Kristrún Frostadóttir), ocijenivši da partnerstvo EU i Islanda „nudi stabilnost i predvidivost u nestabilnom svijetu“.

Od finansijske krize do zamrznutih pregovora

Island je podnio zahtjev za članstvo u EU 2009. godine, na vrhuncu finansijske krize u kojoj su propale tri najveće komercijalne banke u zemlji. Međutim, pregovori su zamrznuti u decembru 2013. godine, u trenutku kada se islandska ekonomija brzo oporavljala, dok su pojedini ekonomisti upozoravali na potencijalnu krizu u eurozoni.

U martu 2015. godine Rejkjavík je zvanično zatražio da se više ne smatra kandidatom za članstvo u EU.

Danas je situacija znatno drugačija. Island se nalazi na strateški izuzetno važnoj lokaciji u sjevernom Atlantiku, južno od Arktičkog kruga. Nema sopstvenu vojsku i oslanja se na članstvo u NATO, kao i na bilateralni odbrambeni sporazum sa SAD iz 1951. godine.

Upravo bezbjednosni aspekt, uz ekonomske koristi, utiče na rast podrške javnosti članstvu u EU, pokazuju posljednja istraživanja javnog mnjenja.

Ribarstvo – stara prepreka, nova realnost

Ipak, put ka članstvu nije jednostavan. Najveći potencijalni kamen spoticanja i dalje su ribolovna prava, ključna grana islandske ekonomije.

„Na kraju se sve svodi na ribu, to je uvijek bilo pitanje“, naveo je jedan od zvaničnika EU.

Tokom prethodnih pregovora, ozbiljne tenzije postojale su između Islanda i Ujedinjenog Kraljevstva, naročito oko količine skuše koju su lovili islandski brodovi. Spor, poznat kao „Rat za skušu“, doveo je do prijetnji trgovinskim sankcijama od strane EU.

Međutim, izlazak Velike Britanije iz EU (Brexit) mogao bi sada ublažiti taj problem, jer London više ne učestvuje u odlučivanju unutar Unije.

Brzi pregovori – ali uz oprez

Ukoliko građani Islanda na referendumu podrže nastavak pregovora, proces bi mogao teći relativno brzo. Island je članica Evropskog ekonomskog prostora i dio Šengenskog prostora, te već primjenjuje značajan dio zakonodavstva EU.

Prije zamrzavanja pregovora 2013. godine, Island je zatvorio 11 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja. Crna Gora, trenutno najnapredniji kandidat, tek je nedavno premašila taj broj.

Jedan zvaničnik EU ocijenio je da „na papiru to ne bi bilo previše teško; moglo bi potrajati čak i samo godinu dana“ da se zatvore sva poglavlja. Ipak, upućeni izvori na Islandu upozoravaju da bi takav rok bio preambiciozan, imajući u vidu složenost pojedinih pitanja.

Nakon eventualnog zaključenja pregovora, Island bi morao održati još jedan referendum o konačnom pristupanju EU.

Za razliku od mnogih drugih kandidata, Island – koji ima peti najveći BDP po glavi stanovnika u svijetu – ne pristupa Uniji primarno iz ekonomskih razloga, već sve više iz bezbjednosnih i geopolitičkih motiva.

Ishod mogućeg avgustovskog referenduma mogao bi tako predstavljati prekretnicu ne samo za Island, već i za širu politiku proširenja Evropske unije, zaključuje se u tekstu američkog portala Politico.

Rusija će nastaviti da povećava potencijal i borbenu gotovost svih rodova i službi svojih Oružanih snaga, izjavio je danas ruski predsednik Vladimir Putin.

U video obraćanju, Putin je čestitao Rusima Dan branilaca otadžbine koji se obeležava 23. februara, prenele su RIA Novosti.

Putin je naglasio da će Rusija nastaviti da jača svoju vojsku i mornaricu, ističući da apsolutni prioritet predstavlja razvoj nuklearne trijade kao garancije nacionalne bezbednosti.

