Kategorija: Svijet

  • Kriza pregovora u Ukrajini: SAD okreće fokus ka Iranu

    Kriza pregovora u Ukrajini: SAD okreće fokus ka Iranu

    Ukrajina, Sjedinjene Američke Države i Rusija ostaju u kontaktu kao dio mirovnog procesa, ali Bijela kuća bi se mogla povući iz pregovora pod određenim uslovima.

    Sjedinjene Američke Države pojačale su pritisak na Ukrajinu zbog pitanja privremeno okupiranih ukrajinskih teritorija. Bijela kuća bi se mogla povući iz mirovnih pregovora ako ne bude napretka i umjesto toga preusmjeriti svoju pažnju na Iran, izvještava “Ukrajinska pravda”, pozivajući se na insajderske informacije od ljudi bliskih ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom.

    Prema “Ukrajinskoj pravdi”, američki predstavnici uključeni u razgovore ne vide kako strane mogu postići dogovor o glavnom pitanju – naime, budućem statusu privremeno okupiranih ukrajinskih teritorija.

    Izvještaj tvrdi da je Bijela kuća spremna ponuditi Kijevu “prave” sigurnosne garancije ako se ukrajinska vojska povuče iz regije Donjeck.

    “UP” je takođe izvijestila da napredak u mirovnim pregovorima između Ukrajine, SAD-a i Rusije ometa stav Kremlja.

    Ruski predstavnici, navodi se u izvještaju, više puta se pozivaju na “duh Ankoraža”, sugerišući da je američki predsjednik Donald Tramp, u načelu, usklađen s Rusijom oko uslova za okončanje rata protiv Ukrajine.

    U oktobru 2025. Tramp je na Aljasci razgovarao s ruskim čelnikom Vladimirom Putinom. Njih dvojica su razgovarali o uslovima za okončanje sukoba između Rusije i Ukrajine, ali nisu postigli nikakve konkretne dogovore.

    Kremlj od tada tvrdi da se Tramp uglavnom slaže s Putinovim stavom o Ukrajini. Od tada ruske diplomate kažu da bi svaki mirovni sporazum trebao biti utemeljen na “duhu Ankoraža”.

    Trilateralni mirovni pregovori između Ukrajine, Sjedinjenih Država i Rusije započeli su u januaru 2026. Obustavljeni su u martu nakon što su Sjedinjene Države i Izrael pokrenuli vojnu operaciju protiv Irana. 21. i 22. marta u Sjedinjenim Državama održan je još jedan krug razgovora između ukrajinskih i američkih zvaničnika kao dio mirovnog procesa.

    Izaslanstva su raspravljala o sigurnosnim garancijama koja bi Vašington mogao pružiti Ukrajini nakon završetka rata, navodi “UAwire”.

  • Tramp: Svi iranski lideri su nestali; Teheran tvrdi da su SAD i Izrael izveli napad blizu nuklearke Bušer

    Tramp: Svi iranski lideri su nestali; Teheran tvrdi da su SAD i Izrael izveli napad blizu nuklearke Bušer

    Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je novinarima u Ovalnom kabinetu da su svi lideri u Iranu nestali i da je “saglasan da nikada neće imati nuklearno oružje”. Iranska organizacija za atomsku energiju saopštila je da su SAD i Izrael izveli napade blizu iranske nuklearne elektrane Bušer. Američki i izraelski mediji izvještavaju da su SAD predale Iranu plan od 15 tačaka.

    Izvori: Iran signalizira da bi radije pregovarao sa Vensom nego sa Vitkofom i Kušnerom

    Iran je signalizirao administraciji američkog predsjednika Donalda Trampa da bi radije vodio pregovore sa američkim potpredsjednikom DŽej Di Vensom nego sa specijalnim izaslanicima Stivom Vitkofom i Trampovim zetom DŽaredom Kušnerom, navela su dva izvora.

    Prema tim navodima, poruka je prenijeta Vašingtonu neformalnim kanalima i ukazuje na procenu Teherana da pregovori sa Vitkofom i Kušnerom ne bi bili produktivni zbog nedostatka poverenja nakon “propasti” prethodnih razgovora, koji su prethodili vojnoj akciji Izraela i Sjedinjenih Američkih Država, preneo je Si-En-En.

