Kategorija: Svijet

Delegacija ruske Dume i američkog Kongresa održale su pregovore u Vašingtonu. Počinjemo dijalog na ruševinama koje su ostale poslije administracija Baraka Obame i DŽozefa Bajdena, poručio je potpredsjednik Dume Boris Černišov.

– Detaljno smo se pripremali za susrete koje ćemo imati u okviru ove radne posjete. Predviđeno je nekoliko krugova razgovora sa članovima Kongresa SAD, susreti sa lokalnim ekspertima i politikolozima, našom ambasadom – naveo je Černišov za ruske medije.

On je poslije sastanak rekao da je ruska delegacija argumentovano i dostojanstveno iznela sagovornicima stavove građana Rusije.

– Naš glavni zadatak je da prenesemo svoju poziciju, da iznesemo istinu. I uvjeren sam da smo u tome uspjeli – rekao je Černišov nakon sastanka.

Posjeta ruske delegacije odvija se na poziv Ane Pauline Lune, člana Kongresa.

U sastavu delegacije je pet ruskih poslanika.

Riječ je o prvom kontaktu Dume i Kongresa u posljednjih 12 godina.

Sjedinjene Američke Države će podići dodatne optužnice protiv svrgnutog lidera Venecuele Nikolasa Madura, rekao je danas, 26.marta, američki predsjednik Donald Tramp na početku sjednice vlade u Bijeloj kući.

Maduro već suočen sa optužbama u SAD

Maduro, koji je uhapšen tokom racije američkih snaga u Venecueli u januaru, trenutno se u Njujorku suočava sa optužbama za narko-terorizam i krivična djela povezana sa trgovinom drogom, prenosi Rojters.

Pokušaj odbacivanja optužbi pred sudom

Svrgnuti predsjednik Venecuele pokušaće danas pred saveznim sudom u Njujorku da izdejstvuje odbacivanje optužbi za narko terorizam tvrdnjom da mu američke vlasti onemogućavaju pravičnu odbranu, piše CNN.

Maduro i njegova supruga Silija Flores su se izjasnili da nisu krivi i nalaze se u saveznom pritvoru u Bruklinu, u posebno obezbjeđenom odjeljenju koje se opisuje kao “zatvor unutar zatvora”, namijenjenom najrizičnijim pritvorenicima, navode izvori iz policije.

Posebni uslovi pritvora u Bruklinu

Njega drže pod takozvanim posebnim administrativnim mjerama (SAMs), u jedinici koju čuvari nazivaju “SAMs odjeljenje” bruklinskog zatvora, prenosi CBS njuz.

Ove mjere služe da ograniče kontakte zatvorenika sa spoljnim svijetom u slučajevima kada vlasti procijene da bi njihove komunikacije mogle da predstavljaju opasnost, prenosi Tanjug.

Šefica vanjske politike EU, Kaja Kalas, izjavila je u četvrtak da su sukobi u Ukrajini i na Bliskom istoku međusobno povezani, pozivajući SAD da izvrši pritisak na Rusiju kako bi zaustavila iranske napade u regiji i okončala rat u Ukrajini.

“Ako Amerika želi da rat na Bliskom istoku zaustavi Iran, da prestane napadati Iran, trebala bi izvršiti pritisak i na Rusiju, kako im ona ne bi mogla pomoći u tome”, rekla je Kalasova novinarima u Francuskoj uoči sastanka G7 o vanjskim poslovima.

Tvrdila je da Rusija Iranu pruža obavještajne podatke i podršku dronovima, omogućujući napade na susjedne zemlje i američke vojne baze.

Kalas je naglasila hitnu potrebu za okončanjem rata u Ukrajini, upozoravajući da se kontinuirani ruski napadi na civile i infrastrukturu svakodnevno pojačavaju.

“Porast cijena nafte takođe daje Rusiji mogućnost da ponovo finansira ovaj rat, što stvarno nije dobro za Ukrajince. Moramo povećati našu bilateralnu podršku”, rekla je. “Ako mi, zajedno s Amerikancima, izvršimo pritisak na Rusiju, onda bismo mogli imati kraj ovog rata, a također i održivi mir na duži rok.”