“Kvalitativno ćemo povećati potencijal svih ostalih rodova i službi Oružanih snaga, poboljšati njihovu borbenu gotovost, mobilnost i sposobnost delovanja u bilo kojim, čak i najtežim uslovima”, najavio je Putin.

Američka agencija za carine i graničnu zaštitu saopštila je danas da će u ponoć obustaviti naplatu carina koje su prošle godine uvedene prema Zakonu o međunarodnim vanrednim ekonomskim ovlašćenjima, koje je Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država prije tri dana proglasio nezakonitim.

Agencija je u poruci na svojoj službi za razmjenu poruka saopštila da će od sutra, odnosno minut nakon ponoći, deaktivirati sve carinske kodove za naplatu carina po prethodnoj naredbi američkog predsjednika Donalda Trampa, po Zakonu o međunarodnim vanrednim ekonomskim ovlašćenjima (IEEPA).

Obustava naplate carina IEEPA poklapa se sa Trampovim uvođenjem nove globalne carine od 15 odsto, prema drugom zakonskom ovlašćenju kojim je Tramp uveo carine koje će zamijeniti one koje je Vrhovni sud ukinuo u petak, prenosi Tanjug.

Agencija nije navela razlog zašto je nastavila da naplaćuje carine u lukama nekoliko dana nakon presude Vrhovnog suda.

Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči izjavio je da i dalje postoji „dobra šansa“ za diplomatsko rješenje nuklearnog spora, naglašavajući da je cilj postići dogovor na obostranu korist za sve uključene strane.

„Jedna je činjenica jasna – ako Sjedinjene Američke Države žele pronaći rješenje za iranski miroljubivi nuklearni program, jedini put je diplomatija“, izjavio je Aragči u intervjuu za američki Si-Bi-Es njuz, koji je emitovan u nedjelju.

On je dodao da je diplomatsko rješenje i dalje moguće, istakavši da je „rješenje nadohvat ruke“.

„Stoga nema potrebe za bilo kakvim gomilanjem vojnih snaga. Vojni pritisak ne može pomoći niti nas može natjerati na ustupke“, poručio je glavni iranski pregovarač.

Intervju dolazi u trenutku intenziviranih diplomatskih aktivnosti, nakon što su Iran i Sjedinjene Američke Države 17. februara održali drugu rundu indirektnih nuklearnih pregovora u generalnom konzulatu Omana u švajcarskoj Ženevi. Kao i tokom prethodne runde u Muskatu, glavnom gradu Omana, fokus razgovora bio je na nuklearnom pitanju i ukidanju američkih sankcija.

Nakon razgovora, iranski ministar je potvrdio da su se dvije strane usaglasile o setu vodećih principa koji bi trebalo da olakšaju put za buduće pregovore.

S druge strane, visoki američki zvaničnik izjavio je u srijedu za agenciju Rojters da očekuju da Iran predstavi pismeni prijedlog za rješavanje spora. Dok Vašington insistira da Iran mora obustaviti svoj nuklearni program, Teheran ponavlja da ne razvija nuklearno oružje i da ima pravo na mirnodopsko korištenje nuklearne energije.

Ruski predsjednik Vladimir Putin već je pokrenuo Treći svjetski rat i mora biti zaustavljen, poručio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u razgovoru za britanski BBC. Takođe je naglasio da se Ukrajina neće odreći nijednog dijela svoje teritorije, odbacivši tvrdnje da Kijev gubi rat.

„Mislim da ga je Putin već započeo (Treći svjetski rat, op. a.). Pitanje je samo koliko teritorije može zauzeti i kako ga zaustaviti… Rusija želi svijetu nametnuti drugačiji način života i promijeniti živote koje su ljudi sami birali“, kazao je Zelenski u intervjuu za BBC.

Osvrćući se na ruske zahtjeve da se Ukrajina odrekne Donjecke regije na istoku, koju i dalje brani, te dodatnih teritorija u Hersonskoj i Zaporoškoj oblasti na jugoistoku zemlje, Zelenski je pojasnio da tu nije riječ samo o komadima zemlje. Prema njegovim riječima, to bi značilo napuštanje stotina hiljada Ukrajinaca koji tamo žive i direktno slabljenje ukrajinskih pozicija.