    Izvori navode da se Vens u regionu doživljava kao političar skloniji ideji okončanja sukoba nego drugi članovi američkog diplomatskog tima, među kojima su i državni sekretar Marko Rubio i Vitkof.

    Regionalni sagovornici takođe ocenjuju da bi Vensovo uključivanje u pregovore moglo da bude rizično, jer bi postizanje dogovora o okončanju sukoba moglo da bude teško.

    IRGC pokrenuo 80. talas operacije “Pravo obećanje 4”, gađani ciljevi u četiri zemlje

    Korpus Islamske revolucionarne garde (IRGC) saopštio je jutros da je pokrenuo 80. talas operacije “Pravo obećanje 4”, usmjeren na strateške tačke i vojne centre na sjeveru okupiranih teritorija, kao i na američke vojne baze u regionu, a gađani su ciljevi u Izraelu, Kuvajtu, Bahreinu i Јordanu.

    U saopštenju je navedeno da je najnoviju fazu operacije sprovela Vazduhoplovna snaga IRGC-a, u znak podrške ofanzivama libanskog pokreta Hezbolah protiv izraelskih ciljeva i stanovnika južnog Libana, preneo je portal Press TV.

    Prema istom izvoru, mete su bile lokacije na centralnim okupiranim teritorijama, uključujući Tel Aviv, Kirjat Šmonu i Bnei Brak, kao i američke vojne baze Ali el-Salem i Arifdžan u Kuvajtu, El-Azrak u Јordanu i Šeik Isa u Bahreinu.

  • Vlada Francuske preduzela hitne mjere za pomoć poljoprivrednom sektoru

    Vlada Francuske preduzela hitne mjere za pomoć poljoprivrednom sektoru

    Francuska je sprovela niz hitnih mjera kako bi podržala poljoprivrednike koji se suočavaju sa naglim rastom cijena goriva i đubriva kao rezultat američko-izraelskog sukoba sa Iranom, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede.

    Troškovi za farmere su naglo porasli, a više cijene dizela, benzina i đubriva ugrožavaju finansijsku stabilnost i proizvodnju hrane pojedinih farmi.

    Neposredne mjere uključuju odloženo plaćanje socijalnih doprinosa i fleksibilne rokove za plaćanje poreza za farme na zahtjev.

    Državni, kratkoročni krediti od javne investicione banke Bpifrans sada su dostupni farmama koje su najviše pogođene povećanjem cijena goriva.

    Vlada, takođe, sarađuje sa bankama i distributerima kako bi pronašla rješenja za preduzeća koja se suočavaju sa problemima sa novčanim tokom.

    Francuska je na nivou EU insistirala da se đubriva isključe iz granične takse na ugljenik, koja je stupila na snagu 1. januara, kako bi se smanjili troškovi za poljoprivrednike.

    Blokada Ormuskog moreuza zbog sukoba ozbiljno je uticala na globalnu trgovinu đubrivima i naftom, doprinoseći skokovima cijena i izazovima u proizvodnji.

    Vlada je juče preduzela slične korake za sektore drumskog, vazdušnog i pomorskog saobraćaja.

  • Ruski naučnici: Vakcina protiv HIV-a u pripremi

    Ruski naučnici: Vakcina protiv HIV-a u pripremi

    Istraživački centar za epidemiologiju i mikrobiologiju “Gamaleja” ruskog Ministarstva zdravlja radi na ruskoj vakcini protiv virusa humane imunodeficijencije (HIV), a početna faza razvoja lijeka je u toku, rekao je zamjenik direktora za istraživanje u Centru Vladimir Guščin.

    Naučnici reprodukuju imuni odgovor kod eksperimentalnih životinja.

    – Rana faza razvoja domaće vakcine protiv HIV-a je u toku. Istraživaćemo je dvije godine i izvještavaćemo o rezultatima. Proučavamo varijabilnost virusa u populaciji i jednostavno moramo uzeti u obzir ove informacije prilikom razvoja vakcine – rekao je on za agenciju TASS.