Što se tiče diplomatskih napora, Kalasova je rekla da svako rješenje rata u Ukrajini mora uključivati ​​jasne ustupke Rusije.

Dodala je da je blok “zabrinut” zbog toga što SAD pritišće Kijev da ustupi teritoriju u pregovorima, ponavljajući riječi ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, prenosi “Anadolija”.

Cijena zlata porasla je s otprilike 5.040 dolara na 5.423 dolara u tri sesije nakon napada na Iran 28. februara. Unutar tri sedmice palo je na najniži nivo ciklusa od 4.090 dolara – pad od 27 odsto u odnosu na rekordnih 5.595 dolara od 29. januara – čak i dok su tranziti tankera preko Ormuskog moreuza pali s nekih 60 dnevno na otprilike pet, a Brent sirova nafta premašila 112 dolara po barelu.

Rat nije promijenio predznak.

Dominantni put prenosa na tržištu jeste. Ono što je spustilo cijenu zlata nije bila odsutnost geopolitičkog rizika, već dinamika inflacije i stopa koju je geopolitički rizik proizveo – i isti mehanizam sada se pokreće obrnuto jer signali prekida vatre počinju rastvarati ratnu premiju.

Spot zlato trgovalo se blizu 5.040 dolara u danima prije napada 28. februara. Unutar tri sesije dostiglo je 5.423 dolara – klasičan odgovor sigurnog utočišta na akutni geopolitički događaj, s institucionalnim kapitalom koji se premješta u nedržavnu imovinu kako razmjere vojne operacije postaju jasnije.

Taj potez bio je upravo ono što je istorijski priručnik predvidio i trajao je otprilike 72 sata.

Do 3. marta, spot se povukao na 5.085 dolara, nadoknadivši većinu početnog dobitka. Do sredine marta pao je na najniži nivo ciklusa od otprilike 4.090 dolara.

Kretanje cijena nije kontradiktorno. Zlato ne reaguje na rat kao jedna varijabla. Reaguje na ono što rat čini s dva makro uslova koji utiču na njegov trošak vlasništva: realnim prinosima i dolarom.

Kada se te dvije varijable kreću u odnosu na zlato, ponuda sigurnog utočišta gubi na vrijednosti zbog troškova prenošenja – bez obzira na to šta se događa na terenu na Bliskom istoku.

Struktura cijene od 28. februara do 26. marta je kontinuirani usmjereni pad, a ne konsolidacija. Zlato je progresivno postavljalo niže vrhove i niže minimume tokom tri uzastopne sedmice nakon početnog skoka na približno 5.423 dolara, što razlikuje pogoršanje trenda od korektivne buke.

21-dnevni SMA zatvorio se ispod 50-dnevnog SMA 25. marta, potvrđujući Medvjeđi krst koji formalizuje ono što je struktura cijene već komunicirala; oba varijabilna prosjeka sada se naginju prema dole i nalaze se znatno iznad trenutne cijene na približno 4.937 dolara, odnosno 4.965 dolara, pružajući dodatnu ponudu upravo na nivoima gdje su prethodni pokušaji oporavka zastali.

RSI blizu 31 nije preprodan u klasičnom smislu oporavka – približava se pragu povezanom s iscrpljenošću prodaje, što je drugačije stanje od pozitivnog signala preokreta.

MACD histogramske trake se sužavaju na negativnoj strani, što ukazuje na to da prodajni momentum gubi snagu bez da još mijenja smjer. 200-dnevni SMA blizu 4.100 dolara je strukturna referenca oko koje se konvergiraju i tehnički i makro argumenti: ispod njega, okvir korekcije unutar uzlaznog trenda zahtijeva reviziju, navodi “Investing“.

 Rusija mora da ojača sopstveni suverenitet, a značaj toga je nesumnjiv, poručio je ruski predsjednik Vladimir Putin.
“Mislim da sada niko ne sumnja u to šta suverenitet znači u savremenom svijetu”, rekao je Putin na kongresu Ruskog saveza industrijalaca i preduzetnika.