„Siguran sam da bi takvo odricanje podijelilo naše društvo. Vidim to kao napuštanje, slabljenje naših pozicija, ostavljanje stotina hiljada naših ljudi koji tamo žive“, izjavio je ukrajinski lider.

Zelenski je uvjeren da bi bilo kakav teritorijalni ustupak zadovoljio ruskog predsjednika samo nakratko. Upozorava da bi Putin to iskoristio da prikupi novu snagu te bi za najviše nekoliko godina nastavio sa svojim ratnim pohodima.

„Vjerujem da je zaustavljanje Putina danas i sprečavanje okupacije Ukrajine pobjeda za cijeli svijet. Zato što se Putin neće zaustaviti samo na Ukrajini“, dodao je.

Zelenski je rezolutno odbacio špekulacije da Ukrajina gubi rat.

„Gubimo li? Naravno da ne“, poručio je, dodavši da je samo pitanje vremena kada će Ukrajina vratiti sve teritorije koje je Rusija okupirala. Povratak na međunarodno priznate granice iz 1991. godine, kako ističe, smatrao bi pobjedom pravde.

Govoreći o pouzdanosti Sjedinjenih Američkih Država pod vođstvom predsjednika Donalda Trampa, Zelenski je istakao da bi sigurnosne garancije Vašingtona trebalo da važe 30 godina te da bi ih trebalo da odobri američki Kongres.

„Svi smo mi predsjednici samo određeni period. Želimo garancije na 30 godina. Političke elite će se mijenjati, lideri će se mijenjati“, kazao je Zelenski, pojasnivši svoj stav riječima: „Predsjednici se mijenjaju, ali institucije ostaju.“

Rat u Ukrajini počeo je prije četiri godine, a sukob, usprkos višestrukim mirovnim pregovorima, i dalje se nastavlja bez dogovora o njegovom završetku.

Najnovija runda pregovora u Ženevi dovela je do nastavka razgovora i razmjene stavova, ali nije rezultirala finalnim sporazumom, a ključna politička pitanja ostaju neriješena.

Iako su delegacije izrazile spremnost da nastave dijalog, trenutna situacija ukazuje da mir još nije na vidiku i da će biti potrebni dalji diplomatski napori prije eventualnog prekida sukoba.

Rat u Ukrajini, koji je počeo 24. februara 2022. godine, najveći je oružani sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata.

Ne zna se tačan broj poginulih

Prema podacima Ujedinjenih nacija, potvrđene su desetine hiljada civilnih žrtava, a stvarni broj je vjerovatno znatno veći jer se ti podaci ne mogu u potpunosti provjeriti.

Zapadni zvaničnici i analitičari procjenjuju da su vojne žrtve na obje strane višestruko veće. Američke i britanske obavještajne procjene govorile su o stotinama hiljada poginulih i ranjenih ruskih i ukrajinskih vojnika, iako tačne brojke nisu javno potvrđene.

Ruske procjene su da je sa ukrajinske strane stradalo više od 186.000 vojnika, dok Ukrajinci za rusku stranu bilježe pogibiju više od 168.000 vojnika.

Rat je izazvao najveću izbjegličku krizu u Evropi od 1945, uz milione raseljenih unutar Ukrajine i milione izbjeglica u državama Evropske unije, pokazuju podaci UNHCR-a.

Sastanci bez rezultata

Kroz 2023. i 2024. godinu održane su ranije runde razgovora i diplomatskih inicijativa, ali nijedna nije rezultirala opštim sporazumom o prekidu borbi ili trajnom političkom rješenju.

U februaru 2025. godine u Bijeloj kući održan je sastanak između američkog predsjednika Donalda Trampa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

Razgovori su bili usmjereni na dalju američku podršku i prijedlog sporazuma o saradnji u oblasti strateških minerala. Sastanak Trampa i Zelenskog je prekinut nakon oštre rasprave u Ovalnom kabinetu, a planirano obraćanje medijima i potpisivanje dokumenata nisu održani. Zelenski je napustio Bijelu kuću bez postignutog dogovora.