    Guščin je napomenuo da to znači da naučnici pokušavaju da reprodukuju imuni odgovor sa širokim spektrom antivirusne aktivnosti protiv različitih varijanti HIV-a kod eksperimentalnih životinja.

  • Tenzije u EU: Mađarska i Rusija u tajnim razgovorima

    Tenzije u EU: Mađarska i Rusija u tajnim razgovorima

    Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Sijarto priznao je da redovno razgovara s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom tokom privatnih sastanaka Evropske unije, tvrdeći da je to diplomatija.

    “Ne razgovaram samo s ruskim ministrom vanjskih poslova, već i sa Sjedinjenim Državama, Turskom, Izraelom, Srbijom i našim drugim partnerima prije i poslije sastanaka Savjeta Evropske unije”, rekao je Sijarto na predizbornom skupu u ponedjeljak.

    “Situacija je takva da se u Evropskoj uniji donose mnoge odluke koje utiču na odnose i saradnju Mađarske s drugim zemljama izvan EU”, rekao je. “To je ono što je vanjska politika. Možda kažem nešto grubo, ali diplomatija je da razgovaramo s čelnicima drugih zemalja.”

    Otkriće slijedi nakon izvještaja “Washington Posta” u kojem se navodi da je Budimpešta ostala bliska Kremlju tokom cijelog rata s Ukrajinom. Tvrdi se da je Sijarto ažurirao Lavrova tokom pauza na sastancima EU.

    Ti su sastanci povjerljivi, a države članice EU obavezuju se na načelo iskrene saradnje.

    Portparol EU za vanjske poslove, Anita Hiper, izjavila je u ponedjeljak da su izvještaji “vrlo zabrinjavajući” i da je povjerenje među zemljama članicama temeljno.

    Poljski premijer Donald Tusk rekao je u nedjelju na Iksu: “Vijest da Orbanovi ljudi detaljno obavještavaju Moskvu o sastancima Savjeta EU ne bi trebala nikoga iznenaditi. Sumnje u to imamo već dugo. To je jedan od razloga zašto uzimam riječ samo kada je to strogo potrebno i kažem samo onoliko koliko je potrebno.”

    Sijarto odgovorio je optužujući Tuska za “širenje laži i lažnih vijesti”.

    Mađarski ministar za Evropu Janoš Boka rekao je za “Politico” publikaciju: “To su lažne vijesti koje se sada šire kao očajnička reakcija na to što Orbanov Fides dobija na zamahu u izbornoj kampanji.”

    Fides je Orbanova konzervativna politička stranka koja se suočava s desnocentrističkom strankom Tisa Petera Magjara. Tisa vodi u anketama. Izbori su zakazani za 12. april.

    Sijarto je u utorak ujutro izjavio da nikada nije prekršio sigurnosne protokole na sastancima Savjeta za vanjske poslove. Dodao je da se na tom nivou ne raspravlja o tajnama, izvijestio je “Euro News”.

    “Svaki ministar unosi svoj telefon u sobu osim mene. Sugestija da postoje ikakvi sigurnosni protokoli spada u kategoriju gluposti”, rekao je Sijarto, a prenosi “Upi“.

  • Janša: Bilo je nepravilnosti

    Janša: Bilo je nepravilnosti

    Lider Slovenačke demokratske stranke (SDS) Janez Janša izjavio je danas, u utorak, 24.marta, da su parlamentarni izbori održani u nedjelju, 22.marta, bili praćeni brojnim nepravilnostima i najavio osporavanje rezultata prijevremenog glasanja.

    Tvrdnje o nepravilnostima tokom glasanja
    Janša je, kako prenosi slovenačka novinska agencija STA, na konferenciji za novinare rekao da se nepravilnosti odnose na glasanje poštom i rukovanje glasačkim kutijama, uz tvrdnje da su kutije navodno iznošene sa pojedinih biračkih mjesta.

    Najava pravnih koraka i osporavanje rezultata
    On je naveo da će SDS iskoristiti sva raspoloživa pravna sredstva kako bi osporila rezultate prijevremenog glasanja, koje smatra nepouzdanim.