Putin je istakao da će se Rusija pridržavati konzervativnog pristupa u budžetskoj sferi i ispunjavati obaveze prema građanima.

“U današnjem svijetu su uspješni na globalnim tržištima oni koji ulažu u tehnološke inovacije i stalno rade da podignu svoju efikasnost na kvalitativno nov nivo”, naveo je Putin.

On je dodao da će Rusija posebno podržati razvoj vještačke inteligencije, autonomnih sistema i digitalnih platformi, kao i poslovna ulaganja u modernizaciju zasnovanu na domaćoj tehnološkoj bazi.

Američki predsjednik Donald Tramp pokušao je da opravda napad na Iran, nazivajući ga „vojnom operacijom“, dok istovremeno rastu ekonomske posljedice i političke kritike, uključujući i one iz redova njegove Republikanske stranke.

Govoreći na donatorskoj večeri u Vašingtonu, Tramp je izbjegao da koristi riječ „rat“, ističući da bi takva formulacija zahtijevala dodatna odobrenja. „Neću koristiti riječ rat jer kažu da to nije dobro“, rekao je, dodajući da SAD „pobjeđuju u velikom stilu“, uprkos rastu cijena goriva i troškova života.

On je priznao da sukob ima uticaj na svakodnevni život građana, ali je poručio da su kratkoročne posljedice prihvatljive kako bi se spriječilo da Iran razvije nuklearno oružje. Istovremeno, ankete pokazuju rastuće nezadovoljstvo – većina Amerikanaca smatra da su napadi bili pretjerani, dok mnogi strahuju od daljeg rasta cijena energenata.

Kritike dolaze i iz redova republikanaca. Senatorica Lisa Murkowski upozorila je da javnost ne dobija dovoljno informacija o planovima administracije, posebno kada je riječ o mogućem slanju kopnenih trupa. Slične primjedbe iznio je i kongresmen Mike Rogers, naglašavajući da Pentagon nije pružio dovoljno detalja tokom brifinga.

Dodatnu zabrinutost izrazila je i kongresmenka Nancy Mace, koja je poručila da neće podržati slanje američkih vojnika na teren, ukazujući na nesklad između javnih izjava i informacija iz zatvorenih sastanaka.

U međuvremenu, Tramp tvrdi da su pregovori o okončanju sukoba u toku i da je dogovor blizu, iako Iran negira da pregovara. Prema dostupnim informacijama, američki prijedlog uključuje ograničenje iranskog nuklearnog programa i ponovno otvaranje Hormuškog moreuza, dok Teheran traži prekid neprijateljstava, ratnu odštetu i garancije da neće biti novih sukoba.

Na terenu, sukob se i dalje širi. Iran i dalje ima sposobnost izvođenja napada u regionu, a zatvaranje Hormuškog moreuza dodatno destabilizuje globalno tržište nafte. U napadima i protivnapadima pogođeni su ciljevi širom Irana, uključujući područje Isfahana, dok su zemlje Zaliva aktivirale protivvazdušnu odbranu zbog raketnih i dron napada.

Američka vojska tvrdi da je pogodila više od 10.000 ciljeva i značajno oslabila iransku vojnu infrastrukturu, uključujući mornaricu i fabrike za proizvodnju oružja. Ipak, Iran i dalje zadržava kontrolu nad ključnim pomorskim pravcima, što dodatno komplikuje situaciju.

Sukob je već odnio veliki broj žrtava i izazvao masovna raseljavanja u regionu, dok pojedine države, poput Australije, uvode restrikcije za iranske državljane zbog neizvjesnosti oko trajanja rata.

Evropski zvaničnici upozoravaju na šire posljedice. Njemački ministar odbrane Boris Pistorius ocijenio je sukob kao ekonomsku „katastrofu“, ističući da Njemačka ne želi biti uvučena u rat, ali je spremna da podrži mirovne napore.

Uprkos Trampovim tvrdnjama da će sukob biti kratkotrajan i uspješan, razvoj događaja ukazuje na produbljivanje krize, rast političkih podjela u SAD i sve ozbiljnije globalne ekonomske posljedice.