U Enkoridžu na Aljasci 15. avgusta 2025. godine održan je sastanak Trampa sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Razgovori su bili fokusirani na rat u Ukrajini i mogućnosti za pokretanje daljih pregovora. Nakon susreta nije potpisan nikakav sporazum niti je dogovoren prekid borbi, ali je najavljen nastavak diplomatskih kontakata i razmatranje novih formata razgovora.

Tramp je nakon sastanka izjavio da je cilj dogovoriti širi mirovni sporazum, a ne samo privremeni prekid vatre, te je najavio da će se obratiti Zelenskom radi daljih pregovora.

U danima nakon sastanka u Aljasci, Tramp je organizovao susret sa Zelenskim u Vašingtonu, na kojem su razgovarali o daljim koracima i mogućem trilateralnom susretu sa Putinom.

Ideja je bila da se tri lidera sastanu kako bi pokušali uskladiti stavove o završetku sukoba, ali konkretni datumi trilateralnih pregovora nisu dogovoreni.

Tokom 2025. i početkom ove godine održavane su i druge runde pregovora na nivou delegacija. Neke od njih su imale trilateralni karakter uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, dok su druge bile bilateralne razmjene stavova između Moskve i Kijeva uz učešće američkih predstavnika kao posrednika.

Ti razgovori nisu doveli do bitnog napretka u vezi sa ključnim političkim pitanjima kao što su status teritorija, bezbjednosne garancije i prekid sukoba.

Pregovori u Ženevi

Posljednja runda pregovora o mirovnom rješenju rata u Ukrajini održana je 17. i 18. februara u Ženevi u Švajcarskoj.

Riječ je o trilateralnim razgovorima između delegacija Sjedinjenih Američkih Država, Ukrajine i Rusije, koji su održani u formatu sa predstavnicima svake strane.

Ove runde opisane su kao teške, uz minimalne pomake u tehničkim i bezbjednosnim pitanjima, ali su ključne političke razlike ostale neriješene, te je najavljen nastavak rada na daljim rješenjima.

Tokom dvodnevne sesije pregovori su vođeni uz podršku američkih posrednika i uključivali su bilateralne i trilateralne razgovore o različitim pitanjima, uključujući bezbjednosne mehanizme i političke teme, ali nije postignut sveobuhvatan dogovor o prekidu borbi ili trajnom rješenju sukoba.

Nakon drugog dana razgovora strane su najavile da će nastaviti rad u budućim rundama, iako su ključna pitanja ostala neriješena.

Američka strana je navela da je bilo napretka, posebno u razgovorima o prekidu borbi i bezbjednosnim pitanjima, te da je dogovoren nastavak radnih grupa i budućih rundi.

Ukrajinski predstavnici su kazali da su se fokusirali na detalje o načinu nadzora eventualnog prekida borbi, ali da su ključne političke i teritorijalne teme i dalje neriješene.

Ruska delegacija opisala je razgovore kao djelotvorne, ali izazovne, te je najavila da će analiza rezultata prethodnih sesija biti osnova za sljedeću rundu razgovora.

Nova runda

Nova runda pregovora o Ukrajini mogla bi biti održana ove nedjelje u Ženevi, rekao je izvor za TASS.

Ranije su ruski mediji izvijestili da će sljedeći trilateralni razgovori o rješenju sukoba u Ukrajini u kojima učestvuju Vašington, Kijev i Moskva biti zakazani u Švajcarskoj.

“Nova runda mirovnih pregovora između Ukrajine i Rusije uz posredstvo Sjedinjenih Američkih Država mogla bi da bude održana prije kraja februara”, saopštio je Zelenski i izrazio nadu da ta runda može “zaista da bude produktivna”.

Tramp namjerava da postigne rješenje za rat u Ukrajini do novembra, prije srednjoročnih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama i vrši pritisak na Kijev da odustane od teritorija u Donbasu, što je jedan od zahtjeva Putina, objavio je “New York Times”, pozivajući se na izvore.