    Prema njegovim riječima, problem predstavlja i spajanje biračkih mjesta za više izbornih jedinica tokom prijevremenog glasanja, kao i sumnje u adekvatnu zaštitu glasačkih kutija.

    Razlike u rezultatima i političke posljedice
    Janša je istakao da se rezultati prijevremenog glasanja značajno razlikuju od onih zabilježenih u nedjelju, posebno kada je riječ o podršci Pokretu Sloboda slovenačkog premijera Roberta Goloba.

    “Ovaj dio rezultata je sporan. Razlike su toliko velike da rezultat nije vjerodostojan i smatramo da ne bi trebalo da utiče na konačnu raspodjelu mandata”, tvrdi Janša, prenosi Tanjug.

    Dodao je da SDS neće osporavati izbore u cjelini, već će podnositi žalbe lokalnim izbornim komisijama zbog različitih nepravilnosti.

    Tehnički i administrativni problemi tokom izbora
    On je takođe naveo da su birački spiskovi zastarjeli i da su pozivi za glasanje slati osobama koje su preminule, dok su pojedini birači u inostranstvu, posebno iz Argentine, navodno ostali bez glasačkih listića, dok su neki u Briselu dobili po dva.

    Janša je ukazao i na tehničke probleme, navodeći da je sajt Državne izborne komisije Slovenije više puta padao tokom izborne večeri, što je, kako tvrdi, dovelo do miješanja rezultata i pogrešnog prikazivanja imena izabranih poslanika.

    Prema rezultatima, Pokret Sloboda pobijedio je tijesnom razlikom u odnosu na SDS, sa manje od 8.000 glasova prednosti i jednim mandatom više u parlamentu od 90 poslanika.

    Treće mjesto zauzima Nova Slovenija (NSi) u koaliciji sa Slovenačkom narodnom strankom (SLS) i Fokusom sa 9,31 odsto glasova, a zatim slijede Socijaldemokrate (SD) i Demokrati sa po 6,7 odsto.

    Resni.ca je osvojila 5,55 odsto, a Ljevica i Vesna imaju 5,51 odsto glasova, javlja Radio-televizija Slovenije (RTV SLO).

    Prema trenutnim projekcijama, Pokret Sloboda osvojio je 29 poslaničkih mandata, SDS 28, lista NSi, SLS i Fokus devet, Socijaldemokrate (SD) i Demokrati po šest, Resni.ca pet, kao i Ljevica i Vesna pet mandata.

    Na izborima je učestvovalo 1.185 kandidata na 17 lista, od kojih je 15 bilo prisutno u svih osam izbornih jedinica, za ukupno 90 poslaničkih mjesta.

    Prema podacima slovenačke Državne izborne komisije, pravo glasa imalo je 1.695.196 birača.

    Podsjećamo, izbornu kampanju u Sloveniji je zasjenila afera s izraelskom obavještajnom firmom “Black Cube”, čiji su operativci četiri puta boravili u Sloveniji i bili povezani s prikrivenim nadzorom.

    Paralelno su na internetu objavljene tajno snimljene izjave slovenskih zvaničnika i poslovnih ljudi o navodnoj korupciji, što obje strane koriste u političke svrhe.

    Janša priznao sastanak s izraelskim obavještajcima
    Janša je potvrdio da se sastao sa Giorom Eilandom, jednim od ključnih ljudi ove kontroverzne kompanije, koju mediji često nazivaju “privatnim Mossadom”.

    Priznanje je uslijedilo nakon što je državni sekretar za nacionalnu bezbjednost Vojko Volk objavio nalaze obavještajne službe SOVA, prema kojima je “Black Cube”, kako je naveo, “po narudžbi iz Slovenije” planirao da utiče na ishod izbora.

    “Ne znam tačno da li je to bilo na te datume ili ne, sastajali smo se i drugdje”, rekao je Janša, potvrđujući da je jedan od susreta održan i u sjedištu njegove stranke u Ljubljani.