Cijena nafte jutros je ponovo premašila granicu od 100 dolara po barelu. Sirova nafta Brent, koja važi za svjetski standard, poskupjela je za 1,61 odsto i dostigla cijenu od 103,87 dolara po barelu, prenosi Skaj njuz.

Kako se navodi, cijena nafte juče je pala ispod 100 dolara nakon najave predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa o mogućem postizanju mirovnog sporazuma sa Iranom.

Međutim, Iran je porekao da su ikakvi pregovori u toku, pa je nafta ponovo poskupjela.

U međuvremenu, cijene zlata i srebra su opale, prenosi Asošiejted pres.

Zlato je pojeftinilo za 0,8 odsto, a srebro za 0,9 odsto.

Vrijednost američkog dolara opala je u odnosu na japanski jen, a vrednost evra je “skočila” u odnosu na dolar.

Iako je scenario nuklearnog napada i dalje malo vjerovatan, s obzirom na globalne napetosti tema nuklearne prijetnje povremeno se vraća u fokus javnosti.

Rat u Ukrajini, nestabilnosti na Bliskom istoku i strahovi od nuklearnog oružja dodatno podstiču rasprave o tome kako bi ljudi reagovali u kriznim situacijama.

U tom kontekstu spominje se pravilo 10-80-10, koje opisuje tri tipična obrasca ponašanja u kriznim situacijama. Prema psihologu Johnu Leachu:

10 posto ljudi reaguje smireno i racionalno: Oni procenjuju situaciju pre nego što deluju, zadržavaju prisebnost i često preuzimaju inicijativu, pomažući drugima i donoseći ključne odluke.

Oko 80 posto ljudi u takvim situacijama bude zbunjeno i dezorijentisano: Te osobe često ne znaju kako da reaguju, sporije donose odluke i teže se snalaze u haosu koji nastaje nakon katastrofe.

Preostalih 10 posto reaguje potpuno suprotno – panično ili rezignirano: Njihovo ponašanje može biti iracionalno i kontraproduktivno, što dodatno smanjuje šanse za preživljavanje.

Česte zablude

Stručnjaci upozoravaju i na uobičajene zablude o tome kako reagovati u slučaju nuklearnog napada. Jedna od njih je ideja da bi bijeg automobilom mogao povećati sigurnost, prenosi Dnevnik.

Brooke Buddemeier iz Nacionalnog laboratorija Lawrence Livermore ranije je upozorio da vozilo ne pruža stvarnu zaštitu:

“Nemojte ulaziti u auto. Ne pokušavajte voziti i ne pretpostavljajte da vas staklo i metal vozila mogu zaštititi.”

Iako su ovakvi scenariji teorijski, stručnjaci naglašavaju da prisebnost, racionalno razmišljanje i pravilna procjena situacije mogu biti presudni za preživljavanje u ekstremnim okolnostima.

Neobična krađa na ruskom dalekom istoku završila je hapšenjem 31-godišnjaka koji je, nakon što je ukrao desetine ruža iz cvjećare i poklonio ih slučajnoj prolaznici.

Muškarac je ukrao 40 ruža iz izloga cvjećare u gradu Jelizovu na Kamčatki i pobjegao, a sada mu prijeti do četiri godine zatvora, javljaju ruski mediji. Ruže je poklonio slučajnoj prolaznici na koju je naišao tokom bijega, saopštila je policija.

Policija navodi da je utvrđeno kako je muškarac bio pijan kada je prolazio pored cvjećare.

„Ugledavši izložene ruže, zgrabio ih je i istrčao na ulicu. Međutim, ubrzo je shvatio da mu cvijeće koje je ukrao nije potrebno i dao ga je prolaznici“, saopštila je lokalna policija u izvještaju o krađi, a prenijela agencija RIA Novosti.

Zahvaljujući snimcima nadzornih kamera, osumnjičeni 31-godišnji lokalni stanovnik, koji je i ranije bio poznat policiji, ubrzo je uhapšen. Protiv njega je pokrenut krivični postupak i, ukoliko bude osuđen, prijeti mu do četiri godine zatvora, prenosi Index.hr.