Izvori upoznati sa pregovorima o rješavanju rata u Ukrajini su naveli da su ukrajinski, ruski i američki pregovarači iza kulisa iznijeli ideju o demilitarizovanoj zoni u području Donbasa, ali da nema znakova o kompromisu koji bi prihvatili i Zelenski i Putin, prenosi Euronews.

Specijalni američki izaslanik Stiv Vitkof najavio je da bi pregovori o mirovnom planu o Ukrajini mogli da se održe u roku od tri sedmice, što bi, po njegovoj ocjeni, otvorilo put trilateralnom sastanku između Trampa, Putina i Zelenskog.

Vitkof je za Fox News rekao da se on i zet američkog predsjednika Džared Kušner, koji je stalni član delegacije za mirovne pregovore o Ukrajini, nadaju da će predstaviti neke prijedloge ruskoj i ukrajinskoj strani koji će ih približiti u naredne tri sedmice.

Uslov za Trampovo učešće?

“Možda će čak dovesti do samita između Zelenskog i Putina, možda u nekom trenutku i trilateralnog samita sa američkim predsjednikom, vidjećemo”, kazao je Vitkof, prenosi Tanjug.

Prema njegovim riječima, Tramp ne bi učestvovao na trilateralnom sastanku kad ne bi bio uvjeren da će to dovesti do odobrenja sporazuma i boljeg rezultata.

Prije pregovora u Ženevi održane su trilateralne sesije u Abu Dabiju 23. i 24. januara, te 4. i 5. februara, koje su takođe bile fokusirane na pokušaje pregovora o prekidu borbi i nadzoru prestanka sukoba, ali ni one nisu rezultirale dogovorom o okončanju rata.

I dok je najavljen nastavak mirovnih pregovora, borbe u Ukrajini ne prestaju.

Američka Tajna služba ubila je muškarca koji je pokušao nezakonito ući u osigurani perimetar imanja američkog predsjednika Donalda Trampa Mar-a-Lago na Floridi.

Muškarac koji je smrtno stradao u Mar-a-Lagu bio je 21-godišnji Ostin (Austin) T. Martin iz Kamerona u Sjevernoj Karolini, reklo je više izvora za CBS News, američkog partnera BBC-ja.

Vlasti navode da je nosio sačmaricu i kanister goriva kada je ušao u Mar-a-Lago, pri čemu je ušao u kompleks u trenutku kada je jedan gost izlazio.

Martinova porodica prijavila je njegov nestanak tek jučer, javlja CBS.

Zvaničnici istražuju je li oružje kupio tokom vožnje iz Sjeverne Karoline prema Floridi, navodi CBS.

#BREAKING: Person who breached the perimeter of Mar-a-Lago IDENTIFIED as 21-Year-Old, Tucker Austin Martin of North Carolina. #Trump pic.twitter.com/C0P3Jjb3ZF

— MCBN (@MCBN590573) February 22, 2026

Upozorenje na vejavicu izdato je za 35 miliona ljudi na istočnoj obali Sjedinjenih Američkih Država pred očekivanu zimsku oluju koja će donijeti obilan snijeg i jak vjetar, prijenio je danas CBS njuz.

Upozorenja na mećavu objavljena su za Njujork, Nju Džerzi i priobalne zajednice duž istočne obale, pošto oluja koja bi trebalo da stigne danas prijeti da izazove haos početkom sedmice.

Meteorolog Kodi Snel upozorio je da oluja ove magnitude, u ovom veoma naseljenom regionu SAD, nije viđena više godina.

Njujork bi mogao biti posebno pogođen, jer je ovo prvi put za devet godina da je izdato upozorenje na mećavu za taj grad.

Meteorolozi predviđaju da bi na području grada moglo da padne od 30 do 45 centimetara snijega.

Gradonačelnik Zohran Mamdani pozvao je Njujorčane da ostanu u kućama i ne kreću na put tokom trajanja oluje.

Tokom prethodne oluje, u Njujorku je poginulo 19 ljudi, a hladni talas trajao je više od tri nedjelje.

Njujork je pripremio više od 700 vozila za rasipanje soli i preko 2.000 kamiona za smeće pretvorio u čistače snijega.