  • Porasla cijena nafte nakon eksplozije u rafineriji u Teksasu

    Porasla cijena nafte nakon eksplozije u rafineriji u Teksasu

    Cijene naftnih fjučersa porasle su nakon što su prijavljeni eksplozija i požar u rafineriji “Valero” u Port Arturu, u američkoj državi Teksas.

    Cijena nafte “Vest Teksas intermedijet” /VTI/ za poravnanja u maju skočila je za 3,04 odsto na 90,93 dolara po barelu.

    U međuvremenu, “brent” za isporuke istog mjeseca skočio je za 1,73 odsto na 101,83 dolara po barelu, objavio je portal “Baha”.

  • Lavrov: Ujedinjenje Bliskog istoka u interesu tog regiona

    Lavrov: Ujedinjenje Bliskog istoka u interesu tog regiona

    Rusija je uvjerena da samo ujedinjenje zemalja Bliskog istoka zadovoljava interese tog regiona, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

    – Uvjereni smo da ovaj put – put pregovora, ujedinjenja i dogovora o ravnoteži interesa – zadovoljava interese cijelog regiona, najvažnijeg svjetskog regiona, a ne pokušaj da se bilo koja zemlja, posebno Islamska Republika Iran, primora da slijedi diktate iz inostranstva – rekao je Lavrov.

    On je na sastanku Upravnog odbora Fondacije Gorčakov naveo da je Turska spremna da posreduje u rješavanju sukoba na Bliskom istoku i da Iran ima dobru volju za rješavanje konflikta sa SAD i Izraelom.

    – Takođe smo spremni da se pridružimo posredničkim naporima. Trenutno razgovaramo o svim ovim pitanjima i prenosimo procjene i evoluciju naših stavova i Irancima i članicama Savjeta za saradnju u Zalivu – dodao je Lavrov.

  • Tramp odlučan da postigne dogovor o miru na Bliskom istoku

    Tramp odlučan da postigne dogovor o miru na Bliskom istoku

    Američki predsjednik Donald Tramp odlučan je da postigne sporazum sa Iranom o okončanju neprijateljstava na Bliskom istoku, izjavila su Rojtersu tri visokorangirana izraelska zvaničnika.

    Zvaničnici, koji su govorili pod uslovom anonimnosti, smatraju da je malo vjerovatno da će Iran pristati na zahtjeve SAD u bilo kom novom krugu pregovora, koji su prekinuti 28. februara pokretanjem američko-izraelske intervencije protiv Irana.

    Očekuje se da će zahtjevi SAD vjerovatno uključivati ograničenja iranskog nuklearnog i balističkog raketnog programa.

    Tramp je ranije objavio na društvenim mrežama da su SAD i Iran vodili “veoma dobre i produktivne” razgovore o “potpunom rješavanju neprijateljstava na Bliskom istoku”.

  • Fon der Lajen: Hitno okončati blokadu Ormuskog moreuza, situacija kritična

    Fon der Lajen: Hitno okončati blokadu Ormuskog moreuza, situacija kritična

    Sjedinjene Američke Države i Iran moraju da sjednu za pregovarački sto da bi odmah okončali blokadu Ormuskog moreuza i zaustavili neprijateljstva na Bliskom istoku, izjavila je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen.

    Fon der Lajenova je ocijenila da je situacija kritična za snabdijevanje i isporuke energenata širom svijeta.

    Naglasila je da je kraj rata neophodan kako bi se zaustavili rastući globalni ekonomski poremećaji te podsjetila da oko 20 odsto globalnih zaliha nafte prolazi kroz Ormuski moreuz.

    “Svi osjećamo posljedice koje su vide na cijenama gasa i nafte. Od najveće je važnosti da dođemo do rješenja putem pregovora i da se okončaju neprijateljstva na Bliskom istoku”, rekla je ona.

    Fon der Lajenova je istakla da moraju biti osuđeni napori Irana da blokira Ormuski moreuz, strateški plovni put, napadima na nenaoružane komercijalne brodove i kritičnu infrastrukturu, piše “Gardijan”.

    “Iran mora odmah da prestane sa prijetnjama, postavljanjem mina, napadima dronova i raketama, kao i drugim pokušajima da se blokira moreuz za komercijalne brodove”, rekla je Fon der Lajenova.